Godišnje od malignih bolesti oboli oko dvadesetoro djece

U Crnoj Gori godišnje oko dvadesetoro djece oboli od malignih bolesti, najčešće od hematoloških maligniteta, odnosno kancera krvi.

To su juče, povodom Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti, kazali iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).

Prema njihovim riječima, važno je podići svijest o izazovima s kojima se suočavaju djeca “koja se bore ili su se borili sa ovom opakom bolešću”.

“Na Odjeljenju za hematologiju i onkologiju sa dnevnom bolnicom Instituta za bolesti djece liječe se crnogorski mališani sa hematološkim oboljenjima. Odjeljenje je adekvatno opremljeno za njihovo liječenje, na kojem tri ljekarke, specijalistkinje pedijatrije sa užom specijalizacijom iz oblasti dječije hematologije danonoćno brinu o njihovom zdravlju.”

Napredak savremene medicine, rekli su, omogućio je da “sve veći broj djece koja su oboljela od malignih bolesti budu uspješno izliječena”.

“I da nastave život bez znakova bolesti. Ipak, liječenje nije uvijek završeno kada se terapija okonča. Kod određenog broja djece mogu se tokom vremena javiti ‘kasni efekti’ hemioterapije - promjene u zdravstvenom stanju koje se pojavljuju mjesecima ili godinama nakon završetka liječenja. Kasni efekti hemioterapije kod djece nakon liječenja malignih bolesti ne znače povratak bolesti, niti se javljaju kod sve djece. Njihova pojava zavisi od više faktora, uključujući vrstu malignog oboljenja, primijenjene terapije, dozu ljekova, uzrast djeteta u trenutku liječenja i specifičnosti svakog organizma”, kazali su iz KCCG.

Istakli su da su česti “kasni efekti” produžen osjećaj umora, kao i smanjena fizička izdržljivost. Tvrde da djeca mogu imati potrebu za dužim odmorom i sporijim povratkom uobičajenim aktivnostima.

“Kod nekih pacijenata mogu se javiti promjene u rastu i razvoju, uključujući sporiji rast, kasniji ulazak u pubertet ili promjene u tjelesnoj težini. Ove promjene zahtijevaju dugoročno praćenje od strane endokrinologa, ali u mnogim slučajevima mogu se uspješno korigovati. Određeni oblici hemioterapije mogu imati dugoročan uticaj na rad pojedinih organa, poput srca, pluća, bubrega ili jetre. Upravo zbog toga djeca koja su liječena od malignih bolesti imaju planirane kontrolne preglede i u kasnijem životnom dobu, s ciljem očuvanja zdravlja i pravovremenog reagovanja”, objasnili su.

Precizirali su i da se kod “jednog broja djece mogu javiti blage poteškoće sa pažnjom, pamćenjem ili učenjem”.

“Posebno ako je liječenje sprovedeno u ranom djetinjstvu. Ove poteškoće ne odražavaju smanjenu inteligenciju, već potrebu za dodatnom podrškom u obrazovnom procesu. Mogući su i hormonski poremećaji, kao i kasniji izazovi vezani za reproduktivno zdravlje”, objasnili su.

( Nikola Saveljić )