Samo udruženo protiv zelenaša: Zelenašenje u Crnoj Gori (16)

Dokazi protiv zelenaša mogli bi se prikupiti i to krivično djelo lakše bi nadležni dokazali, ukoliko bi više oštećenih podnijelo krivičnu prijavu protiv iste osobe, u tom slučaju to bi na kraju rezultiralo i oduzimanjem nezakonito stečene imovine, što se sada u praksi rijetko dešava.

Tim riječima podgorički advokat Željko Đukanović opisuje “stanje na terenu” kada su u pitanju postupci koji se vode zbog zelenašenja.

On naglašava i da je važno jasno razgraničiti stvarne žrtve, one koje su bile u nuždi, pod pritiskom ili prinudom, od onih koji su svjesno preuzeli ekstreman rizik očekujući brzu korist.

“Zakon omogućava privremeno oduzimanje imovine lica, za čiju imovinu se sumnja da je proistekla iz izvršenja krivičnog djela zelenaštva iz čl. 252 KZ CG, a koji uslovi i odredbe privremenog oduzimanja imovine su bliže definisani upravo Zakonom o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, i ta imovina može biti privremeno oduzeta, sve do pravosnažnosti presude. U slučaju presude kojom se izvršilac krivičnog djela zelenaštvo oglasi krivim, a porijeklo imovine za koju se sumnja i dokaže da je proistekla upravo iz izvršenja tog krivičnog djela, ta imovina će se i trajno oduzeti od strane države”, objasnio je Đukanović.

Advokat naglašava da je u praksi to izuzetno rijetko: “Jer je nerijetko samo po sebi krivično djelo zelenaštva teško dokazivo”.

“Oštećeni, u toku krivičnog postupka, pored pridruživanja krivičnom gonjenju, može postaviti i imovinsko-pravni zahtjev u vidu obeštećenja, ali najčešće se taj imovinsko-pravni zahtjev oštećenog, ukoliko naravno dokaže štetu, ostvaruje u parničnim postupcima, koji se često vode i paralelno sa krivičnim postupkom”, objasnio je on, odgovarajući na pitanje - kako žrtva u krivičnom postupku postavlja imovinsko-pravni zahtjev, i da li je bolje ići posebno parnicom.

Istakao je i da u tim slučajevima prvi korak advokata mora biti savjet klijentu da prikupi što više konkretnih dokaza i dokumentacije, s kojom će prijava imati pravno utemeljenje i dalji oslonac u toku eventualnog vođenja krivičnog postupka, kako bi epilog bio zadovoljavajućeg karaktera za oštećeno lice.

“Krivično djelo zelenaštva je teško dokazivo, jer sama ‘dokazna građa’ mora biti i kod tužioca i pred sudom nedvosmisleno jasna - a to je kao prvo dokazivanje nesrazmjere (visoko ugovorene kamate), između pozajmice i same obaveze vraćanja, korišćenja nužde oštećenog, svjesnog iskorišćavanja takvog njegovog stanja, teškog životnog stanja ili situacije - a sve u cilju pribavljanja protivpravne imovinske koristi. Ali, ako oštećeni nema pisanih tragova, svjedoka, ili od strane tužioca detaljnog finansijskog vještačenja, predmet u 99 odsto slučajeva ‘pada’”, navodi on.

Dodaje i da je, u praksi, taj postupak, bez vrlo jakog i konkretnog dokaznog potencijala od strane tužioca i oštećenog, osuđen na propast.

“U slučaju npr. podnošenja krivične prijave od strane više lica, protiv jednog lica za krivično djelo zelenašenje, to značajno pomaže, u smislu određenog ‘obrasca ponašanja’, onda rušenja argumentacije ‘dobrovoljnog odnosa’ i olakšava dokazivanje pred sudom za oštećene. Takođe, ovo utiče najkonkretnije i na tužilaštvo, u smislu dodatne ‘motivacije’ za vođenje krivičnog postupka.”

Đukanović naglašava i da je za sistemsko iskorjenjivanje zelenašenja potrebno detaljno i stručno voditi finansijske istrage, ali i određeno specijalizovanje tužilaca za ta krivična djela.

“Kao i vrlo bitna (ne deklarativna kao što je to često slučaj, već konktretna) od strane nadležnih organa - zaštita i žrtava i potencijalnih svjedoka, a sve u cilju kako bi se smanjio strah od prijavljivanja kod oštećenih lica.”

