„Progledao” otkad nije vlast: Knežević tek sad vidi navodna nepočinstva dojučerašnjih partnera iz vladajuće većine

Otkad se vratio u opozicione klupe, šef Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ne štedi riječi kritike o dojučerašnjim kolegama iz vlasti i njihovim navodnim zloupotrebama - o čemu se ili rijetko i šturo oglašavao ili ćutao dok je njegova stranka imala pozicije u sistemu.

On je, između ostalog, pozvao tužilaštvo da ispita proces davanja “Aerodroma” pod koncesije, tvrdio da je premijer Milojko Spajić “pritiskao” u tom postupku (koji je u toku) u korist korejske kompanije “Inčon”, rekao da je “država umrla” u pauzi emisije “Načisto” kad se navodno javio odbjegli Miloš Medenica, kazao da je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović zaštitio Oliveru Injac “sigurnog zatvora”, otkrivao navodne detalje sa sjednice Vlade, saopštio da barem pet ministara treba da “drhti” ako se pojave određeni snimci...

Uoči izlaska iz izvršne vlasti, Knežević je Vladu okarakterisao kao “krvavu”, a nakon napuštanja kao “antisrpsku”.

Iz DNP-a nisu juče odgovorili na pitanje “Vijesti” zašto Knežević nije iznosio kritike i optužbe na račun dojučerašnjih partnera dok je njegova stranka bila dio Vlade, nego se toga “sjetio” po izlasku iz nje.

Kneževićeva stranka je krajem januara odlučila da napusti Vladu i vlast u glavnom gradu, nakon što njihovi identitetski zahtjevi nisu bili uvršteni na dnevni red sjednice izvršne vlasti, pa se o njima nije ni raspravljalo. Ta stranka je tražila uvođenje srpskog jezika kao službenog, mijenjanje Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi bilo uvedeno dvojno državljanstvo sa Srbijom), te normiranje trobojke kao “narodne zastave”. Uz to, zahtijevali su i dijalog o pitanju izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun.

Spajić i Korejci

Sedmicu nakon izlaska iz Vlade, Knežević je pozvao tužilaštvo da ispita sve u izvršnoj vlasti da li se dodjelom koncesije za crnogorske aerodrome južnokorejskoj kompaniji “Inčon” (Incheon International Airport Corporation) - plaća ćutanje te države o mogućim poslovnim vezama osuđenog “kralja kriptovaluta” Do Kvona i Spajića.

“Vijesti” su sredinom 2024. godine pisale da dokumenti američke Agencije za hartije od vrijednosti (SEC) pokazuju da je Spajić u aprilu 2018, među prvima kao fizičko lice, investirao u Do Kvonovu kompaniju “Teraform Labs”.

Iz premijerovog kabineta redakciji su nedavno kazali da Vlada još nije primila dokumentaciju o davanju crnogorskih aerodroma pod koncesiju, pa da Spajić neće komentarisati “paušalne ocjene” Kneževića dok se ne donese odluka u tom procesu.

Knežević je potom poručio da odgovorno tvrdi da je Spajić “vršio pritisak i favorizovao” južnokorejski “Inčon” kako bi ta kompanija dobila koncesiju.

“Nezadovoljan prvim glasanjem, Spajić je tražio sastanak s liderima parlamentarne većine na kom je insistirao da svako, shodno svom autoritetu, izvrši uticaj na članove komisije kako bi se ponovilo glasanje”, tvrdi Knežević.

U trci za koncesiju aerodroma Tivat i Podgorica, prvorangiran je “Inčon” sa 96,18 bodova, dok je na drugom mjestu luksemburško-američka kompanija “Corporación América Airports” (CAAP) sa 65,15 bodova. Međutim, prvom odlukom u postupku koji traje već sedam godina, “korejska” ponudu vrednovana je s 79,7 bodova, dok je luksemburško-američkoj firmi dato 85 bodova.

Koordinator Ministarstva saobraćaja Filip Radulović (Pokret Evropa sad) uputio je prošle sedmice Upravi za državnu imovinu zahtjev za procjenu imovine Aerodroma Crne Gore. Ukoliko procjena bude ispod 150 miliona eura - o davanju aerodroma pod koncesiju odlučivaće Vlada, ali ako bude iznad te brojke - o tome će glasati poslanici.

Iz DNP-a su tvrdili da je razlog nedavne smjena predsjednice Odbora direktora “Aerodroma” Jelene Maraš, bliske toj partiji, bio njen zahtjev da se odradi nova procjena vrijednosti imovine Aerodroma, te da Spajić želi da “direktno odlučuje o sudbini aerodroma i da završi obećanu koncesiju kontroverznoj kompaniji iz Južne Koreje”.

Perović: Potkrijepiti dokazima

Politikolog Miloš Perović rekao je “Vijestima” da su Kneževićevi javni nastupi, u periodu kad je bio dio parlamentarne većine, u najvećoj mjeri odlikovali oprezom prema potezima izvršne vlasti. Naveo je da je kritika postojala, ali da je bila odmjerena i uklopljena u okvir političke odgovornosti koju nosi pozicija vlasti.

