Sud tražio da Vesnu Medenicu ne miču s oka: Bivša predsjednica Vrhovnog suda pod cjelodnevnim nadzorom

Predsjednica vijeća Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Vesna Kovačević dostavila je Upravi policije pisani nalog sa jasnim instrukcijama da tokom obavljanja mjere nadzora ubuduće 24 sata dnevno drži na oku bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore Vesnu Medenicu, saznaju “Vijesti” od više izvora.

U nalogu, sutkinja Kovačević napisala je upute policiji, gdje ih je, između ostalog, zamolila da “aktivno, odnosno 24 časa dnevno” obavljaju nadzor da li nekadašnja prva žena sudske grane vlasti, nakon što je prvostepeno osuđena na deceniju robije zbog protivzakonitog uticaja, poštuje sudsku mjeru - zabranu napuštanja Kolašina.

To je prvi put da sud u nekom visokoprofilnom predmetu dostavlja pisani nalog s jasnim instrukcijama policiji kako da naprave plan nadzora, tokom trajanja blaže mjere ograničenja slobode kretanja, kako bi obezbijedili prisustvo Vesne Medenice tokom daljeg vođenja krivičnog postupka odnosno da bi se svelo na najmanju mjeru mogućnost da nakon njenog sina pobjegne i ona.

Instrukcije su stigle u susret odluke vijeća Apelacionog suda, koje bi uskoro trebalo da donese stav oko toga da li će preinačiti prvostepeno rješenje suda i Vesnu Medenicu poslati u pritvor Spuža, a kako je to po hitnom postupku, tri dana nakon izricanja prvostepene presude, tražilo Specijalno državno tužilaštvo.

SDT je nakon bjekstva Miloša Medenice, koji je pobjegao iz kućnog pritvora uoči izricanja presude, procijenio da postoji realna opasnost i bojazan da će se i Vesna Medenica pridružiti sinu tokom bjekstva zbog čega su dostavili žalbu drugostepenoj sudskoj instanci.

I pored toga što je riječ o hitnom postupanju, odluka Apelacionog suda još nije donijeta, zbog novog procesnog odugovlačenja odbrane bivše šefice sudske grane vlasti, nalik onom koji se gledao tokom dugogodišnjeg sudskog procesa, koji je doveo do toga da prvostepena odluka bude donijeta tek nakon tri godine i tri mjeseca od podizanja optužnice.

Viši sud u Podgorici saopštio je da je zahtjev advokata Zdenka Tomanovića, da mu se rješenje dostavi isključivo putem redovne pošte “predstavlja očiglednu opstrukciju”, uz objašnjenje da to ne bi rebalo da utiče na procesne nedostatke, jer su Medenica i njen drugi advokat Zdravko Begović uredno dobili spise tako da okrivljenoj “nije povrijeđeno pravo na odbranu”.

Sagovornici “Vijesti” pojasnili su i da je pisani nalog suda stigao kao prvi konkretan rezultat sastanka kod premijera Milojka Spajića, a na kojem su bezbjednosni i vrh pravosuđa, u ponedjeljak dogovorili da ubuduće sud i Ministarstvo pravde dostavljaju policiji pisana uputstva kako i na koji način da u svakom pojedinačnom slučaju obavljaju nadzor sudskih mjera.

Tokom javne polemike, upravo je ovakvu praksu u postupanju na relaciji sud/UP tražio direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, koji je pojašnjavao da je isključivo sud dužan da posebnim nalogom izda precizne instrukcije policiji kako i na koji način da se izvršavaju sudske mjere.

Takvu mogućnost najavio je i ministar pravde Bojan Božović, koji je nakon sastanka u zgradi Vlade, saopštio da je sistem jedinstven u namjeri da se izbori sa izazovima koje donose kompleksni sudski procesi.

On je tog dana najavio da će se “prvi rezultati ovih dogovora biti vidljivi već u narednim danima”...

Kućni pritvor - mrtvo slovo

Da u najmanju ruku postoje brojne nejasne sudske odluke oko izricanja mjera nadzora - napuštanje stana, ali i odluka oko ukidanja takvog sudskog ograničenja kretanja, najbolje pokazuje primjer rješenja kojim je Rožajcu Enisu Bucku Kajeviću, okrivljenom za članstvo u kriminalnoj organizaciji, ukinuta takva mjera samo tri mjeseca nakon što je policija obavještavala sud da tri puta u nekoliko dana kršio mjere.

Okrivljeni Rožajac živi u pograničnom zaseoku Kajevići, na svega 700 metara od granice sa Srbijom, ali to, kao ni činjenica da je UP obavještavala sud da je prekršio mjeru kućnog pritvora, nije dovelo do restriktivnije odluke suda.

Ovo nije usamljen slučaj jer su “Vijesti” analizom brojnih rješenja primijetile ustaljenu praksu suda prema kojoj okrivljeni i pored brojnih kršenja mjera nadzora ne trpe nikakvu težu sankciju sve dok se uredno odazivaju na sudska ročišta.

Svojevrsni rekorder u kršenju mjere kućnog pritvora je Nikšićanin Dino Abdić, koji je čak 17 puta kršio mjeru suda, a potom za njim nešto manje zaostaju članovi OKG Momčilo Milić i Vukan Vujačić, koji su 13 puta kršili mjere kućnog pritvora.

U svim tim slučajevima, policija je uredno obavještavala sud, ali nikada nijesu dobili povratnu informaciju da li im je donijeta restriktivnija mjera slanja u pritvor.

