Velaš: Dozvola "Carinama" za uređenje plaže zakonita
Iz Opštine Herceg Novi kažu da su ispoštovane sve zakonske procedure za izdavanje građevinske dozvole firmi biznismena Čeda Popovića za projekat u Baošićima
Kompanija “Carine” je uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za uređenje kupališta u Baošićima dostavila kompletnu zakonom propisanu dokumentaciju, uključujući ugovor o zakupu morskog dobra, saglasnosti nadležnih institucija i revidovani glavni projekat, pa joj je dozvola sredinom januara izdata u skladu sa Zakonom o izgradnji objekata.
To je za “Vijesti” kazao sekretar za urbanizam i građevinsku inspekciju Vladislav Velaš koji tvrdi da su u ovom postupku ispoštovane sve zakonom propisane procedure.
Kompanija “Carine” biznismena Čeda Popovića započela radove nasipanja i betoniranja plaže ispod njihovog budućeg hotela u Baošićima, bez pribavljenih konzervatorskih uslova i saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara, zbog čega je ta institucija naložila hitnu obustavu radova. Uprava navodi da se zahvat izvodi u UNESCO zaštićenoj zoni područja Kotora i mimo propisanih procedura.
Popović je “Vijestima” kazao da rješenje o zabrani nisu primili, da posjeduju svu potrebnu dokumentaciju, uključujući građevinsku dozvolu izdatu od Sekretarijata za urbanizam i građevinsku inspekciju Opštine Herceg Novi i saglasnosti Morskog dobra. On je naglasio da se plaža već nalazila na toj lokaciji i da se radi o uređenju kupališta, te da prostor po njihovim informacijama, nije pod zaštitom kulturnih dobara.
Uprava je rješenje o obustavi radova donijela 11. februara, pri čemu “Carine” imaju pravo žalbe u roku od 15 dana Ministarstvu kulture i medija. Žalba neće uticati na odlaganje ovog rješenja.
Privatnik u Herceg Novom rizort više kategorije gradi preko puta lokalnog sportskog terena u Baošićima, a zakupili su i plažu ispod hotela površine oko 1.500 kvadrata. Nakon njenog uređenja i nasipanja površina će joj iznositi 12.500 kvadrata.
Velaš je kazao da je ova kompanija lani u decembru predala zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za uređenje djelimično uređenog kupališta u Baošićima, na lokaciji u čijem zaleđu se završava gradnja hotela u vlasništvu iste kompanije. Uz zahtjev je podnijeta kompletna dokumentacija.
Pojasnio je da je ugovorom o zakupu morskog dobra precizirano da je Tenderska komisija kao najuspješnijeg ponuđača izabrala “Carine”, te da ta kompanija stiče pravo i obavezu da, kao investitor, realizuje projekat izgradnje i opremanja novog kupališta u skladu sa planskom i tehničkom dokumentacijom, pri čemu objekat po završetku postaje državna imovina.
“Uz zahtjev je priloženo mišljenje Morskog dobra kojim se u bitnom konstatuje da je dostavljeni glavni projekat u skladu sa Ugovorom, Investicionim programom, Projektnim zadatkom, Idejnim rješenjem i da se na osnovu ovog Glavnog projekta može nastaviti sa aktivnostima na reviziji glavnog projekta, procedurama pribavljanja propisanih saglasnosti, potrebnih elaborata i ostalih neophodnih dokumenata potrebnih za dobijanje građevinske dozvole, a sve u skladu sa zakonom”, navodi sagovornik “Vijesti”.
Prema njegovim riječima, u postupku izdavanja građevinske dozvole pribavljene su saglasnosti nadležnih javnih preduzeća na revidovani Glavni projekat, kao i rješenje Agencije za zaštitu životne sredine, nakon čega je utvrđeno da je dostavljena kompletna dokumentacija propisana članom 34 Zakona o izgradnji objekata. Saglasno odredbama tog, kao i Zakona o upravnom postupku, izdata je građevinska dozvola.
On je istakao da nema dilemu da bi eventualne primjedbe u vezi sa uticajem plaže na zaštićeno područje bile jasno konstatovane u izvještaju UNESCO misije koja je lani boravila u Crnoj Gori i obilazila područje Boke Kotorske - sa kopna, mora i iz vazduha.
“Izvještaj je javno dostupan i u njemu se taksativno navode pojedinačni projekti i pitanja od značaja za Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora. U tom dokumentu nema pomena projekata u Herceg Novom koji bi bili ocijenjeni kao prijetnja kulturnoj baštini ili UNESCO statusu Crne Gore”, kazao je Velaš, dodajući da je važno napomenuti da je Sekretarijat urbanističko-tehničke uslove izdao u skladu sa važećim planskim dokumentom, na koji je saglasnost dala Uprava za zaštitu kulturnih dobara.
Iz Uprave su “Vijestima” kazali da projekat ove plaže u momentu posjete UNESCO-a nije postojao, te da su njihove ranije misije upućivale na značaj očuvanja obale.
Velaš je pojasnio da je nacrt urbanističko-tehničkih uslova blagovremeno dostavljen nadležnoj Upravi, koja je imala rok od 15 dana da dostavi konzervatorske uslove, ali se u tom roku nije izjasnila. Zbog toga je, u skladu sa članom 74 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, primijenjena odredba po kojoj se smatra da su saglasni sa planskim dokumentom iz nacrta.
“U skladu sa tim, Sekretarijat je izdao urbanističko-tehničke uslove podnosiocu zahtjeva – Morskom dobru. U revidovanom glavnom projektu priloženi su konačni urbanističko-tehnički uslovi, u kojima je jasno konstatovano da Uprava nije dostavila konzervatorske uslove u zakonskom roku”, istakao je Velaš.
Na pitanje “Vijesti” ko je, kada i zbog čega u Prostorno-urbanistički plan (PUP) uvrstio izmjene kojima su, prema saznanjima redakcije, naknadno obuhvaćene dvije dodatne etaže na hotelu, Velaš je odgovorio da taj objekat nije u Opštine, već države jer su urbanističko-tehnički uslovi izdati na osnovu akta Vlade, dok saglasnost na idejni projekat daje Glavni državni arhitekta, pa u toj proceduri nisu odlučivali.
Velaš ukazuje i da izrada i donošenje PUP-a nije u nadležnosti Opštine, već Vlade i resornog ministarstva, zbog čega nisu bili uključeni u eventualne izmjene tog dokumenta, niti mogu dati preciznije informacije o njihovom uvrštavanju.
“U baznoj studiji nema kulturnih dobara na lokaciji”
Velaš je istakao da Opština Herceg Novi raspolaže Baznom studijom zaštite kulturnih dobara, koja je izrađena za potrebe donošenja Prostorno-urbanističkog plana i na koju je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost.
“Ova studija koristi se i kao osnov prilikom izdavanja urbanističko-tehničkih uslova. Uvidom u važeću Baznu studiju, na lokaciji na kojoj se realizuje predmetni projekat – prostoru nekadašnje vojne kasarne – nijesu evidentirani zaštićeni objekti niti objekti evidentirani kao potencijalna kulturna dobra. Ako je studijom obuhvaćen i obrađen cjelokupan fond kulturnih dobara na toj lokaciji, proizlazi da na prostoru bivše kasarne nijesu postojali objekti pod zaštitom”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobra su juče “Vijestima” kazali da oni rade baznu studiju a zatim ocjenjuju usaglašenost planske dokumentacije sa njom, te da bez obzira na taj proces mogu da zatraže i izradu HIA studije - što su za hotel u Baošićima i uradili.
( Mirko Kotlaš )