Kalezić: Finansijska nezavisnost CBCG u rukama Ustavnog suda

Planirani pad dobiti Centralne banke (CBCG) u ovoj godini rezultat je strateških investicija i odluka u interesu građana, privrede i države, povezanih sa integracijom u SEPA i skorim pokretanjem sistema za instant plaćanja TIPS Clone, saopštila je viceguvernerka Zorica Kalezić.

"To je i rezultat objektivnih ograničenja koja proizlaze iz monetarnog okruženja i specifičnog statusa Crne Gore kao unilateralno eurizovane ekonomije", rekla je Kalezić agenciji Mina-business komentarišući planiranu ovogodišnju dobit CBCG koja je gotovo četiri puta manja nego 2025.

Kalezić je navela da je CBCG, u okviru modernizacije platnog sistema i pune integracije u SEPA, uvela niz mjera na teret sopstvenih prihoda, sa jasnim ciljem da se snize troškovi plaćanja u zemlji i inostranstvu, poveća konkurentnost privrede i ostvare direktne uštede za građane, privrednike i državni budžet.

"Ove strukturne reforme uslovile su pad prihoda od tarifa za oko 6,3 miliona eura", precizirala je Kalezić.

Prema njenim riječima, drugi važan faktor pada dobiti je pad prihoda CBCG od kamata po osnovu investiranja sredstava međunarodnih rezervi u iznosu od 2,2 miliona eura, što je uslovljeno monetarnom politikom Evropske centralne banke (ECB).

CBCG posluje u eurizovanoj ekonomiji, što znači da njeni prihodi po osnovu upravljanja međunarodnim rezervama direktno zavise od nivoa kamatnih stopa koje propisuje ECB.

"U susret implementaciji evropskih instant plaćanja kroz TIPS klon, CBCG je, u decembru prošle godine, prepolovila naknade tržištu za usluge u domaćem platnom prometu", rekla je Kalezić.

Za naloge do hiljadu eura, naknada je smanjena sa 0,10 na 0,05 eura, dok je za naloge preko hiljadu eura smanjena sa 1,5 na 0,75 eura.

"Ova mjera, s jedne strane, predstavlja direktnu uštedu za privredu i građane i približavanje evropskim standardima u susret očekivanom članstvu u EU, dok s druge strane, za CBCG samo u ovoj godini donosi gubitak prihoda od blizu 2,1 milion eura", objasnila je Kalezić.

Iako će u petogodišnjem periodu navedeno smanjenje naknada rezultirati kumulativnim negativnim efektom na prihode CBCG u iznosu od 12,37 miliona eura, Kalezić je saopštila da su u vrhovnoj monetarnoj instituciji imali u vidu benefite koje će ono donijeti poput veće efikasnosti platnog sistema, dostupnosti elektronskih plaćanja i usklađenosti sa evropskim standardima.

"Sveobuhvatnim reformama tarifne politike, CBCG je omogućila i da se sve transakcije po osnovu naloga države za izmirivanje ino obaveza izvršavaju uz naknadu od 50 eura po transakciji, čime su stvorene pretpostavke za budžetske uštede na godišnjem nivou od 800 hiljada do preko dva miliona eura, ili za narednih pet godina za oko 6,24 miliona eura", precizirala je Kalezić.

Dodatno, u cilju rasterećenja rashodne strane državnog budžeta, smanjene su i naknade za obavljanje transakcija na teret Glavnog računa državnog trezora 20 odsto i time obezbijeđene dodatne uštede od oko 4,5 miliona eura u periodu od pet godina.

"Kumulativno posmatrano, sve navedene mjere znače da se CBCG u periodu od ove do 2030. godine, sa ciljem rane integracije u Jedinstveno tržište EU i smanjenja naknada za platni promet na minimum koji samo obezbjeđuje pokriće troškova platne infrastrukture, svjesno odrekla prihoda u iznosu većem od 23,1 milion eura. Ovaj iznos predstavlja blizu polovine zakonom utvrđenog obaveznog osnovnog kapitala CBCG u iznosu od 50 miliona eura", kazala je Kalezić.

Ona je naglasila da CBCG nema ključni i osnovni prihod finansiranja centralnih banaka, koji proizilazi od emisije novca (senjoraž), kojeg se Crna Gora strateškom odlukom o uvođenju njemačke marke, a potom eura, odrekla prije gotovo tri decenije.

Za razliku od centralnih banaka članica eurozone, CBCG ne ostvaruje prihod od senjoraža, koji bi, u ovom trenutku, iznosio do 17 miliona eura godišnje i predstavljao osnovni, stabilni izvor finansiranja.

