Američki novac za evropsku desnicu

Sjedinjene Države preusmjeravaju program spoljnopolitičkog finansiranja kako bi izvozile MAGA ideologiju u Evropu, a sve veći broj krajnje desnih i konzervativnih istraživačkih centara i političkih grupa staje u red da uzme novac iz Vašingtona.

To piše briselski portal "Politiko", navodeći da su zvaničnici američkog Stejt departmenta razgovarali o državnom finansiranju sa predstavnicima novog francuskog istraživačkog centra (think tank) Western Arc, koji podržava MAGA, i britanske organizacije Free Speech Union.

Ti kontakti su uslijedili na osnovu spiska koji je zvaničnicima SAD dostavila Fondacija Heritidž iz Vašingtona, a na kojem su navedene grupe koje je taj istraživački centar blizak MAGA pokretu opisao kao "istomišljenike", prema pisanju "Politika".

Druge krajnje desne i konzervativne organizacije u Italiji i Briselu rekle su za portal da bi takođe bile zainteresovane za podršku američke administracije koju vide kao saveznika.

Predstavnici deset evropskih istraživačkih centara i organizacija za javne politike, povezanih s krajnjom desnicom, govorili su za "Politiko" o sve snažnijoj mreži ideološki bliskih organizacija koja se posljednjih godina brzo profesionalizovala i nastoji da uspostavi saradnju sa sličnim grupama preko Atlantika.

"Politiko" piše da su sa drugim mandatom Donalda Trampa evropski nacionalisti i tvrdi konzervativci dobili saveznika na čelu najveće svjetske ekonomske i vojne sile, te da grupe s obje strane Atlantika žele da iskoriste trenutak. Njihova ambicija je, kako se navodi, da prenamijene američke instrumente "meke moći", nekada korišćene za širenje liberalizma, kako bi proširile svoj uticaj i na kraju preoblikovale Zapad po sopstvenoj mjeri - projekat koji obje strane nazivaju "civilizacijskim savezom".

Francuska veza

Nikola Konker, bivši direktor za medije organizacije Republikanci u inostranstvu Francuska, pokrenuo je u decembru u Parizu Western Arc, istraživački centar koji sebe opisuje kao inspirisan pokretom MAGA. Konker, francusko-američki državljanin, rekao je da je sa nekoliko zvaničnika Stejt departmenta razgovarao o konkretnim projektima koji bi mogli dobiti finansijsku podršku.

Western Arc obećava da će povezivati "ideje, ljude i projekte" preko Atlantika kako bi "organizovao obnovu zapadne civilizacije". Njegova misija se u velikoj mjeri poklapa s formulacijama iz američke Strategije nacionalne bezbjednosti kao i sa ranijim esejem Semjuela Samsona, višeg savjetnika u Stejt departmentu.

Konker je kazao da je posljednjih mjeseci bio u kontaktu sa Samsonom i drugim zvaničnicima Stejt departmenta, s kojima razmatra projekte od zajedničkog interesa.

"Ta logika finansiranja po projektima, po mom mišljenju, veoma je zdrava", rekao je Konker.

Portparol Stejt departmenta je na upit "Politika" o američkom finansiranju evropskih organizacija odgovorio: "Ovo je transparentno i zakonito korišćenje sredstava radi unapređenja američkih interesa i vrijednosti u inostranstvu."

Samson je prošle godine dospio u žižu javnosti kada je predložio da se novac američkih poreskih obveznika iskoristi za podršku krajnje desnoj liderki Marin le Pen. U maju je putovao u evropske prijestonice kako bi se sastao sa nevladinim organizacijama i grupama civilnog društva.

Zvaničnici Stejt departmenta obratili su se Fondaciji Heritidž u drugoj polovini prošle godine kako bi pitali koje bi organizacije u Evropi bile pogodne za finansiranje, rekao je Pol Mekarti, viši istraživački saradnik fondacije.

"Predložili smo neke institucije, tek nekoliko naziva organizacija, krajem ljeta, početkom jeseni. I možda je to poslužilo kao osnova", rekao je.

