Istorija Crne Gore nije samo ratnička - nove inicijative za odavanje počasti don Krstu Ivanoviću
Sve više organizacija i javnih ličnosti poziva Opštinu da reaguje i da nakon dugogodišnjeg “boravka” u podrumu bista poznatog Budvanina bude postavljena na starogradskom trgu
Inicijativi predsjedniku opštine Budva Nikoli Jovanoviću, gradskoj menadžerki Marijani Božović i opštinskom Sekretarijatu za lokalnu samoupravu sa zahtjevom da se spomenik čuvenom Budvaninu don Krstu Ivanoviću postavi na Trg u Starom gradu Budve, pridružila se i “Femme Fondacija”, čime raste broj organizacija i javnih ličnosti koji traže da poznati Budvanin ima dostojno obilježje u gradu koji je proslavio.
Inicijativa je uslijedila nakon što su “ Vijesti” nedavno objavile izjavu poznatog vajara akademika Zlatka Glamočaka čija bronzana bista don Krsta Ivanovića, koju je izlio prije 16 godina, i dalje čami u podrumu zgrade Akademija znanja.
“Obraćali smo se Opštini predlogom da se unaprijedi kultura sjećanja i poštovanja prema značajnim ličnostima iz istorije Crne Gore, te na taj način postavi primjer odgovornog odnosa prema lokalnoj i nacionalnoj kulturnoj baštini. Vjerujemo da će se svi saglasiti da Crna Gora ima obavezu da slavi značajne ličnosti iz svoje istorije, koja nije isključivo ratnička, već obuhvata i kulturni, prosvjetiteljski i umjetnički doprinos. Posebno je važno da se vrednuje onaj dio nasljeđa koji je doprinio prepoznatljivosti Crne Gore u evropskom kulturnom prostoru”, ističe se u Incijativi dostavljenoj “Vijestima”.
Kako naglašavaju, don Krsto Ivanović (1628–1688) “bio je istoričar i hroničar mletačkog teatra, sa posebnim doprinosom u razvoju melodrame, prve faze u razvoju opere.
“Pisao je melodrame u stihu, pjesme i istoriografske spise, među kojima je najznačajnije djelo “Ljetopis Budve”, čime je zadužio Budvane da ga pamte i poštuju. U rodnom gradu je služio kao kanonik Katedrale Svetog Ivana i javni učitelj, te je kroz svoje djelovanje i rad doprinio očuvanju i razvoju lokalnih institucija. Zahvaljujući reputaciji i sposobnostima, mletački dužd ga je imenovao za kanonika Bazilike Svetog Marka u Veneciji, jedne od najuticajnijih crkvenih i kulturnih institucija tog vremena. Prepisivanjem sačuvao je i Statut grada Budve, koji predstavlja važan izvor za razumijevanje strukture i života grada u tom periodu”, podsjećaju iz Fondacije.
Kako naglašavaju, njegov “Ljetopis Budve” predstavlja vrijedan istorijski materijal o životu i svakodnevici Budve, na ključnom raskršću uticaja Venecije i Osmanskog carstva, te predstavlja neprocjenjiv izvor za poznavanje kulturnih, društvenih i političkih tokova tog vremena.
“Kroz svoje djelovanje, don Krsto Ivanović zagovarao je interese svoga grada u Veneciji, potvrđujući time svoj ugled i važnost u kontekstu crnogorske i srednjoevropske kulturne istorije. Razočarani smo što bronzana bista don Krsta Ivanovića, preko deceniju i po stoji u podrumskim prostorijama. To veoma loše govori o stanju kulture u cijeloj našoj zemlji i ta greška mora biti ispravljena. Ranije najave i formalne inicijative u vezi sa spomen-obilježjem, koje su često dolazile i od autora biste, ostale su bez odgovora. Autor je najavio da razmišlja da bistu traži i pošalje u Veneciju, gdje je don Krsto Ivanović preminuo, što bi bilo porazno i za Budvu i za Crnu Goru”, ističu iz Fondacije.
Kako dodaju, budući da je Budva najznačajniji grad za crnogorski turizam, vjeruju da bi postavljanje ovog spomen-obilježja doprinijelo turističkoj ponudi grada.
“Priča o don Krstu govori o bogatom i inspirativnom preplitanju kultura na našem prostoru i o izuzetnoj ličnosti, koja je bila ispred svog vremena. U evropskom kontekstu, destinacije koje uspješno povezuju kulturno nasljeđe i turizam postižu veću prepoznatljivost i produžavaju turističku sezonu. Budva posjeduje sve preduslove za takav razvojni pristup: Stari grad, muzeje, festivale, galerije i bogatu kulturnu baštinu”, navode iz Fondacije.
Kako su “Vijesti” ranije objavile, spomenik je naručen 2008. godine i u bronzi izliven 2009. Od tada, godinama je stajao u livnici u Smederevu, jer Opština nije pokazivala nikakvo interesovanje da ga prebaci u Budvu. Tek poslije nekoliko godina, na lično angažovanje Merina Smailagića, tadašnjeg direktora Javne ustanove “Grad teatar”, spomenik je 2014. dopremljen u Budvu, da bi bio odložen u podzemnu garažu gdje se i danas nalazi.
( Vuk Lajović )