Minhenska konferencija: Trampova razbijačka politika i evropski odgovor

Preovladava rezignacija a ne nada – tako bi se moglo opisati osnovno raspoloženje evropskih državnika uoči ovogodišnje Minhenske bezbjednosne konferencije (13–15.02.2026). Tek nešto više od godinu dana nakon što je Donald Tramp započeo svoj drugi mandat kao predsjednik Sjedinjenih Država, transatlantski odnosi smatraju se ozbiljno narušenim. Trampova razorna spoljna politika baca senku na Minhensku bezbjednosnu konferenciju kao skup visokog ranga.

Razaranje kao centralno obilježje aktuelne politike

Konferencija se već decenijama definiše kao transatlantska. Međutim, trenutno vlada, kako to formuliše njen predsjedavajući Volfgang Išinger, „do sada nezabilježena kriza kredibiliteta i povjerenja“. Minhenski izvještaj o bezbjednosti (Munich Security Report), koji prati konferenciju, nosi znakovit naslov „U razaranju" (Under Destruction).

Izvještaj Donalda Trampa svrstava u kategoriju „čoveka za rušenje" (demolition men), odnosno državnika koji svojom „politikom razbijanja“ uništavaju važeća pravila i cijenjene institucije. Trampova izjava da mu međunarodno pravo nije potrebno samo je jedan od mnogih primjera za to.

Iako su okolnosti teže nego ikada, bezbjednosna konferencija, osnovana prije više od 60 godina, i ove godine sebe vidi kao forum za razmjenu i dijalog. Među više od hiljadu učesnika nalazi se čak 200 predstavnika vlada iz 120 država.

U tradicionalnom konferencijskom hotelu „Bajerišer Hof“ očekuju se, između ostalih, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, francuski predsjednik Emanuel Makron, kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji i danska premijerka Mete Frederiksen. Frederiksen je nedavno hrabro suprotstavila Donaldu Trampu kada je on iznio pretenzije na Grenland, koji pripada Danskoj.

Vašington šalje državnog sekretara Marka Rubija

Uprkos tenzijama u transatlantskim odnosima, i ove godine stiže velika delegacija iz Sjedinjenih Država, pri čemu Trampovu administraciju predstavlja državni sekretar Marko Rubio. On, kako očekuje direktor konferencije Išinger, treba da govori „o američkoj spoljnoj politici, a ne o temama koje ne spadaju direktno u njegov resor“. To je nedvosmislena aluzija na vatreni govor kojim je američki potpredsjednik Džej Di Vens prošle godine uznemirio publiku konferencije. Vens, koji ove godine nije na listi gostiju, tada je kritikovao navodni nedostatak slobode govora u Evropi.

Američku delegaciju, međutim, odavno ne čine samo Trampovi sledbenici. Među njima su i odlučni protivnici predsjednika SAD, poput guvernera Kalifornije Gevina Njusoma. On je već u svom govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu jasno poručio da ubuduće očekuje „više kičme“ i odlučnosti od Evropljana – jer, kako je rekao, prebrzo popuštaju pred Trampom.

Evropa pred novom erom samopotvrđivanja?

Time je Njusom dotakao suštinu pitanja koje će igrati veliku ulogu na ovogodišnjem skupu: Kako Evropa treba da se iznova pozicionira u promijenjenim globalnim okolnostima? I kakvu ulogu u tome može da ima Njemačka? O tome će govoriti Fridrih Merc, koji će u petak (13.02.2026) otvoriti konferenciju – prvi put u svojstvu njemačkog kancelara.

U nedavnoj vladinoj izjavi u Bundestagu, Merc je pozvao Evropljane da „sami nauče da govore jezikom politike moći“. To podrazumijeva masovna ulaganja u evropske odbrambene sposobnosti, kao i izgradnju novih partnerstava.

Širom svijeta postoje „demokratije u usponu sa otvorenim i rastućim tržištima, koje izričito traže ono što mi imamo da ponudimo", naglasio je Merc u Bundestagu. I dodao, misleći na SAD: „Kao demokratije, mi smo partneri i saveznici, a ne podređeni." U Minhenu će kancelar vjerovatno dodatno razraditi ove misli – i time zadati ton debati u kojoj se aktuelna kriza posmatra i kao katalizator strateških promjena.

Predstavnici iranskog režima nisu poželjni

Pozivnice za Minhensku bezbjednosnu konferenciju veoma su tražene, ali se dodjeljuju pažljivo. Tako ove godine, za razliku od ranijih, predstavnici iranske vlade nisu dobrodošli u Minhen. Razlog je masovno nasilje kojim je rukovodstvo u Teheranu ugušilo nedavne demonstracije u zemlji. Ipak, na skupu će govoriti predstavnici iranske opozicije i civilnog društva.

Iako će rat Rusije protiv Ukrajine ponovo biti jedna od centralnih tema konferencije, predstavnici ruske vlade neće biti prisutni. Godine 2022, kada je konferencija održana neposredno prije početka ruskog velikog napada na Ukrajinu, ruska delegacija je kolektivno otkazala dolazak, podseća Išinger. Od tada, iz Moskve, u vezi s eventualnim učešćem, „nije se čuo ni glas“.

Govoreći o pregovorima o mogućem okončanju rata, Išinger je naglasio da Rusija doduše ostavlja utisak spremnosti na pregovore, ali istovremeno teroriše ukrajinsko civilno stanovništvo. Zbog toga Nagrada Evald fon Klajst koju dodjeljuje Konferencija ove godine neće biti uručena zaslužnoj ličnosti, već „hrabrom ukrajinskom narodu“.

Političari AfD-a posle dvije godine opet u Minhenu

Djelimično krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) prethodne dvije godine nije bila dobrodošla u Minhenu. Direktor konferencije Išinger sada je promijenio kurs svog prethodnika i odlučio da najveću opozicionu stranku u Bundestagu više ne isključuje. Pozvana su tri stručna poslanika AfD-a iz Bundestaga, ali njihovi nastupi na glavnim binama Konferencije nisu predviđeni. Prošle godine AfD je svoje isključenje ocijenio kao neopravdanu diskriminaciju i pokreno sudski postupak, ali je sa tužbom nije imao uspjeha.

( Deutsche Welle )