Duga ruka talibana pruža se sve do Njemačke

Nije ništa čudno da su diplomatska predstavništva u drugim državama puna službenika odanih režimu zemlje koju predstavljaju. Tako je naravno i sa predstavništvima Avganistana u Njemačkoj. Prošle su četiri godine otkako su talibani tamo preuzeli vlast i u međuvremenu je i u ambasadi u Berlinu i generalnim konzulatima u Minhenu i Bonu sve više odanih poslušnika talibana.

Njemačka ne priznaje aktuelni režim u Avganistanu, ali se sve više ponaša kao da su ta diplomatska predstavništva ista kao i svih drugih zemalja. To zapravo znači da im priznaje nadležnost nad njihovim državljanima u Njemačkoj, mada su to listom Avganistanci koji su pobegli upravo od terora režima talibana.

Nedavno je nevladin Savez avganistanskih organizacija u Njemačkoj (VAFO) javnost obavijestio o besmislenom položaju u kojem se nalaze Avganistanci u egzilu u Njemačkoj – primorani su, naime, da upravo talibane moraju da moljakaju za produženje svojih pasoša i drugih dokumenata.

„Vaš pasoš, molim“

„Bez važećeg pasoša ne može se produžiti boravak (u Njemačkoj), ne može se produžiti radni ugovor, a i na nekim drugim mjestima u javnoj upravi najprije traže važeći pasoš“, navodi se u saopštenju VAFO. „Očekivati da se izdavanje pasoša rješava preko struktura talibana potpuno zanemaruje stvarnost onih na koje se to odnosi.“

Istovremeno, njemačka vlada sada se trudi da što više doseljenika iz te zemlje deportuje u Avganistan. Talibanima to apsolutno odgovara, jer u takvim međudržavnim odnosima vide put ka diplomatskom priznanju svog režima u Evropi.

Sjedinjene Američke Države smatraju talibane iz Avganistana terorističkom organizacijom – ali ne i Evropska unija. S druge strane, EU ne ide toliko daleko da prizna aktuelni režim Avganistana – to je do sada učinila samo Rusija. Uprkos tome, mnoge države održavaju diplomatske kontakte s talibanima, iako ih redom osuđuju zbog stroge primjene vjerskih propisa šerijata i brojnih kršenja ljudskih prava.

Saradnja s teroristima?

Od zvaničnih kontakata sa režimom u Kabulu ne zazire ni Njemačka. Štaviše, službenici njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova otputovali su 2025. u Avganistan kako bi razgovarali o praktičnim postupcima za deportacije iz Njemačke. Kako se čuje od njemačkih službenika, talibani su načelno pristali da primaju sve osobe za koje je dokazano da imaju avganistansko državljanstvo.

Ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint (CSU) potvrdio je u Bundestagu ovog januara da su još u decembru započele prve deportacije u Avganistan, i to najprije osoba koje su u Njemačkoj počinile krivična djela.

Za Konrada Šetera iz Međunarodnog centra za proučavanje sukoba u Bonu (BICC), to je „prljav dogovor“. Po njemu, to faktički znači da se talibani priznaju kao legitimni predstavnici Avganistana i u njihovim diplomatskim predstavništvima. Osim toga, talibani time dobijaju pristup svim podacima avganistanskih državljana u Njemačkoj – uključujući i onih koji su pobjegli od režima, jer su, na primjer, pomagali Bundesveru u Avganistanu.

Dogovor iza zatvorenih vrata

Tako je u avganistanskoj ambasadi i njihovim konzulatima nastala svojevrsna „siva zona“, smatra Šeter. Neke kancelarije i dalje vode predstavnici prethodne vlade koju je podržavao NATO, a druge su faktički već preuzeli talibani, dakle grupa protiv koje je NATO dvije decenije vodio rat.

„To je manje-više neformalno dogovoreno“, objašnjava Šeter. „Obje strane željele su da izbegnu da to postane previše javno. Sada je ipak sve došlo u javnost na velika vrata. To znači da se ovdje donekle prihvata i politika talibana koja je protivna svim ljudskim pravima.“

Druge države u Evropi nisu otišle tako daleko: „Njemačka je u ovom slučaju lider“, kaže Šeter. „Sve druge zemlje prate šta Njemačka radi, jer Njemačka ima ubjedljivo najveću avganistansku dijasporu, a i prednjači kada je riječ o deportacijama u Avganistan.“

Ogorčeni konzul Avganistana

Njemačko Ministarstvo spoljnih poslova potvrdilo je za DW da su akreditovani novi, režimu odani službenici iz Avganistana – na nezadovoljstvo mnogih službenika koje je poslala prethodna vlada te zemlje.

Berlin i Kabul ne mogu da kriju te tajne poslove: u oktobru 2025. vršilac dužnosti generalnog konzula Avganistana u Bonu, Hamid Nangialaj Kabiri, demonstrativno je objavio da podnosi ostavku u znak protesta što je vlada u Berlinu prihvatila akreditaciju talibanskih službenika u konzulatu koji je vodio. „Rekao sam im da ne mogu da radim sa teroristima“, kaže on za DW. „Zato sam podnio ostavku. Sada konzulat u Bonu pripada talibanima. Ponosan sam što sam Avganistanac – ali talibani nisu naša vlada!“

Kabiri je zatražio azil u Njemačkoj. Danas, četiri mjeseca kasnije, još uvijek čeka odluku. Odbija da zatraži avganistanska dokumenta u konzulatu – iz straha za svoju porodicu. „Ako talibani znaju gdje žive moji roditelji, gdje živi moja sestra i brat, lako mogu da ih muče“, kaže. „Svi se boje tih političkih igara.“

Nema više „sivih pasoša“

Žanete Heping, pravna savjetnica u berlinskoj nevladinoj organizaciji YAAR, takođe navodi da se mnogi boje da uopšte uđu u konzulate. Ona i druge organizacije zato zahtijevaju alternativu za izdavanje ličnih dokumenata Avganistancima u izbjeglištvu ili za produženje pasoša.

Takva mogućnost je već postojala: nakon što su talibani 2021. preuzeli vlast, Avganistanci u Njemačkoj mogli su da dobiju tzv. „sive pasoše“. To su lična dokumenta za osobe bez državljanstva ili za one od kojih se ne može razumno zahtijevati da pribave pasoš iz matične zemlje, a koje uvijek izdaje država u kojoj se nalaze.

Tu mogućnost Njemačka je praktično ukinula. Avganistanske izbjeglice sada ponovo moraju da predoče avganistanska dokumenta. Potreban im je pasoš ili tzv. tazkiru („svjedočanstvo“ koje tamo služi kao lična karta) kako bi dobili boravišnu dozvolu.

Stručnjak za Avganistan, Tomas Rutig, smatra da je njemačka politika deportacija talibanima pružila idealnu priliku da promijene osoblje u diplomatskim predstavništvima. On je uvjeren da je Njemačka bila previše lakovjerna.

„U diplomatiji uvijek postoje mogućnosti“, kaže. „To se vidi i u drugim zemljama. Mislim da sve ove odluke slijede samo jedan cilj njemačke vlade – što više deportacija u Avganistan.“

Za bivšeg avganistanskog diplomatu Kabirija situacija je apsurdna. Pita se kakvog smisla ima da Njemačka ljudima najprije daje azil, jer bježe od talibana, da bi ih zatim vraćala u ruke talibana. „Gdje je tu logika?“ pita se.

( Deutsche Welle )