Od sankcija do Bijele kuće: Da li su SAD obuzdale ili rehabilitovale Dodika?

Prije šest mjeseci Milorad Dodik, bivši lider bosanskih Srba, bio je pod američkim sankcijama, a Vašington ga je optuživao za korupciju i podsticanje separatizma koji prijeti ponovnim izbijanjem etničkih sukoba na Balkanu.

U petak se, međutim, našao u Bijeloj kući, gdje se sastao sa portparolkom predsjednika Donalda Trampa, Kerolin Levit, koja se fotografisala s Dodikom i drugim visokim zvaničnicima bosanskih Srba.

U rijetkom intervjuu za međunarodne medije, Dodik je za “Fajnenšl tajms” (FT) rekao da ima “velika očekivanja” od Trampa i da ga ohrabruje predsjednikova osuda ranijih američkih pokušaja izgradnje država u inostranstvu.

“Kada on kaže ‘Amerika na prvom mjestu’, to nas ohrabruje da kažemo ‘Republika Srpska na prvom mjestu’”, rekao je Dodik za FT.

Dodik je ponovio svoje pozive na nezavisnost Republike Srpske, većinski srpskog entiteta koji je više od dvije decenije vodio, najprije kao premijer, a potom kao predsjednik. “Ovdje smo da tražimo podršku kako bismo definisali naš status”, rekao je.

Trampova administracija ukinula je sankcije Dodiku i desetinama njegovih saveznika i rođaka u oktobru, nakon što je pristao da poštuje odluku Suda BiH i povuče se s funkcije predsjednika Republike Srpske.

Taj potez, koji je predstavljao raskid s dugogodišnjom američkom politikom u regionu, doživljen je kao hrabar, ali rizičan pokušaj da se Dodik obuzda, nakon što je njegovo odbijanje da se povuče gurnulo Bosnu u duboku političku krizu.

Međutim, Dodikova posjeta Vašingtonu sugeriše da on nema namjeru da se povuče iz politike niti da odustane od poziva na otcjepljenje, koji ugrožavaju stabilnost multietničke države.

Govoreći preko prevodioca, Dodik je u intervjuu za “Fajnenšl tajms” Dejtonski mirovni sporazum opisao kao nepopravljiv i oštro napao visokog predstavnika Kristijana Šmita, koji nadgleda sprovođenje sporazuma, tvrdeći da on “nema legitimitet” u Bosni.

Dodik je nastojao da bosanske Srbe prikaže kao ugrožene hrišćane i tvrdio da aranžman podjele vlasti među tri glavne etničke grupe - pravoslavnim Srbima, katoličkim Hrvatima i muslimanskim Bošnjacima - znači da državom upravlja “muslimanska vlada”. Letak koji je delegacija dijelila u Vašingtonu nosio je naslov “Sukob civilizacija u Bosni i Hercegovini”, prizivajući tezu Samjuela Hantingtona da će sukobi u periodu nakon Hladnog rata biti vođeni kulturnim i vjerskim podjelama.

Tvrdnje o progonu hrišćana imaju snažan odjek u Trampovom drugom mandatu, pošto je američki predsjednik odbranu hrišćana širom svijeta postavio kao jedan od prioriteta. U decembru je američka vojska izvela vazdušne udare na sjeverozapadu Nigerije, gdje je Tramp tvrdio da je u toku “genocid” nad hrišćanima.

Američka senatorka Džin Šahin, vodeća demokrata u Odboru za spoljne odnose Senata, izjavila je da bi Trampova administracija trebalo da se “stidi” odluke da ukine sankcije Dodiku i pozvala da se one hitno ponovo uvedu.

“Gospodin Dodik koristi se secesionističkom retorikom i podriva integritet Dejtonskog mirovnog sporazuma, što je u potpunoj suprotnosti sa obrazloženjem administracije da krajem prošle godine ukloni Dodika i njegove saradnike sa liste sankcija”, rekla je Šahin.

Dodik se “osjeća dodatno ohrabrenim”, rekao je Majkl Marfi, koji je do prošle godine bio američki ambasador u BiH. “On odluku administracije da ukine sankcije čita kao potvrdu svog pogleda na svijet.”

“Problem sa stavom administracije prema Dodiku jeste to što on pruža podršku i ohrabrenje etnonacionalistima širom regiona”, dodao je Marfi.

Tokom prošle godine, Republika Srpska je potpisala ugovore vrijedne stotine hiljada dolara sa lobistima bliskim Trampovoj administraciji. Oni su nastojali da predstave lidera bosanskih Srba kao neku vrstu balkanskog Trampa - provokatora koga, po njihovom tumačenju, progone politički motivisani sudski postupci.