CBCG je, takođe, u prošloj godini preuzela i obavezu vraćanja kredita Svjetskoj banci (SB) u iznosu od osam miliona eura za uspostavljanje domaćeg instant platnog sistema.

"Riječ je o strateškom projektu koji građanima i privredi obezbjeđuje brz, siguran i jeftin platni promet 24/7, u potpunosti usklađenom sa standardima ECB. Ova investicija kao javno dobro crnogorskih građana i privrede se ne finansira iz državnog budžeta, već iz sopstvenih sredstava CBCG, i predstavlja dugoročnu javnu korist, uz dodatni pritisak na bilans CBCG", dodala je Kalezić.

Takođe, CBCG u predstojećem petogodišnjem periodu očekuju i druga značajna infrastrukturna ulaganja kao dio transformacije i reorganizacije institucije za potrebe budućeg članstva u Evropskom sistemu centralnih banaka.

Kalezić je, komentarišući ustavnu žalbu Ministarstva finansija kojom je taj resor tražio da se ispita ustavnost i zakonitost pojedinih naknada koje naplaćuje CBCG, kazala da je postupak u fazi razmatranja pred Ustavnim sudom, nakon jasno razdvojenih procesnih koraka koji su se desili krajem decembra prošle godine.

"Ustavni sud Crne Gore je 26. decembra donio odluku kojom je odbacio inicijativu Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, imajući u vidu da je CBCG u međuvremenu donijela novu odluku o tarifama kojima je smanjila naknade, kako tržištu, tako i Ministarstvu finansija, do nivoa pokrivenosti troškova rada platnih infrastrukture, čime su prestale da važe odredbe koje su bile predmet te inicijative", objasnila je Kalezić.

Već 29. decembra, Ustavni sud je donio novo rješenje kojim je pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti važeće tarifne odluke CBCG, i to u dijelu tarifnih stavki.

Nakon toga, Savjet CBCG je 26. januara ove godine razmotrio rješenje Ustavnog suda i u zakonom propisanom roku dao sveobuhvatan odgovor na navode suda.

"CBCG će se, poštujući nadležnost Ustavnog suda i činjenicu da je postupak u toku, uzdržati od iznošenja detalja iz odgovora koji je dostavljen sudu. Ipak, u cilju objektivnog sagledavanja činjenica, smatramo da je bitno naglasiti da je Savjet CBCG uputio odgovor koji je empirijski i pravno utemeljen, zasnovan na provjerljivim podacima o stvarnim troškovima, rizicima i strukturi prometa, kao i na važećem zakonskom okviru i evropskim standardima nezavisnosti centralnih banaka", dodala je Kalezić.

Uopšteno posmatrano, kako je kazala, navodi iz ustavne žalbe odnose se na pitanje primjene načela jednakosti u tarifnom tretmanu različitih korisnika platnog sistema.

"CBCG u odgovoru ukazuje da se ustavno načelo jednakosti ne može tumačiti formalistički, kao obaveza da se suštinski nejednaki subjekti tretiraju jednako. Naime, Ministarstvo finansija i banke nijesu uporedivi subjekti. Ministarstvo finansija nije tržišni akter, već nosilac javne funkcije i korisnik Glavnog računa državnog trezora, čije transakcije imaju specifičan obim, koncentraciju vrijednosti i sistemske implikacije. Banke su, s druge strane, tržišni učesnici koji svoje troškove građanima i privredi prenose kroz cijene usluga", smatra Kalezić.

Prema njenim riječima, za ilustraciju razlike u obimu i složenosti transakcija, dovoljno je uporediti pojedinačne, više desetina miliona eura vrijedne transakcije, koje se mjesečno isplaćuju za penzije, plate, socijalna davanja i druge višemilionske obaveze koje CBCG izvršava za potrebe Ministarstva finansija, sa platnim nalozima građana relativno niske vrijednosti, poput mjesečnih računa za vodu ili električnu energiju, koja se realizuju putem banaka.

"Ovakvo poređenje jasno ukazuje da se radi o transakcijama koje se po obimu, koncentraciji vrijednosti, operativnoj složenosti, stepenu automatizacije i sistemskim implikacijama ne mogu smatrati uporedivim", poručila je Kalezić.

Formalno izjednačavanje tarifnog tretmana ova dva subjekta, kako tvrdi, dovelo bi do neadkevatne raspodjele troškova i rizika, što bi u praksi značilo prebacivanje tereta sa Ministarstva finansija na banke, a time direktno i na krajnje korisnike, građane i privredu.