Ambicija evropskih nacionalista i tvrdih konzervativaca je da prenamijene američke instrumente meke moći, nekada korišćene za širenje liberalizma, kako bi proširile svoj uticaj i na kraju preoblikovale Zapad po sopstvenoj mjeri - projekat koji obje strane nazivaju "civilizacijskim savezom"

Iznos o kojem se tada govorilo bio je "zanemarljiv". To je bilo prije nego što je američka Strategija nacionalne bezbjednosti zacrtala politiku jačanja otpora u Evropi i snaženja organizacija koje se suprotstavljaju ljevičarskoj "cenzuri" i migracionim politikama za koje se navodi da "mijenjaju kontinent i izazivaju podjele".

Mekarti je rekao da je, nakon što je takav pristup dobio "pečat" u Strategiji nacionalne bezbjednosti, cijela priča sada dobila zamah, uz napomenu da nema uvid u najnovije planove Stejt departmenta.

"Fajnenšl tajms" je prošle sedmice objavio da podsekretarka Stejt departmenta Sara Rodžers gura program finansiranja istraživačkih centara i instituta, s fokusom na London, Brisel, Pariz i Berlin. Ona se u decembru sastala sa Tobijem Jangom, britanskim političkim komentatorom i osnivačem Free Speech Uniona.

"Razgovarali smo o mogućnosti da Stejt department finansira neke od sestrinskih organizacija FSU u drugim djelovima svijeta, ali ne i organizaciju koju ja vodim", rekao je Jang. Britanski Free Speech Union povezan je sa sličnim organizacijama u Australiji, Kanadi, Južnoj Africi i Novom Zelandu, što ukazuje na to da planovi Vašingtona možda nijesu ograničeni samo na Evropu.

Rodžers je u ponedjeljak izjavila da će Trampova administracija finansirati projekte za promociju slobode govora u zapadnim zemljama saveznicama Vašingtona. Ona je to rekla tokom posjete Evropi, usmjerene na suprotstavljanje evropskim propisima koje američki zvaničnici nazivaju cenzurom, prenio je Rojters.

Američki zvaničnici se oštro protive onlajn pravilima poput evropskog Zakona o digitalnim uslugama i britanskog Zakona o bezbjednosti na internetu, za koje Vašington tvrdi da guše slobodu govora i nameću opterećujuće obaveze američkim tehnološkim kompanijama. Zagovornici tih pravila, međutim, navode da su ona usmjerena na suzbijanje govora mržnje, pogrešnih informacija i dezinformacija na internetu.

Rodžers, koja je postala jedno od ključnih lica ove inicijative, poručila je u Budimpešti da će njen resor "biti otvoren i transparentan" i naglasila da kroz grantove može usmjeravati američka sredstva, koja želi da koristi za promociju slobode govora u zapadnim savezničkim demokratijama.

Američka tradicija

"Politiko" piše da finansiranje evropskih institucija iz budžeta SAD nije nova pojava i podsjeća da je tokom poslijeratnog perioda Vašington podržavao projekte koji su promovisali demokratske ideale i liberalizam američkog tipa. Navodi da je Radio Slobodna Evropa još od pedesetih godina prenosio u istočnu Evropu poruke kapitalističke slobode, o trošku američkih poreskih obveznika.

Takva podrška, uz sredstva američkih filantropskih fondacija, pomogla je jačanju brojnih evropskih istraživačkih centara i organizacija zasnovanih na liberalnim vrijednostima. Mnogi su se razvili u snažno umrežene centre za javne politike koji su djelovali kao svojevrsna nezvanična administracija, pripremajući izvještaje i nacrte zakona kasnije pretvarane u ministarske odluke, piše "Politiko" napominjući da je desnica uočila taj model.

"Nekada je desnica bila krajnje neprofesionalna, nepovezana i toliko usmjerena na sopstvene nacionalne teme da joj je bilo teško da vidi dalje od toga", rekao je Džon O'Brajen, direktor komunikacija MCC Brisel, istraživačkog centra koji finansira privatni obrazovni institut iz Mađarske, blizak vladi Viktora Orbana.

To se, prema njegovim riječima, brzo promijenilo. Iako, za razliku od mnogih progresivnih institucija, desnica još nije uspostavila čak ni WhatsApp grupu za koordinaciju - "ako postoji, mi nijesmo dio nje", rekao je O'Brajen - desničarski operativci i ideolozi redovno se sastaju na velikim skupovima poput CPAC-a i samita NatCon.

