Velika Britanija i saveznici tvrde da je Rusija ubila Alekseja Navaljnog otrovom iz žabe

Prema tvrdnjama Moskve, smrt bivšeg opozicionog lidera u arktičkom zatvoru u 47. godini bila je posljedica kombinacije bolesti

7010 pregleda10 komentar(a)
Navaljni, Foto: Shutterstock

Britansko Ministarstvo vanjskih poslova okrivilo je rusku državu za smrt opozicionog lidera Alekseja Navaljnog, navodeći da je uzrok bila trovanja toksinom iz otrovnih žaba.

Navodi se da je otrov, epibatidin, upotrijebljen kada je Navaljni, star 47 godina, iznenada preminuo 16. februara 2024. godine, prenosi Gardijan.

Julija Navaljna, udovica ruskog disidenta, saopštila je taj nalaz na konferenciji za medije na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji. Pored nje su stajali ministri vanjskih poslova Velike Britanije, Njemačke, Švedske i Holandije. Navaljna je smrt svog muža objavila na istom skupu 2024. godine.

Navaljni je u trenutku smrti bio pritvoren u zatvoru oko 64 kilometara sjeverno od Arktičkog kruga. Bio je osuđen na višedecenijsku kaznu zatvora koja je trebalo da se izdržava u ustanovi "specijalnog režima".

Navaljnijevi saveznici su više puta optuživali Kremlj da ga je ubio, optužbe koje je Moskva odbacila kao apsurdne. Ruski zvaničnici insistiraju da je umro od kombinacije bolesti, uključujući srčanu aritmiju izazvanu hipertenzijom.

Tragovi epibatidina pronađeni su nakon analize materijalnih uzoraka uzetih sa tijela Navaljnog. Britanska vlada je saopštila da se taj otrov u prirodi nalazi u otrovnim žabama u divljini u Južnoj Americi, ali da u zatočeništvu žabe ne proizvode tu supstancu, te da se ona ne nalazi prirodno u Rusiji.

U saopštenju se zaključuje: "Ne postoji objašnjenje za njegovo prisustvo u Navaljnijevom tijelu".

Velika Britanija je o navodnom trovanju obavijestila Organizaciju za zabranu hemijskog oružja (OPCW), optužujući Rusiju za "flagrantno kršenje" Konvencije o hemijskom oružju.

Kremlj ima dugu istoriju korišćenja otrova kao oružja protiv svojih neprijatelja. Smrt Aleksandra Litvinjenka u Londonu od radioaktivnog polonijuma 2006, napad nervnim agensom na bivšeg špijuna Sergeja Skripalja u Solsberiju 2018, kao i raniji pokušaj trovanja Navaljnog, učvrstili su reputaciju Rusije da poseže za toksinima kako bi ućutkala kritičare i prebjegle.

Govoreći na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, britanska ministarka vanjskih poslova Ivet Kuper kazala je: „Otkako je Julija Navaljna prije dvije godine ovdje u Minhenu objavila gubitak svog muža, Velika Britanija je sa žestokom odlučnošću tragala za istinom o smrti Alekseja Navaljnog".

"Samo je ruska vlada imala sredstva, motiv i priliku da upotrijebi ovaj smrtonosni toksin protiv Alekseja Navaljnog tokom njegovog zatočeništva u Rusiji. Danas, uz njegovu udovicu, Velika Britanija baca svjetlo na varvarski plan Kremlja da ućutka njegov glas."