"Takav aranžman Ministarstva finansija i CBCG je sa razlogom na snazi već više od dvije decenije, i nikada ranije nije doveden u pitanje", dodala je Kalezić.

Upravo zato, kako je navela, CBCG je u odgovoru detaljno ukazala da su postojeća tarifna rješenja zasnovana na objektivnim kriterijumima, troškovima i mjerljivim rizicima, te da različit tarifni tretman ne predstavlja proizvoljnost niti diskriminaciju, već razumno i proporcionalno razlikovanje, u skladu sa mandatom CBCG da obezbijedi siguran i efikasan platni sistem i očuva finansijsku nezavisnost institucije.

Na pitanje koliki bi finansijski efekat bio ako Ustavni sud proglasi tarife neustavnim, Kalezić je objasnila da bi, sa stanovišta javnih finansija, eventualno ukidanje ili dalje ograničavanje osporenih tarifnih prihoda CBCG, imalo mali, odnosno zanemarljiv fiskalni efekat, u iznosu od približno 4,5 miliona eura godišnje, odnosno oko 0,08 odsto ukupnih budžetskih prihoda države.

"Takav iznos ne predstavlja relevantan instrument fiskalne politike, niti ima mjerljiv uticaj na održivost budžeta ili javnog duga", rekla je Kalezić.

Međutim, sa stanovišta države i CBCG, isti iznos, kako je objasnila, ima disproporcionalno velike i dugoročne posljedice.

"U uslovima unilateralne eurizacije, CBCG do ulaska u eurozonu neće raspolagati prihodima od emisije novca (senjoraž), koji u državama članicama eurozone predstavljaju osnovni izvor finansiranja centralnih banaka, jednako kao što prihod od emisije sopstvene vlaute predstavlja ključni stabilni izvor finanisranja centralnih banaka u Srbiji, Bosni, Sjevernoj Makedoniji. Upravo zbog navedenog, tarifni prihodi imaju ključnu ulogu u očuvanju finansijske samoodrživosti CBCG", objasnila je Kalezić.

Kako je naglasila, bilo kakva dodatna korekcija postojećih tarifa znači da bi CBCG već od naredne godine bila gurnuta u trajne gubitke i zavisnost od državnog budžeta.

"To ne bi bio samo finansijski problem, već bi značilo i eroziju finansijske nezavisnosti institucije koja je čuvar stabilnosti bankarskog sistema i finansijske sigurnosti građana. Dodatno, takva odluka bi dovela i do nemogućnosti ispunjavanja završnih mjerila koja se odnose na nezavisnost CBCG u pregovaračkim poglavljima 9 i 17", istakla je Kalezić.

Prema njenim riječima, upravo takva situacija predstavlja jasnu liniju razgraničenja koju, prema međunarodnim standardima, države ne smiju preći.

"Evropska komisija (EK), ECB i Međunarodni monetarni fond (MMF) u kontinuitetu naglašavaju da centralna banka mora raspolagati dovoljnim sopstvenim finansijskim resursima i adekvatnim kapitalom za obavljanje svojih zakonskih i budućih ESCB funkcija. CBCG koja zavisi od godišnjih budžetskih odluka, po definiciji, ne ispunjava taj standard", dodala je Kalezić.

To je i bio razlog da ekspertska misija EK iz septembra prošle godine, koja je procjenjivala nezavisnost CBCG u kontekstu zatvaranja relevantnih poglavlja, uputi preporuku u pravcu održavanja postojećeg aranžmana uspostavljenog između Vlade i CBCG unazad 21 godinu, koji je trenutno predmet inicjative Ministarstva finansija pred Ustavnim sudom, sve do ulaska Crne Gore u eurozonu, kada će CBCG početi da ostvaruje pravo na osnovni prohod centralnih banaka od emisije valute.

"Stoga je ključno razumjeti da se u slučaju ove inicijative pred Ustavnim sudom ne radi o fiskalnoj koristi za državu, već o izboru između očuvanja finansijske i institucionalne nezavisnosti centralne banke i modela u kojem bi CBCG postala institucija čije funkcionisanje zavisi od budžetskih transfera što je nespojivo sa standardima EU. Posljedice takvog izbora bile bi dugoročne, sistemske i direktno reflektovane na proces evropskih integracija Crne Gore", rekla je Kalezić.

Na pitanje da li je inicijativa Ministarstva finansija zadiranje u nezavisnost CBCG i da li je ona ugrožena, Kalezić je odgovorila da CBCG poštuje ulogu Ustavnog suda i pravo svakog subjekta da koristi pravna sredstva predviđena Ustavom.

