Neki notari i advokati kao podrška kamatašima: Zelenašenje u Crnoj Gori (22)

Bezbjednosne službe notirale su pojedine notare i advokate kao istaknute saradnike kamataša, koji im, kako navode, pomažu da prikriju zelenaški posao fiktivnim kupoprodajnim ili fiducijarnim ugovorima.

To se navodi u obavještajnim dokumentima, u kojima je precizirano da su ugovori o fiduciji omiljeni alati zelenaša, a da su za državu najveći izazov notarski ugovori koji na papiru izgledaju legalno. Šema je jednostavna - na papiru prodaja ili fiducija, u praksi pozajmica sa ekstremnom kamatom i mehanizmom preuzimanja imovine.

U spisima bezbjednosnih službi nabrojana su imena više notara i advokata koji na svoje ime i na ime bliskih srodnika imaju upisane vrijedne nekretnine, zbog čega bezbjednjaci sumnjaju da nijesu samo nijemi posmatrači i pomagači zelenaša, već njihovi saučesnici...

Uporište za takve sumnje obavještajci pronalaze i u dokumentaciji koja je zaplijenjena širom Crne Gore tokom policijskih akcija protiv pripadnika organizovanih kriminalnih grupa.

“U više policijskih akcija, poput akcije ‘Kavač’, istražitelji su zaplijenili na stotine ugovora o pozajmicama, kao i dokumentaciju o nekretninama koje su prešle u ruke članova OKG, na ime dugova”, navode izvori, citirajući operativne podatke.

Da su pojedini notari pomagali u otimanju imovine onih koji su se iz bilo kog razloga zadužili kod kamataša, “Vijestima” je tokom istraživanja razmjera zelenaštva u Crnoj Gori ispričalo više sagovornika, koji se godinama guše u dužničkom ropstvu...

Gotovo bez izuzetka tvrdili su da su ih u notarskim kancelarijama čekali već pripremljeni ugovori, da niko nije tražio bilo kakve provjere, niti pomislio da utvrdi da li je novac zaista predat u navedenom iznosu, pod kojim uslovima i na koji način, niti da provjeri da li sadržaj ugovora odgovara stvarnoj volji i dogovoru stranaka.

“Brojna kriminogena lica, radi što boljeg obezbjeđivanja novčanih sredstava, angažuju advokatske kancelarije koje sklapaju ili fiducijarne ugovore, kojima se garantuje prenos vlasništva nad založenom imovinom ukoliko se novac ne vrati dogovorenom dinamikom, ili fiktivne kupoprodajne ugovore. Za notara (ime poznato redakciji) od ranije smo najčešće dobijali podatke da ovjerava ugovore o fiduciji, kojima se zelenašima obezbjeđuje naplata potraživanja u slučaju neizmirenih novčanih obaveza. U pružanju advokatskih i notarskih usluga za učesnike zelenašenja istaknuta je uloga nekoliko advokata i notara (imena poznata redakciji)... Neki od njih raspolažu velikim brojem nekretnina milionske vrijednosti, koriste skupocijene automobile, zbog čega su postojale indicije da su takođe uključeni u aktivnosti zelenašenja”, pokazuju operativni podaci, u kojima su navedena i imena još nekoliko notara i advokata čije usluge vodeći pripadnici kriminalnih grupacija koriste prilikom sklapanja zelenaških ugovora...

Izvori iz bezbjednosnog sektora objašnjavaju da se, u omiljenim alatima kamataša - fiducijarnim ugovorima, imovina formalno prenosi na povjerioca, odnosno zelenaša, uz dogovor da će je vratiti vlasniku kada se dug isplati.

“U gotovo svim situacijama dug sa kamatama se toliko uveća da do povraćaja skoro nikada ne dođe”, navode sagovornici “Vijesti”.

Jedan od izvora iz bezbjednosnog sektora objašnjava da su žrtve nerijetko suočene i sa smišljenim prevarama kamataša, koji odbijaju da preuzmu novac kako bi mogli da oduzmu založenu imovinu.

“Uz to, zelenaši ih obračunavanjem kamate na kamatu, ali i uvećavanjem duga iz sata u sat, održavaju u dužničkom ropstvu sve do momenta kada istekne rok ostavljen u ugovoru. Tada aktiviraju fiktivne kupoprodajne ili fiducijarne ugovore i izvrše prenos vlasništva. Ipak, najveći izazov za državu su notarski ugovori koji na papiru izgledaju legalno. Na primjer, žrtva pozajmi 10.000 eura, a kod notara potpiše da je primila 20.000 eura i da kao garanciju daje svoj stan. Sudu je teško da dokaže da onih drugih 10.000 eura zapravo predstavlja protivzakonitu kamatu”, pokazuju obavještajni podaci.