“Međutim, moram da naglasim jednu veoma bitnu činjenicu o kojoj se malo, ili čak nimalo ne priča, koju sam često sretao u praksi, a to je da, kada se govori o zelenaštvu, važno je izaći iz pojednostavljene slike u kojoj je jedna strana uvijek žrtva, a druga uvijek isključivo kriminalac. Praksa pokazuje da realnost često nije tako linearna. U značajnom broju slučajeva s kojima sam se susretao, novac se ne pozajmljuje iz krajnje nužde - liječenja, egzistencijalne ugroženosti ili elementarne potrebe - već radi luksuza, putovanja, rizičnih ulaganja i sl. Upravo za takve namjene banke s pravom ne odobravaju kredite bez ozbiljnih garancija i višestrukih zaštitnih mehanizama. Kada se ti mehanizmi svjesno zaobiđu, a novac uzme ‘na ruke’, bez papira i kontrole, ulazi se u zonu svjesno preuzetog finansijskog rizika”, dodao je.

Advokat ističe da bi u takvim situacijama, teorijski, mogla postojati obostrana krivična odgovornost - jednih za prevaru, a drugih za zelenaštvo, s tim što naglašava da je i tu problem dokazivanje.

“Problem nastaje kada se, nakon neuspjeha takvih planova, isti odnos retroaktivno pokušava od strane ‘oštećenog’ prikazati kao prinuda, a država se doživljava kao mehanizam spasa od loše poslovne odluke. U praksi se nerijetko radi o finansijskom, poslovnom, pa i životnom oportunizmu, koji se naknadno skriva pod plaštom statusa ‘žrtve’ uz očekivanje da policija, tužilaštvo i sudovi riješe ono što je svjesno započeto. Teorijski posmatrano, u takvim situacijama mogla bi postojati i obostrana krivična odgovornost. Lice koje uzima novac, svjesno obmanjujući drugu stranu da će moći da vrati dug, iako od početka računa da to neće učiniti već da će se kasnije pozvati na zaštitu države, moglo bi odgovarati za krivično djelo prevare. S druge strane, lice koje daje novac pod očigledno nesrazmjernim i nezakonitim uslovima snosi odgovornost za krivično djelo zelenaštva. Međutim, ključni problem je dokazivanje. Dok je kod zelenaštva moguće objektivno dokazivati nesrazmjernost, kamatu i uslove, kod prevare je izuzetno teško dokazati unutrašnju namjeru - kako i na osnovu čega utvrditi da je neko već u trenutku pozajmljivanja znao da neće vraćati dug, već da će se pozvati na zaštitu organa (potrebno je dokazati umišljaj, namjeru, dovođenje u zabludu itd.). Upravo ta dokazna barijera dovodi do toga da se u praksi gotovo isključivo procesuira jedna strana. Zbog toga je važno jasno razgraničiti stvarne žrtve - one koje su bile u nuždi, pod pritiskom ili prinudom - od onih koji su svjesno preuzeli ekstreman rizik očekujući brzu korist”, kazao je on.

Đukanović poručuje da Krivični zakonik ne smije postati zamjena za bankarski kredit:

“Niti mehanizam za saniranje neuspjelih finansijskih avantura, jer se time urušava povjerenje u sistem i obesmišljava zaštita onih kojima je ona zaista neophodna.”

Drugi put u raljama zelenaša

Osim teškog dokazivanja, problem procesuiranja zelenaša je i mali broj prijava - i dok većina ćuti iz straha ili nepovjerenja u institucije, pojedinci u policiju ili tužilaštvo ne odlaze zbog stida.

Objašnjava to i sagovornik “Vijesti”, jedan u nizu koji ima dugogodišnje iskustvo sa zelenašima, navodeći da mu ni u najužoj porodici ne znaju koliko i kome duguje pod kamatu i da je to glavni razlog što ne prijavljuje.

Priznaje da je prvi put novac od zelenaša posudio prije više od dvije decenije, kada su se razdužili prodajom porodičnog stana.

Isto je, navodi, učinio i u jeku pandemije Korona virusa, kada je njegov privatni biznis stao.

“Moj posao potpuno je stao u doba korone, a obaveze su pristizale. Ponovo sam se zadužio kod zelenaša. Kod jednog sam pozajmio 15.000 eura, a onda kada su počele da stižu rate, i stiskanje svakog mjeseca, kod drugog još 20.000 eura. Ovom prvom brat je optužen za članstvo u kavačkom klanu”, navodi on.

Tvrdi da je tada počeo i da kocka, nadajući se da će se tako “izvaditi”.

“Od drugog kamataša sam prvo uzeo dvije, pa tri, pa pet. Tako smo došli do 20.000 eura. Sad imam kod M. 12.000 eura, a kod Š. 20.000 eura. Imam i još neke sitne. Kamatu plaćam ovom prvom od 2021. godine, a drugom od 2023. godine. Kod drugog sam se zadužio da bih plaćao kamatu prvom. Nisam smio nikome da kažem da sam poslije 20 godina ušao u isti problem”, pojašnjava.