“Izlaskom iz vladajuće strukture, međutim, retorika lidera DNP-a dobija novu dinamiku - oštriju, direktniju i gotovo opozicionu, ali s dodatnom težinom tzv. ‘insajderske’ perspektive. Knežević sad nastupa kao akter koji je bio dio sistema i tvrdi da zna šta se dešavalo iza zatvorenih vrata”, podvukao je on.

Perović ističe da takva pozicija može biti politički snažna jer podrazumijeva pristup informacijama nedostupnim javnosti, ali da je istovremeno “mač s dvije oštrice” - što su tvrdnje ozbiljnije, to je veća obaveza da budu potkrijepljene čvrstim dokazima.

“Ukoliko zaista postoje saznanja o pritiscima, pogodovanjima ili zataškavanju, njihovo mjesto nije isključivo u televizijskim emisijama i na konferencijama za medije, već pred nadležnim institucijama. Ozbiljne optužbe traže institucionalni epilog - kroz dokumentaciju, svjedočenja i eventualne postupke tužilaštva. Bez toga, politički govor ostaje u sferi insinuacije”, ocijenio je sagovornik.

S druge strane, prema riječima Perovića, ako se optužbe iznose bez dokaza, rizik je da cijela situacija sklizne u zonu političkog spektakla. U tom slučaju, kaže on, narativ o “insajderskom razotkrivanju” može se pretvoriti u još jedan oblik političkog obračuna bivših saveznika, bez stvarnog doprinosa transparentnosti ili odgovornosti.

“Zato će stvarna vrijednost Kneževićevih tvrdnji zavisiti ne od intenziteta retorike, već od njihove provjerljivosti i pravnog ishoda. U suprotnom, javnost ostaje između dvije mogućnosti: da svjedoči hrabrom raskrinkavanju sistema - ili još jednom poglavlju spektakla na političkoj sceni”, poručio je Perović.

Bjegunci

Da je izlazak iz vlasti Kneževiću “pomogao” da progovori o njenim navodnim nepočinstvima, pokazuju i nedavni slučajevi bjegunaca - Lidije Mitrović i Miloša Medenice.

Mitrović, nekadašnja specijalna tužiteljka, pravosnažno osuđena na sedam mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja, nije se javila na izdržavanje kazne, a nakon što se dala u bjekstvo, u otvorenom pismu javnosti 8. februara tvrdila je da je njen “progon organizovan i realizovan” isključivo od glavnog specijalnog tužioca Novovića.

Poručila je da je postojala želja i potreba Novovića da se ambasadorka Crne Gore u Belgiji, bivša ministarka odbrane i gradonačelnica Podgorice Olivera Injac mora zaštititi od vođenja bilo kakvog postupka iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Knežević je juče ocijenio da je Novović zaštitio Injac “sigurnog zatvora”, dodavši da je to “jedan od skandala koji će dodatno potresti Crnu Goru”.

Što se tiče slučaja Miloša Medenice, sina nekadašnje prve žene crnogorskog pravosuđa Vesne Medenice, on je nedavno prvostepeno osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora zbog, između ostalog, stvaranja kriminalne organizacije, krijumčarenja, protivzakonitog uticaja...

Medenicu policija nije pronašla na mjestu prebivališta, a ubrzo su u javnosti počeli da se pojavljuju snimci na kojima se navodno nalazi Medenica, na šta je “ekspresno” reagovalo Ministarstvo unutrašnjih poslova, saopštivši da snimci nisu autentični, već da su proizvod vještačke inteligencije (AI), a Knežević je tada govorio da vjeruje Medenici “da nije bot”.

Uoči emitovanje prošlonedjeljnog izdanja emisije “Načisto” na Televiziji Vijesti, autor emisije Petar Komnenić primio je poruku na aplikaciji “Signal” od osobe koja je tvrdila da je Medenica. Nakon rasprave u prvom dijelu emisije, Komnenić je obavio video-poziv s “navodnim” Medenicom, nakon čega je konstatovao da je osoba “izgledala vrlo stvarno”.

Knežević je tada poručio da je država “umrla” u pauzi emisije, te da “nije Miloš Medenica AI, Crna Gora je AI”.

“Sahrana će biti u krugu porodice. P. S. Milojko, nemoj mnogo plakati, ti vazda možeš u Singapur”, napisao je Knežević u objavi na mreži “Iks”.

“Rijaliti u Vladi”

Govoreći o slučaju Mirjane Pajković (doskorašnja funkcionerka Ministarstva ljudskih i manjinskih prava) i Dejana Vukšića (bivši savjetnik šefa države), Knežević je ocijenio da se Vlada “pretvara u rijaliti”.

“Ako ovako nastave, Vlada može slobodno da otvori ‘OnlyFans’. Najmanje pet ministara treba da drhti ako se pojave snimci”.

Pajković i Vukšić saslušani su u tužilaštvu, koje utvrđuje ko je distribuirao eksplicitne snimke na kojima su navodno njih dvoje

Gostujući u jednoj televizijskoj emisiji, Knežević je, na temu zahtjeva koju je Hrvatska uputila Crnoj Gori, kazao da je pitao Spajića “hoćemo li mi da tražimo išta za Loru (bivši logor u Splitu)”, a da je Spajić odgovorio “mi smo polni organ od ovce”.

( Balša Rudović )