Sve više stranaca razmišlja o odlasku iz Crne Gore
„Imala sam klijentkinju koja je za dvije nedjelje zatvorila moderan beauty salon, u kojem je radilo pet zaposlenih. To više nisu sitnice, to su konkretni biznisi koji nestaju“ upozorila je Gerasimova Bader navodi da su mu se mnogi strani državljani već javili s namjerom da napuste Crnu Goru
Novi zakon o strancima koji uređuje koji su to uslovi za ulazak, izlazak, boravak, kretanje i rad stranaca u Crnoj Gori izazvao je zabrinutost stranih ulagača i poslovne zajednice. Gostujući u Bojama jutra TV Vijesti Natalija Gerasimova, direktorka kompanije koja se bavi registracijom stranih firmi i savjetovanjem investitora procijenila je da oko 70 odsto njenih klijenata razmišlja o odlasku iz Crne Gore.
„Imala sam klijentkinju koja je za dvije nedjelje zatvorila moderan beauty salon, u kojem je radilo pet zaposlenih. To više nisu sitnice, to su konkretni biznisi koji nestaju“ upozorila je.
Poseban problem, naglašava Gerasimova, je nepreciznost zakona.
„Zakon nije jasan i ne daje mogućnost da se planira budućnost. Uslov od 5.000 eura poreza tumači se različito od opštine do opštine. Ne znamo da li se računa od januara, od dana stupanja zakona na snagu ili za prethodnu godinu. Zakon ne može imati retroaktivno dejstvo, ali u praksi se tako primjenjuje“ navela je ona.
Sličnu sliku opisuje i Mihael Bader, predsjednik Odbora za turizam u Njemačko-crnogorskom poslovnom klubu. Iako su građani Evropske unije izuzeti od nekih spornih odredbi, on upozorava da su pojedina rješenja jednako problematična.
„Najveći problem za Nijemce je ograničenje odsustva od samo 30 dana godišnje. To je apsolutno neizvodljivo za ljude koji vode biznis, koji putuju, ali i za penzionere koji su došli da ovdje mirno žive“ istakao je.
Bader navodi da su mu se mnogi strani državljani već javili s namjerom da napuste Crnu Goru. Bader upozorava i na negativan efekat koji su imale prve informacije o obaveznom zapošljavanju najmanje tri crnogorska državljanina.
„Iako je ta odredba kasnije izmijenjena, šteta je već napravljena. Informacija se proširila društvenim mrežama i mnogi su odmah zatvorili firme i vratili se u Njemačku“ kazao je.
Oba sagovornika ističu da država treba da uvede red i spriječi zloupotrebe, ali da se mora napraviti jasna razlika između fiktivnih firmi i ljudi koji decenijama žive i posluju u Crnoj Gori.
„Ne možete isto tretirati nekoga ko 20 godina plaća poreze i nekoga ko postoji samo na papiru“, kaže Bader, predlažući da se kriterijumi vežu za realne prihode i postepeni razvoj biznisa.
( Majda Banda )