"Predmet ove inicijative jeste suštinski osjetljiv, jer se odnosi na tarifnu politiku CBCG, odnosno na ključni mehanizam finansiranja njenih zakonom propisanih funkcija. U tom smislu, riječ je o pitanju koje direktno zadire u finansijsku nezavisnost centralne banke", saopštila je Kalezić.

Kako je istakla, činjenica je i da ovakav slučaj predstavlja presedan poznatoj praksi i preporukama MMF-a, gdje ne postoje primjeri u kojima Ministarstvo finansija pred Ustavnim sudom osporava tarifni okvir centralne banke kao njen osnovni izvor sopstvenih prihoda.

"Upravo suprotno, međunarodni standardi polaze od toga da država ima obavezu da obezbijedi da centralna banka u svakom trenutku raspolaže adekvatnim, stabilnim i predvidivim finansijskim resursima za obavljanje svog mandata", navela je Kalezić.

Ovaj argument dobija dodatnu težinu ako se posmatra u širem ustavnopravnom kontekstu.

Ako se, kako je navela, kao ustavnopravno pitanje otvara mogućnost osporavanja regulatornih i tarifnih razlika koje proizlaze iz zakonskog mandata i funkcije određene institucije, neminovno se postavlja pitanje šta bi u narednom koraku moglo biti predmet ustavnog preispitivanja.

"Na primjer, da li bi se sjutra pred Ustavnim sudom mogle osporavati različite poreske stope, diferencirane stope PDV-a, poreske olakšice ili specifični poreski tretmani koje Ministarstvo finansija propisuje u okviru vođenja fiskalne politike, upravo zato što zakonodavac prepoznaje različitu prirodu djelatnosti, stepen javnog interesa ili potrebu ostvarivanja određenih ekonomskih i socijalnih ciljeva? Takve odluke su po svojoj prirodi odluke zasnovane na javnom interesu i zakonskim ovlašćenjima, a ne pitanja ustavne jednakosti u formalnom smislu", kazala je Kalezić.

Upravo zato međunarodni standardi insistiraju na jasnom razgraničenju između ustavne kontrole zakonitosti i ustavnosti, s jedne strane, i zadiranja u operativnu, regulatornu i finansijsku autonomiju nezavisnih institucija, s druge.

"U suprotnom, postoji realan rizik da se kroz pojedinačne sporove postepeno potkopavaju temeljni principi institucionalne arhitekture države, čime se ne dovodi u pitanje samo položaj centralne banke, već i funkcionisanje fiskalne, regulatorne i ekonomske politike u cjelini", dodala je Kalezić.

Upravo ovakva klizna ravan je, prema njenim riječima, ono na šta međunarodne finansijske institucije i EK upozoravaju kada govore o zaštiti institucionalne nezavisnosti centralnih banaka.

Ovaj standard je jasno definisan u izvještajima o konvergenciji ECB, koji se pripremaju radi ocjene usklađenosti nacionalnog zakonodavstva sa Ugovorom o funkcionisanju EU. U tim izvještajima se centralnobankarska nezavisnost posmatra kroz više međusobno povezanih dimenzija, uključujući funkcionalnu, institucionalnu, personalnu i finansijsku nezavisnost.

"Posebno je relevantan princip finansijske nezavisnosti, koji, prema standardima ECB, između ostalog zahtijeva da države članice ne dovedu svoje nacionalne centralne banke u položaj u kom one nemaju dovoljno finansijskih resursa i adekvatan neto kapital za obavljanje zadataka povezanih sa Evropskim sistemom centralnih banaka ili Eurosistemom. Istovremeno, taj princip podrazumijeva i da nacionalna centralna banka mora raspolagati dovoljnim sredstvima ne samo za izvršavanje ESCB obaveza, već i za obavljanje svojih nacionalnih zadataka, uključujući finansiranje sopstvene administracije i operacija", saopštila je Kalezić.

U tom kontekstu, kako je poručila, svako postupanje koje dovodi u pitanje osnovne mehanizme finansiranja centralne banke ne predstavlja samo pojedinačno pravno pitanje, već ima šire implikacije po institucionalnu arhitekturu, finansijsku održivost i usklađenost sa evropskim standardima, koji su jedan od ključnih preduslova za zatvaranje poglavlja 9 i 17, članstvo u EU i Evropskom sistemu centralnih banaka.

"Zbog toga CBCG ovaj postupak ne posmatra kao izolovano pravno pitanje, već kao test razumijevanja i poštovanja evropskog koncepta centralnobankarske nezavisnosti, koji je jedan od temeljnih uslova za članstvo u EU i Evropskom sistemu centralnih banaka", zaključila je Kalezić.

( MINA business )