Pet koraka da se Ukrajina uvede u EU 2027.
Planovi da se Kijev „uvede pod šator” prije nego što završi sve reforme i da se ukloni signal mađarskog veta ukazuju na osjećaj hitnosti u Briselu
Evropska unija (EU) priprema presedan bez presedana koji bi Ukrajini mogao donijeti djelimično članstvo u bloku već naredne godine, dok Brisel pokušava da učvrsti položaj zemlje u Evropi i udalji je od Moskve, prema riječima deset zvaničnika i diplomata.
Četiri godine nakon ruske invazije punog obima, i dok Kijev gura da se članstvo u EU 2027. uvrsti u mirovni sporazum s Kremljom, ova ideja u ranoj fazi predstavljala bi dramatičnu promjenu načina na koji blok uvodi nove države. Plan bi podrazumijevao da Ukrajina dobije mjesto za stolom EU prije nego što sprovede reforme potrebne za pune privilegije članstva.
Evropski zvaničnici i ukrajinska vlada kažu da je kandidatura Kijeva hitna. Rusija će vjerovatno pokušati da „zaustavi naše kretanje ka EU”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski novinarima u Kijevu u petak, upitan o značaju formalizovanja datuma pristupanja 2027. „Zato kažemo: imenujte datum. Zašto baš određeni datum? Zato što će datum potpisati Ukrajina, Evropa, SAD i Rusija.”
Ideja EU odražava nacrt Emanuela Makrona o Uniji „više brzina”, koji je više puta iznosio otkako je postao francuski predsjednik 2017. Najnovija verzija neformalno je prozvana „obrnuto proširenje”, prema jednom zvaničniku EU i dvojici evropskih diplomata, jer suštinski uvodi zemlje u blok na početku procesa ispunjavanja kriterijuma, a ne na kraju.
Zvaničnici EU kažu da je ideja privlačna jer bi Kijevu dala prostora da dovrši reforme demokratskih institucija, pravosuđa i političkog sistema, uz smanjenje vjerovatnoće da odustane od nade da će ikad ući u blok i okrene leđa Zapadu. Ipak, prepreke su velike, a među njima i mađarski premijer Viktor Orban, koji se protivi članstvu Ukrajine.
Na osnovu razgovora s pet diplomata koji predstavljaju različite zemlje i tri zvaničnika EU te dva ukrajinska zvaničnika, kojima je odobrena anonimnost kako bi govorili o povjerljivim pregovorima koje poznaju, Politiko je identifikovao pet koraka.
Korak 1: Pripremiti Ukrajinu
EU je „ubrzano” stavila ukrajinsku kandidaturu u prvi plan. To podrazumijeva da Kijevu daje neformalne smjernice u pregovorima o „klasterima” — pravnim koracima na putu ka članstvu.
Blok je već Ukrajini dostavio detalje o tri od šest pregovaračkih klastera. Na neformalnom sastanku ministara za evropska pitanja na Kipru u martu, EU želi da gostujućoj ukrajinskoj delegaciji predoči detalje o dodatnim klasterima, kako bi i na njima mogao početi rad.
„Uprkos najizazovnijim okolnostima, usred kontinuirane ruske agresije, Ukrajina ubrzava svoje reformske napore”, rekla je Politiku Marilena Raouna, zamjenica ministra za Evropu Kipra, koji predsjedava Savjetu EU. Sastanak 3. marta biće usmjeren na potvrđivanje te podrške, kazala je.
Ali „neće biti prečica” kada su reforme u pitanju, rekao je jedan zvaničnik EU. Tu poruku ponovila su i dvojica visokih diplomata iz zemalja koje su snažni podržavaoci Ukrajine, kao i svi zvaničnici EU s kojima je Politiko razgovarao.
„Članstvo u EU donosi korist samo ako prođete transformaciju kroz proces proširenja — to je prava supermoć članstva u EU”, rekao je jedan zvaničnik. „Evropska komisija mora uskladiti dvije stvari: potrebu da se ide brzo, ali i da u Ukrajini postoje reforme.”
S druge strane, Kijev kaže da je spreman da uradi ono što je potrebno. „Tehnički ćemo biti spremni do 2027”, rekao je Zelenski u petak. „Govorite o kraju rata i istovremenim bezbjednosnim garancijama. A EU je za nas bezbjednosna garancija.”
Korak 2: Napraviti „lite” članstvo u EU
Vlade EU ispitivale su predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen o naporima da se razbije zastoj oko uvođenja novih država u blok na sastanku u Briselu u petak, prema diplomatama koji su učestvovali u razgovoru ili bili upoznati s njegovim sadržajem.
Ona je iznijela različite opcije i modele koje EU razmatra, rekli su. Među njima je bila i ideja „obrnutog proširenja”.
„To bi bila neka vrsta rekonstrukcije procesa — vi uđete, a onda vam se postepeno uvode prava i obaveze”, rekao je jedan zvaničnik EU, upoznat sa sadržajem razgovora. „Dakle, došlo bi do preispitivanja načina na koji pristupamo proširenju, na osnovu veoma drugačije situacije u kojoj smo sada u odnosu na vrijeme kada je Komisija postavila kriterijume.”
Ideja nije da se spušta ljestvica, već da se pošalje politički snažna poruka zemljama čije pristupanje koče rat ili protivljenje iz prijestonica poput Budimpešte — ne samo Ukrajini, već i Moldaviji i Albaniji, među ostalima.
„Važno je poslati političku poruku”, rekao je jedan diplomata EU. „Rat agresije traje četiri godine. Ukrajincima je potrebna podrška. EU mora pružiti tu podršku, politički i psihološki.”