Dodik se saglasio s takvim prikazom, tvrdeći da Tramp i Republika Srpska imaju “problem sa istim ljudima: globalističkom liberalnom elitom, koja upravo sada uništava Evropu”.

Delegacija bosanskih Srba boravila je prošle sedmice u Vašingtonu povodom Nacionalnog molitvenog doručka. Taj godišnji događaj, kojem je prisustvovao i Donald Tramp, okuplja hiljade ljudi iz političkih i poslovnih elita SAD i cijelog svijeta.

Dodik se sastao i fotografisao sa američkim ministrom odbrane Pitom Hegsetom i predsjednikom Predstavničkog doma Kongresa SAD Majkom Džonsonom. Delegacija bosanskih Srba sastala se i sa Majklom Flinom, Trampovim bivšim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost, kao i sa više članova Kongresa.

“Nema sumnje da (Dodikov tabor) ovo vidi kao svojevrsno veliko predstavljanje”, rekao je Jasmin Mujanović, stručnjak za Balkan iz Instituta Nju Lajns. “Oni sebe vide kao dio velike krajnje desne koalicije, najtvrđeg jezgra pokreta MAGA, koje je spremno da preoblikuje međunarodni poredak.”

Po povratku iz SAD Dodik je naveo da su se tokom boravka u Vašingtonu predstavnici RS sastali da 14 kongresmena, više senatora, kao i ostalim važnim političkim figurama.

“Propao je plan rušenja Srpske. A Dejtonski sporazum je srušen i on nema šanse da se popravi. Vidljivo je da muslumani vrše pritisak na nas Srbe, da ugoze hrišćane”, kazao je Dodik.

Dodao je da postoji i ideja da RS visokom predstavniku u BiH Kristijanu Šmitu uvede sankcije.

“U SAD smo razgovarali i sa portparolkom Bijele kuće, pričali smo o Republici Srpskoj. Istakli smo da je BiH je za nas neprihvatljiva, radićemo svj posao i nećemo odustati od svoje ideje. Išli smo isključivo kao predstavnici Republike Srpske, a ne BiH”, naveo je Dodik.

Stejt department nije odgovorio na upit FT-a za komentar o Dodikovoj posjeti Vašingtonu. Zvaničnik Bijele kuće rekao je da je do sastanka Kerolin Levit s Dodikom došlo na zahtjev delegacije. “Susret je trajao oko deset minuta i razmijenjene su kurtoazne poruke”, naveo je.

Posjeta zvaničnika bosanskih Srba Vašingtonu dogodila se svega nekoliko dana uoči djelimičnog ponavljanja predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj, održanog u nedjelju, nakon što su novembarski izbori bili obilježeni nepravilnostima. Dodik je pobjedu Siniše Karana iz njegovog SNSD-a nazvo “zagrijevanjem” za opšte izbore u oktobru ove godine.

“Iako ne može da se kandiduje za funkcije, (Dodik) i dalje drži kontrolu”, rekao je Adnan Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost.

Dodik je u ponedjeljak ponovo istakao “pravo naroda na samoopredjeljenje”, navodeći da je samostalnost Republike Srpske politički cilj vlasti u tom entitetu i da od toga neće odustati.

Naveo je da će “svu svoju snagu iskoristiti da bude dio pobede koja se zove samostalna Republika Srpska” i dodao da su “muslimani izmislili Srebrenicu jer nema države bez mita”.

“Ako muslimani budu nastavili da dalje guraju, dobiće naše pravo na samoopredeljenje. Nama nije teško da našim prijateljima na globalnom nivou objasnimo da se ovde radi o nastojanjima muslimana iz Sarajeva da podrede hrišćane u BiH svojim ambicijama unitarnog uređenja BiH”, dodao je.

FT podsjeća da je tokom cijelog perioda na vlasti, Dodik je njegovao bliske odnose s Vladimirom Putinom i drugim regionalnim saveznicAima ruskog predsjednika, naročito s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, koji mu je ponudio podršku kada je Sud BiH presudio da se mora povući s funkcije.

Dodik, kako navodi Ćerimagić, želi da primora međunarodnu zajednicu na ponovno pregovaranje o Dejtonskom mirovnom sporazumu.

“Ako američka administracija bude otvorena za to, on će ih pretvoriti u svoje najbolje prijatelje”, rekao je Ćerimagić o Dodiku. “Putin i Mađarska to već jesu”.

( N.B. )