Dodaje da pokušava da se iščupa, radi po nekoliko poslova, ali da mu izlazak iz začaranog kruga slabo ide.

“Ne želim da porodica trpi ponovo zbog toga, ali M. je bezobrazan - sretne nekog od mog društva i onda im kaže da mu dugujem pod kamatu, pošto zna da mi je plata od 1. do 5. u mjesecu, odmah kreće da mi šalje po stotinu poruka dnevno, piše mi da je i on dužan nekome, da mu hitno trebaju, pokušava da stvori pritisak. Obojici sam vratio duplo više nego što sam uzeo”, kazao je on.

Navodi primjere ljudi iz svog okruženja koji su imali problem sa istim zelenašima, i koji su ih prijavljivali...

“Ja ne mogu da prijavim, ne zbog sebe, nego zbog porodice, pa ni kada pričama okolo i pozivima pokušava da mi razori porodicu. Moram da trpim dok ne podignem neki kredit, jer mi upravo zbog porodice ne odgovara nikakav problem, zato ih i ne prijavljujem, inače bih riješio problem”, kazao je on.

Ističe da osim toga nema bilo kakav dokaz da su mu dali novac, niti da on njima vraća ratu svakog mjeseca.

“Ne idem u policiju, nemam nikakav ugovor, zapis, priznanicu, bilo što. Oni su meni davali novac na riječ. Sto puta mi je M. rekao da se snađem, da prodam automobil, pritiskao me. Jednom sam mu dao 4.000 eura, ali to ne utiče na dug, osim što sam uspio glavnicu da smanjim sa 15.000 na 12.000 eura.

Ovaj drugi pristaje i da mu dajem kad god imam - po 50, 100, 200 eura svaki peti dan. Kod njega mi je rata 500 eura, a kod ovog koji me pritiska 450 eura mjesečno”, priča taj sredovječni muškarac.

Ponavlja da se nada da će uskoro, kako bi njegova porodica mogla normalno da funkcioniše, uspjeti da se razduži dvojici Podgoričkih kamataša.

Istraživanje “Vijesti” pokazuje da se dužničko ropstvo ne dešava samo “neodgovornima”. U njega mogu upasti svi - i mirni i vrijedni, i radni i odgovorni, i jaki i slabi. Zelenaši čekaju samo trenutak slabosti.

Potvrđuju to i rezultati ankete - dio građana se zaduživao iz nužde, kada institucionalna pomoć nije bila dostupna ili je bila prespora, dok je značajan broj ulazio u dugove kako bi održao stil života iznad realnih mogućnosti ili pokrio kockarske gubitke, odluke koje danas, u razgovoru sa novinarkom, prepoznaju kao teške lične greške.

Ko daje novac ili druge potrošne stvari na zajam i pri tome ugovori nesrazmjernu imovinsku korist, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom, glasi opis krivičnog djela “zelenaštvo” u Krivičnom zakoniku (KZ) Crne Gore.

Ako zelenaš pri tome “iskorišćava teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog”, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom.

KZ propisuje da se zelenaš može kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom ako su nastupile teške posljedice za oštećenog ili je učinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura.

Đukanović: Ne pripadam nijednoj organizovanoj kriminalnoj grupi, ne bavim se zelenašenjem

Niko A. Đukanović saopštio je da ne pripada nijednoj organizovanoj kriminalnoj grupi i da se ne bavi zelenašenjem.

On je to poručio povodom teksta "Ubistva šefova nisu zaustavila kamatu: Zelenašenje u Crnoj Gori (15)" koji je objavljen juče u Nezavisnom dnevniku (ND) Vijesti i na portalu Vijesti.

"Povodom teksta koji je objavljen u vašem glasilu dana 11. 2. 2026. pod nazivom "Ubistva šefova nisu zaustavila kamatu" pojavljuje se član kriminalne grupe i osoba koja se bavi zelenašenjem N. Đukanović. Da ne bismo dovodili javnost u zabludu izjavljujem da ja Niko A. Đukanović osim imena nemam nikakve veze sa pomenutom osobom niti da pripadam nijednoj organizovanoj kriminalnoj grupi, a kamoli da se bavim zelenašenjem. Stoga vas molim da objavite demant da ne bismo javnost dovodili u zabludu i da bismo sprali neistinu sa mojeg imena i moje porodice. Unaprijed zahvalan, Niko A. Đukanović", naveo je Đukanović u saopštenju.