Iz bezbjednosnog sektora ističu da davanje novca na zajam uz nesrazmjernu imovinsku korist predstavlja ozbiljno krivično djelo koje je sankcionisano Krivičnim zakonom.

Prema tom zakonu, osoba koja za uslugu davanja novca ili drugih potrošnih stvari na zajam primi ili ugovori za sebe ili drugog nesrazmjernu imovinsku korist, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine za osnovni oblik djela.

Zatvorom od šest mjeseci do pet godina kazniće se ako je nastupila teška imovinska šteta ili je učinilac pribavio veliku imovinsku korist, a zatvorom od jedne do osam godina ako se radnja obavlja organizovano ili u sastavu kriminalne grupe.

Podsjećajući da je zelenaštvo u Crnoj Gori duboko ukorijenjeno u organizovani kriminal, iz bezbjednosnog sektora navode da su žrtve obično osobe u teškoj finansijskoj situaciji, koje ne mogu dobiti kredite od banaka.

Kao što su “Vijesti” ranije objavile, bezbjednosni sektor registrovao je glavne rizike tog nezakonitog posla - enormno visoke kamate, koje na mjesečnom nivou prelaze 20 odsto, zatim zastrašivanje i nasilje, kao i gubitak imovine dužnika, odnosno žrtava.

“U slučaju kašnjenja, zelenaši često koriste prijetnje, fizičku silu ili oduzimanje nepokretnosti - kuća, stanova, vozila i dr., koji služe kao nezvanični zalog. Najčešće se sklapaju fiktivni kupoprodajni ugovori kod notara kako bi zelenaši mogli da preuzmu imovinu žrtve ako dug ne bude vraćen... Zelenaši u Crnoj Gori koriste specifične metode kako bi te kriminalne radnje ‘legalizovali’ - fiktivne ugovore kod notara, koji pristaju da pred njima, umjesto ugovora o pozajmici, žrtva potpiše ugovor o prodaji stana ili zemljišta. Ako se novac ne vrati u roku, imovina se automatski prevodi na zelenaša. Mimo toga, dupliranje duga obračunavanjem kamate na kamatu već za nekoliko mjeseci čini otplaćivanje nemogućim, što dovodi do potpune zavisnosti žrtve”, kazali su sagovornici iz bezbjednosnog sektora.

Ponavljaju i da su organizatori zelenaštva najčešće lica sa debelim policijskim dosijeima, povezana sa krijumčarenjem narkotika, kojima kamatašenje služi za “pranje” novca zarađenog od šverca droge, da su u taj nezakoniti posao uključene gotovo sve organizovane kriminalne grupe i bezbjednosno interesantna lica koja su sa njima povezana, ali i da je u posljednje vrijeme registrovano da sve više mlađih osoba širi zelenaške mreže nad ljudima lošeg imovnog stanja, zavisnicima od kocke, psihoaktivnih supstanci...

“Zelenaša ima u gotovo svim društvenim sferama, kao i njihovih žrtava, a registrovano je da imaju i posrednike. To su obično lica koja pronalaze žrtve u kockarnicama ili među propalim privrednicima”, objašnjavaju izvori lista.

Oni dodaju da su glavni problemi u procesuiranju zelenaških grupa u Crnoj Gori strah žrtve i nedostatak materijalnih dokaza, te da je jedini dokaz često svjedočenje žrtve, ali da oštećeni u velikom broju slučajeva povlače iskaz.

“Nerijetko se dešava da žrtva prijavi zelenašenje, ali pod pritiskom ili prijetnjama na samom suđenju promijeni iskaz i kaže da joj je kamataš zapravo samo učinio uslugu i da je to bio beskamatni zajam. Tada predmet pada u vodu...”, navode sagovornici lista.

Zelenaštvo niko ne vidi

Sagovornik “Vijesti” iz Bara, međutim, jedan je od onih koji nije mijenjao iskaz. Naprotiv, godinama pokušava da dokaže da su smišljenom prevarom, zbog duga manjeg od 25.000 eura, ostali bez imovine vrijedne oko 700.000 eura. Nema ko da ga čuje - prvo je tužilaštvo, a potom i nadležni sudovi, odbilo da povjeruje dokazima da im je nekretnina u Dobrim Vodama oteta.

Dok su pokušavali da dokažu da su žrtve prevare u kojoj je, prema njihovim tvrdnjama, učestvovao i notar, umro je njegov otac, koji je 2014. godine i posudio 35.000 eura od komšije.