Uprava policije u ovom trenutku ima 510 sudskih mjera nadzora, a po statističkim podacima trenutno obavljaju nadzor 59 osoba, koje se nalaze u kućnom pritvoru odnosno kojima je sud izrekao mjeru - zabrana napuštanja stana.

Gotovo polovinu kućnih pritvora, po rješenjima suda, nadziru službenici RCB “Centar” jer se na području Podgorice i Cetinja nalaze 33 okrivljene osobe, mahom članovi kriminalnih organizacija, kojima je sud izrekao blaži oblik ograničenja slobode.

Podaci UP pokazuju da trenutno 174 osobe, od čega najviše u RCB Centar - 56, policija nadzire zbog sudske mjere - napuštanja boravišta.

Kršili mjere 350 puta, sud četvoro poslao u Spuž

Statistički podaci Uprave policije pokazuju da su službenici policije čak 350 puta obavještavali sudove da su okrivljeni - njih 93, kršili sudske mjere nadzora.

U svega četiri slučaja, pokazuju podaci UP, sud je okrivljene nakon kršenja mjera poslao u pritvor.

U svim slučajevima, kada je sud odredio restriktivniju mjeru, nije bila riječ o okrivljenim koji su u policijskim evidencijama zavedeni kao članovi OKG.

Prema Zakoniku o krivičnom postupku mjeru nadzora zabrane napuštanja stana, ali i drugih mjera izvršava policija, koja je obavezna da obezbijedi efikasno i kontinuirano sprovođenje i preduzme sve radnje radi sprečavanja njenog kršenja.

Članom 166 stav 8 Zakona o krivičnom postupku sudija za istragu ili predsjednk vijeća dužni su da svaka dva mjeseca ispitaju da li je primijenjena sudska mjera - potrebna.

Članom 169 ZKP-a sud može, u svako doba, naložiti poštovanje mjera nadzora i zatražiti izvještaj od UP, koja je dužna da bez odlaganja dostavi izvještaj.

Uprava policije je ranije saopštila da Viši sud u Podgorici nije tražio taj izvještaj od policije u slučaju mjere nadzora - napuštanje stana za Miloša Medenicu, koju je rješenjem Kvs. br. 1011/25, 19. novembra prošle godine, izreklo vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović.

“Viši sud u Podgorici, ni u jednom momentu, nijednim aktom ili dopisom, nije zatražio provjeru mjere nadzora niti izvještaj od nadležne organizacione jedinice Uprave policije, u ovom slučaju Odjeljenja bezbjednosti Podgorica”, saopštila je UP.

Miloš Medenica pobjegao je noć uoči 28. januara 2026. godine, kada je krivično vijeće sutkinje Vesne Kovačević, objelodanilo prvostepenu presudu protiv te kriminalne organizacije.

Za sada niko od nosilaca bezbjednosnih i pravosudnih funkcija nije preuzeo odgovornost zbog bjekstva Medenice, već u javnim polemikama krivicu isključivo prebacuju jedni na druge.

Tužiilaštvo nije objelodanilo da li je formiralo predmet kako bi se utvrdilo ko je napravio institucionalni propust prilkom nadzora sudske mjere Milošu Medenici, dok MUP nije objavio ni da li se Odjeljenje unutrašnje kontrole bavi da li je bilo nekog nezakonitog postupanja u sistemu UP, koji je bio zadužen za plan i nadzor Medenice.

Miloš Medenica osuđen je na 10 godina i dva mjeseca, dok je njegova majka Vesna Medenica prvostepeno osuđena na deceniju robije zbog protivzakonitog uticaja, ali je oslobođena za članstvo u kriminalnoj organizaciji.

SDT je najavilo žalbu na prvostepenu odluku.

Kućni pritvor - nezakonita mjera?

Više pravnika, od kojih su “Vijesti” tražile tumačenja, pojasnilo je da sudovi potpuno nezakonito donose rješenja o mjerama kućnog pritvora okrivljenim, kojima je najrestriktivnija mjera pritvora u ustanovi zatvorenog tipa, ukinuta po članu 179 stav 1 ZKP-a, jer sud nije donio ni prvostepenu odluku tri godine od podizanja optužnice.

Oni su naglasili da je riječ o “sivoj zoni” jer postoji prećutni dogovor u pravosuđu da se koristi odredba člana 166 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku - mjere kućnog pritvora, uz određene nadzorne mehanizme, jer to odgovara svim strankama u postupku zbog toga što se vrijeme provedeno u kućnim uslovima uračunava u eventualnu kaznu zatvora.

Upravo zbog ove činjenice sudovi i ne izriču restriktivnije mjere članovima OKG kada krše mjere kućnog pritvora, a kojima je pritvor ukinut jer su već u njemu proveli tri godine od podizanja optužnice, jer bi takvo postupanje suda bilo potpuno nezakonito. Zato su i brojna obavještenja UP o kršenju mjera ostala bez odgovora suda.

Predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović u rješenju od 19. novembra 2025. godine, kada je vijeće okrivljenom Milošu Medenici donijelo mjeru - zabrana napuštanja stana, između ostalog, napisao je da ZKP pravi razliku između pritvora i mjera nadzora - napuštanja stana jer ova druga mjera može trajati do pravosnažnosti presude.

“Obje mjere imaju različitu pravnu primjenu, svrhu i intenzitet ograničenja prava na slobodu kretanja, te ih stoga nije moguće smatrati istovjetnima”, napisao je u rješenju predsjednik Višeg suda.

( Biljana Nikolić )