Šaranović: Nemam veze sa zelenašenjem, ne bavim se kriminalom, tvrdnje sam spreman i poligrafski da potvrdim

Milan Šaranović saopštio je da nema nikakve veze sa zelenašenjem i da se ne bavi kriminalnim aktivnostima.

On je u reagovanju povodom teksta "Ubistva šefova nisu zaustavila kamatu: Zelenašenje u Crnoj Gori (15)", koji je objavljen juče u Nezavisnom dnevniku (ND) Vijesti i na portalu Vijesti, poručio da je svoje tvrdnje spreman i poligrafski da potvrdi.

"Povodom informacija koje su se pojavile u vašem tekstu želim ovim putem da demantujem i odgovorno tvrdim da nemam nikakve veze sa zelenašenjem niti bilo kakvim kriminalnim aktivnostima. Svoje tvrdnje spreman sam i poligrafski da potvrdim", naveo je Šaranović u saopštenju.

Kovač: Kategorično demantujem da sam se bavio zelenašenjem, kao i navode da sam takve poslove obavljao dok sam se nalazio u zatvoru

Kategorično demantujem tvrdnje da sam se ikada bavio zelenašenjem, kao i navode da sam takve poslove obavljao dok sam se nalazio u zatvoru ili preko drugih osoba, saopštio je Stefan Kovač.

On je to poručio reagujući na tekst "Ubistva šefova nisu zaustavila kamatu: Zelenašenje u Crnoj Gori (15)" koji je objavljen juče u Nezavisnom dnevniku (ND) Vijesti i na portalu Vijesti.

"Povodom navoda objavljenih u tekstu portala 'Vijesti“ pod naslovom 'Ubistva šefova nisu zaustavila kamatu: Zelenašenje u Crnoj Gori', zahtijevam objavljivanje demantija zbog iznošenja neistinitih i neprovjerenih informacija kojima se grubo narušava moj ugled i čast.

Kategorično demantujem tvrdnje da sam se ikada bavio zelenašenjem, kao i navode da sam takve poslove obavljao dok sam se nalazio u zatvoru ili preko drugih osoba. Naglašavam da za takve tvrdnje ne postoji nijedan dokaz, niti sam ikada bio uključen u bilo kakve nezakonite aktivnosti te vrste.

Takođe, u potpunosti odbacujem navode koji me dovode u vezu sa bilo kojom organizovanom kriminalnom grupom. Nije mi jasno na osnovu kojih informacija i izvora su ovakve neistine plasirane u javnost, posebno imajući u vidu ozbiljnost optužbi koje mogu imati dalekosežne i opasne posljedice po moju bezbjednost, porodicu i društveni ugled.

Objavljivanjem neprovjerenih i neutemeljenih tvrdnji, bez pružanja dokaza ili mogućnosti da iznesem svoj stav prije objavljivanja teksta, prekršeni su osnovni principi profesionalnog i etičkog novinarstva, uključujući obavezu tačnog, objektivnog i odgovornog informisanja javnosti, propisanu novinarskim Kodeksom.

S obzirom na to da je sporni tekst, osim na portalu Vijesti, objavljen i podijeljen putem zvanične Fejsbuk stranice ovog medija, gdje ima veliki broj pratilaca, čime je pričinjena dodatna šteta mom ugledu, zahtijevam da ovaj demanti, osim na portalu, bude objavljen i na zvaničnoj Fejsbuk stranici 'Vijesti', imajući u vidu da su neistiniti navodi upravo putem te društvene mreže dodatno plasirani javnosti", naveo je Kovač u reagovanju.

Jovanović: Svi navodi koji me povezuju sa radom u kriminalnom miljeu i kamatarenjem su apsolutne neistine

Svi navodi koji me povezuju sa radom u kriminalnom miljeu i kamatarenjem su apsolutne neistine, lišene bilo kakve činjenične osnove i zvaničnih podataka, saopštio je Taso Jovanović.

"Samim tim, nanose nesagledivu štetu ugledu moje familije, koji sam dužan da štitim. Ova izjava predstavlja zvanični demanti svih zlonamjernih konstrukcija", naveo je Jovanović u reagovanju na tekst "Ubistva šefova nisu zaustavila kamatu: Zelenašenje u Crnoj Gori (15)" koji je objavljen juče u Nezavisnom dnevniku (ND) Vijesti i na portalu Vijesti.

U sjutrašnjim “Vijestima” čitajte kako se djelovi kavačke grupe bave zelenašenjem, gdje se okupljaju i kuju planove, kao i ispovijest još jedne od njihovih žrtava..

( Jelena Jovanović )