Iako je Zelenski ranije rekao da Ukrajina neće prihvatiti status „druge klase” u EU, mogla bi biti otvorena za nešto što kodifikuje put zemlje ka EU prije nego što postane punopravna članica, rekao je zvaničnik upoznat s razmišljanjem Kijeva.
Jedan moldavski zvaničnik rekao je Politiku da zemlja „želi da uđe u Evropsku uniju koja funkcioniše efikasno i nakon 27 država članica, i pozdravljamo razgovore o unutrašnjim reformama potrebnim da se to omogući”. Istovremeno, „puno članstvo — sa jednakim pravima i punim učešćem u donošenju odluka EU — mora ostati jasna i konačna destinacija”.
Albanski premijer Edi Rama rekao je Politiku prošlog mjeseca da je kreativan pristup članstvu u EU „dobra ideja” i da bi njegova zemlja čak privremeno prihvatila da nema svog komesara.
Ideja ima i protivnike u EU. „U načelu, ne možete diskutovati o dvije kategorije država članica”, rekao je jedan zvaničnik EU. „To ne bi bilo pravedno ne samo prema Ukrajini, već i prema evropskom projektu. Poruka treba da bude ubrzanje reformi.”
Njemačka je, posebno, protiv ideje stvaranja više nivoa članstva i oprezna da bi zemlje koje uđu prije nego što su spremne mogle dobiti obećanja koja Brisel neće moći ispuniti, prema riječima visokog diplomate. Ipak, nada je da bi, ako su uz inicijativu i drugi „teškaši” poput Pariza, Rima i Varšave, Berlin mogao biti ubijeđen.
Korak 3: Sačekati Orbanov odlazak
Izazov za ukrajinske izglede je da se svih 27 država članica složi, jer svaka odluka o proširenju zahtijeva jednoglasnu podršku. Orban, najbliži Putinov saveznik u EU, čvrsto je protiv.
Ali Komisija i prijestonice EU gledaju ka mađarskim izborima u aprilu i istovremeno rade na načinima da zaobiđu Orbanov veto.
Orban se suočava sa tijesnom trkom i zaostaje u anketama. Tema članstva Ukrajine u EU postala je oružje u njegovoj kampanji; za vikend je rekao da je „Ukrajina naš neprijatelj” zbog njenog nastojanja da zabrani uvoz ruske energije i da ona „nikada” ne bi smjela u EU.
Nijedan od zvaničnika s kojima je Politiko razgovarao nije rekao da vjeruje da će Orban promijeniti stav prije izbora.
Antipatija mađarskog premijera prema Kijevu „ide duboko”, rekao je jedan visoki diplomata EU. „To je lična stvar između Orbana i Zelenskog. Više je od strateške ili taktičke igre.”
Orban i Zelenski više puta su međusobno napadali jedan drugog. Zelenski je javno optužio Orbana da „radi veoma opasne stvari” blokirajući ukrajinski put ka EU, a Budimpeštu je odvojeno nazvao „malom Moskvom”. Orban je Ukrajinu nazvao „jednom od najkorumpiranijih zemalja na svijetu” i optužio Zelenskog da upućuje prijetnje suverenitetu Mađarske.
Nekoliko zvaničnika EU kaže da se nadaju da bi, ako Orban izgubi izbore, njegov rival Peter Mađar, konzervativni lider opozicione stranke Tisa, mogao promijeniti kurs prema Ukrajini, imajući u vidu da je prošle godine obećao da će o tom pitanju raspisati referendum.
Ali ako Orban bude ponovo izabran — prelazi se na četvrti korak.
Korak 4: Igrati na „Trampovu kartu”
Dok Orbanovo protivljenje ulasku Ukrajine u EU djeluje nepokolebljivo, evropski lideri vjeruju da postoji jedan čovjek koji bi mogao promijeniti njegovo mišljenje: Donald Tramp.
Američki predsjednik, koji je blizak Orbanov saveznik i podržao ga je uoči mađarskih izbora, ne krije želju da bude taj koji će pogurati Ukrajinu i Rusiju ka mirovnom sporazumu. Pošto je pristupanje Ukrajine EU do 2027. upisano u nacrt predloga od 20 tačaka za okončanje rata, nada je da bi Tramp mogao pozvati Budimpeštu da bi se postigao dogovor.
Zelenski je u petak nagovijestio ovu nadu.
Prema mirovnom prijedlogu, SAD „preuzima obavezu da bude garant da niko neće blokirati” elemente sporazuma, rekao je. „Govorimo o tome da li će Sjedinjene Američke Države raditi politički s nekim evropskim entitetima kako ne bi blokirali.”
Trampova administracija je ranije pritiskala Orbana tokom pregovora o paketima sankcija EU protiv Moskve, rekao je jedan diplomata EU.
Korak 5: Ako sve drugo propadne, oduzeti Mađarskoj pravo glasa
Ako Trampova „umjetnost dogovora” ne uspije, EU ima još jednu kartu: da ponovo stavi na sto Član 7 Ugovora o EU protiv Mađarske, prema riječima dvojice diplomata EU.
Član 7, koji se primjenjuje kada se smatra da je zemlja u riziku da prekrši temeljne vrijednosti bloka, najteža je politička sankcija koju EU može izreći, jer suspenduje prava članice — uključujući i prava koja se tiču odluke o prijemu novih članica.
EU trenutno nema namjeru da pokrene takvu inicijativu, jer se pretpostavlja da bi to išlo na ruku Orbanu uoči aprilskih izbora. Ali prijestonice procjenjuju podršku za upotrebu tog instrumenta ako Orban bude reizabran i nastavi da blokira odlučivanje u EU. Takav potez je „apsolutno moguć”, rekao je treći diplomata.
( Politiko )