Dan sigurnijeg interneta: Digitalna bezbjednost djece ne gradi se zabranama, već odgovornim odnosom odraslih
Klinička psihološkinja i kognitivno-bihejvioralna terapeutkinja, Danijela Ostojić: „Rješenje nije zabrana tehnologije, već emocionalna pismenost i učenje kako biti povezan sa djecom.“ Sistemska porodična psihoterapeutkinja i edukatorka Familylab-a, Ivana Muškinja: „Svaki roditelj sa sobom donosi svoje porodično nasleđe i nevidljive vaspitne skripte koje se aktiviraju upravo onda kada smo najumorniji, zabrinuti ili preplavljeni.“ Poručeno sa konferencije „Klik sa djecom 2.0“: „Zajednička odgovornost roditelja, institucija i stručnjaka je da djeci obezbijede sigurno, podržavajuće i podsticajno okruženje u svijetu koji se mijenja brže nego ikada.“
Dan sigurnijeg interneta, koji se globalno obilježava 10. februara, još jednom je skrenuo pažnju na pitanje koliko su djeca i mladi bezbjedni u online okruženju i da li kao društvo činimo dovoljno da ih zaštitimo od online nasilja, govora mržnje i drugih rizika koji mogu imati dugoročne posljedice po mentalno zdravlje.
U tom kontekstu, UNICEF upozorava da djeca danas nijesu izložena samo rizicima na društvenim mrežama, već i širem spektru prijetnji u digitalnom okruženju – od uznemiravanja i nasilja do seksualne eksploatacije, zloupotrebe podataka i izlaganja neadekvatnom sadržaju, uz napomenu da zaštitni mehanizmi često ne prate brzinu tehnoloških promjena.
Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za evropski region iz 2024. godine, jedno od šestoro djece školskog uzrasta (oko 15 odsto) bilo je izloženo sajber nasilju,
U Crnoj Gori, prema istraživanju Agencije za elektronske medije i Misije OEBS-a (2023), djeca tokom radnih dana pred ekranima provode u prosjeku i do devet sati.
Povodom Dana sigurnijeg interneta, Crnogorski Telekom podsjeća na ključne poruke sa konferencije „Klik sa djecom 2.0 – Digitalno djetinjstvo: granice i sloboda“, održane krajem prošle godine u Naučno-tehnološkom parku u Podgorici, u saradnji sa Udruženjem Roditelji. Konferencija je okupila stručnjake iz Crne Gore i regiona sa ciljem da se otvore važna pitanja o digitalnoj bezbjednosti djece, ali i o ulozi roditelja i institucija u prevenciji rizika.
Savremeno roditeljstvo, mentalno zdravlje i izazovi digitalnog okruženja bili su u fokusu konferencije, a jedna od značajnijih tema odnosila se na online nasilje i govor mržnje među djecom i mladima. Posebno je ukazano da se online okruženje ne može posmatrati odvojeno od stvarnog života, jer taj segment u značajnoj mjeri reflektuje potisnute emocije, nesigurnosti i nerazriješene odnose.
U tom kontekstu, stručnjaci su upozorili da online nasilje rijetko nastaje iznenada i bez uzroka, već se često razvija u okruženju u kojem djeca nemaju dovoljno siguran prostor da izraze ono što osjećaju ili da se obrate odraslima za pomoć.
Govoreći o povezanosti mentalnog zdravlja i digitalnog svijeta, Danijela Ostojić je istakla da djeca digitalni prostor često koriste kao mjesto emocionalnog pražnjenja: „Digitalni prostor je postao kao neka kanta za otpatke u koju djeca trpaju sve što osjećaju u datom trenutku, jer nemaju kome da kažu ili imaju strah od roditelja.“
Ostojić je podsjetila i na širi društveni kontekst, ističući da su generacije u regionu često odrastale u okruženju u kojem su emocije bile potiskivane, a vrijednost mjerena poslušnošću i spoljašnjim odobravanjem. Takvi obrasci danas se lako preslikavaju u digitalnom prostoru, gdje djeca umjesto roditeljskog prihvatanja sve češće traže digitalnu validaciju – kroz lajkove, komentare i idealizovane verzije sebe, ponavljajući poruku da moraju biti prihvaćeni da bi vrijedili. Ove poruke, upozoreno je, nerijetko se dodatno pojačavaju i kroz ponašanje samih roditelja na društvenim mrežama.
Posebna pažnja posvećena je i temi digitalnih informacija i roditeljstva, odnosno kredibilitetu i odgovornosti u korišćenju online sadržaja u vaspitanju djece. Ukazano je da roditelji sve češće savjete traže na internetu, bez provjere kredibiliteta izvora, dok istovremeno sopstvenim ponašanjem na društvenim mrežama nerijetko šalju poruku da je spoljašnji utisak važniji od emocionalnog stanja djeteta.
Na važnost porodične dinamike i roditeljskog nasljeđa ukazala je i Ivana Muškinja, ističući da roditelji u trenucima umora i preopterećenosti često posežu za obrascima koje nose iz sopstvenog djetinjstva, što može otežati postavljanje jasnih i zdravih granica u digitalnom dobu.
Zaključak konferencije bio je da sigurnost djece na internetu ne može biti prepuštena samo tehnologiji, niti rješavana isključivo zabranama, već zahtijeva aktivnu ulogu roditelja, institucija i stručnjaka, kao i otvoren razgovor o emocijama, granicama i odgovornosti u digitalnom prostoru.
Tokom narednog perioda, na društvenim mrežama Crnogorskog Telekoma i Udruženja Roditelji biće dijeljene ključne poruke sa konferencije #KlikSaDjecom2.0, sa ciljem podizanja svijesti o bezbjednijem i odgovornijem korišćenju interneta među djecom i mladima.
( Telekom )
( Promo sadržaj )