Oni takođe jedni druge pozivaju da zajedno organizuju skupove ili učestvuju na događajima kao panelisti. Sa američke strane, Fondacija Heritidž - autor Trampovog plana "Projekat 2025" za reorganizaciju vlade - je čest gost evropske desnice.

Mekarti iz Fondacije Heritidž je u utorak učestvovao na jednom panelu u Rimu, organizovanom zajedno sa Fondacijom Makijaveli. On je rekao da Heritidž jača veze sa evropskim grupama kroz zajedničku organizaciju samita i istraživačke projekte. Cilj im je, kako je naveo, da se suprotstave "evropskom federalizmu" i "ludilu zelene tranzicije", uz promovisanje vizije porodice koja isključuje istopolne parove i prava trans osoba, te podstiče natalitet.

Saradnja među takvim organizacijama "raste", rekao je predsjednik Fondacije Makijaveli Danijele Skalea.

Taj centar na svom sajtu navodi formalna partnerstva ili potpisane memorandume sa nizom drugih desničarskih organizacija, među kojima su Fondacija Heritidž, Jerusalimski institut za strategiju i bezbjednost, mađarska Fondacija Oeconomus za ekonomska istraživanja i Centar za osnovna prava, koji organizuje CPAC.

"Ali to je prije svega prijateljstvo", rekao je. "Pošto imamo zajedničke misije, dijelimo vrijednosti i sličnu viziju budućnosti… Nijesmo formalno povezani, nemamo institucionalne veze, ne razmjenjujemo novac ni resurse… Samo sarađujemo jer je to efikasnije za sve."

Fondacija Heritidž jača veze sa evropskim grupama kroz zajedničku organizaciju samita i istraživačke projekte. Cilj im je da se suprotstave "evropskom federalizmu" i "ludilu zelene tranzicije", uz promovisanje vizije porodice koja isključuje istopolne parove i prava trans osoba, te podstiče natalitet

Skalea je dodao da njegov institut ima "mnogo dodirnih tačaka sa Trampovom administracijom". Za sada nije dobio direktan signal od američke vlade o eventualnom finansiranju organizacija poput njegove, ali bi, kako je rekao, razmotrio svaku ponudu.

"Evropska nezavisnost"

Trampovo dodatno zaoštravanje odnosa između Evrope i SAD, uključujući pritisak na Dansku da prepusti kontrolu nad Grenlandom, dovelo je mnoge desničarske grupe u nezgodan položaj - između odbrane evropskog suvereniteta i očuvanja ideološkog savezništva sa Bijelom kućom, piše "Politiko".

Istovremeno, kako navodi, pozivi na "evropsku nezavisnost", kakve upućuje predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, otvorili su desnici prostor da se predstavi kao istinski branilac zapadnog saveza.

"Veoma je važno, posebno u ovom trenutku, očuvati jedinstvo unutar zapadnog svijeta", rekao je Frančesko Đubilei, predsjednik Nacione Futura, italijanskog istraživačkog centra koji sarađuje sa Fondacijom Heritidž.

"Nije lako. Jasno nam je da se Trampovi stavovi ponekad razlikuju od stavova Evrope. Ali smatramo da bismo, ako sada dođe do razdora između SAD i Evrope, time učinili uslugu Kini i Rusiji."

Neke od organizacija s kojima je "Politiko" kontaktirao saopštile su da nijesu zainteresovane za novac strane vlade. Ali tamo gdje evropski zakoni zabranjuju direktno finansiranje političkih partija iz inostranstva, pojedini akteri traže druge oblike saradnje.

Gerald Oten, poslanik krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), putovao je u januaru u Vašington u okviru delegacije njemačkog Bundestaga. Prije posjete, američka ambasada ga je pozvala na razgovor o mogućoj zajedničkoj saradnji. Zvaničnici AfD planiraju i put u SAD na događaj u martu koji se najavljuje kao "kontra Davos", u organizaciji republikanske članice Kongresa Ane Pauline Lune.

Skalea iz Fondacije Makijaveli rekao je da Trampovo prisustvo u Bijeloj kući evropskim grupama daje osjećaj da više nijesu na marginama.

"Imamo saveznika, snažan glas", rekao je. "To više nije samo teorija zavjere kada kažemo da masovne migracije slabe naše države, već to govori i lider našeg saveza. To nam, očigledno, ide u prilog."

( A. Šofranac )