Pokazujući uplatnice iz banke, na kojima je na svakoj upisan iznos od 1.236 eura, koliko je i dogovoreno da vraćaju četiri godine, taj Baranin priča da im ni to nije pomoglo na sudu.

“Pokojni otac je 2014. godine posudio od komšije 35.000 eura. Trebale su nam za neke porodične probleme koji nemaju veze sa lagodnim životom, kockanjem ili bilo čim drugim. Komšija živi u Švajcarskoj i, koliko mi znamo, nije kamataš, ali makar desetak ljudi iz Bara i Ulcinja na isti način je posuđivalo novac od njega i na isti način ostalo bez imovine. Roditelji su pošli sa njim kod notara, potpisali ugovor da im pozajmljuje 59.300 eura, što znači da je odmah, u ugovoru, obračunata kamata od 24.300 eura”, priča sagovornik lista, pokazujući ugovor ovjeren kod jednog notara.

U ugovoru, koji je obezbijeđen hipotekom na njihovu imovinu, precizirano je da je rok dospijeća 17. jun 2018. godine, do kada je zajmoprimac dužan da vrati pozajmljena sredstva, bez kamate, i to u jednakim mjesečnim ratama od po 1.236 eura.

“Notar nije tražio da se novac preda u kancelariji, niti bilo kakvu potvrdu da je pozajmljen, što mi nikada nijesmo ni sporili, ali sporimo da je novac pozajmljen bez kamate, da je uzeto 59.300 eura, kao i način na koji nam je oduzeta imovina. On je znao koliko vrijedi imovina i kada je sklapao ugovor po kom je trebalo da otplatimo dug za četiri godine, a što nam nije omogućeno, već nam je nakon dvije godine aktivirana hipoteka i oduzet plac i dva poslovna prostora, uprkos tome što smo maltene molili da vratimo dug, a komšija tjerao mog oca sa kapije i prijavljivao ga policiji, za što imamo svjedoke”, priča on.

Ističe da su problemi počeli kada je otac zakasnio sa mjesečnom ratom, a komšija aktivirao hipoteku kako bi im, tvrdi, oteo imovinu.

“Otac je išao kod njega, nosio kompletan ostatak duga, bio je sa svjedocima. Molili su ga veoma uticajni i poznati ljudi iz našeg komšiluka, jaki privrednici, da uzme novac i vrati nam imovinu, ali uzalud. Na kraju je prestao da im se javlja, a kada je otac otišao da mu odnese kompletan novac, pozvao je policiju i prijavio ga”, dodaje taj Baranin.

Uzeo imovinu, naplaćuje kiriju

Prisjeća se da su se nakon toga suočili sa katastrofom.

“Prvo je čovjek koji je iznajmljivao poslovne prostore od nas javio da sada njemu mora da plaća kiriju, a onda smo provjerili u katastru da se uknjižio na našu imovinu. Nije mi jasno kako tužilac nije vidio sve ovo”, konstatuje on...

Ističe da je jedan od svjedoka, pred kojim je pozajmljen novac, sve ispričao u barskoj policiji kada su pošli da prijave otimanje imovine. Navodi i druge svjedoke, koji, dodaje, mogu da potvrde da su uzalud pokušavali da se razduže...

“To je bilo malo tužiocu, neću ga pominjati jer je otišao u penziju, i odbio je da pokrene postupak, zaključujući da nema elemenata da je izvršeno krivično djelo. Kako nema, kada nam je čovjek nakon dvije godine uzeo imovinu zbog duga koji smo trebali da vraćamo četiri godine? Kako nema, ako imamo svjedoke koji sve ovo potvrđuju i uplatnice da smo mu vraćali novac? Makar 11 uplatnica, a preko bankovnog računa može se utvrditi koliko je vraćeno. To znači, sve i da je samo tih 11, da nam je uzeo imovinu zbog 21.404 eura stvarnog duga, bez računanja kamate, i to prije roka. Ipak, evo i da računamo kamatu, na što je otac pristao 2014. godine, uzeo nam je dva poslovna prostora koja je nedavno prodavao za 500.000 eura, za dug od 37.896 eura, koje nam nije dozvoljavao da vratimo”, priča on...

Baranin naglašava da je stvarna vrijednost imovine koja im je oduzeta oko 700.000 eura...

Odgovarajući na pitanje kako su posuđivali novac sa kamatom od nekoga ko, kako navode, nije kamataš, ponavlja da nijesu jedini koji su na isti način, pod istim uslovima, od iste osobe posudili novac.

“On nije prepoznat kao kamataš, ali ima više ljudi kojima je na taj način uzeo imovinu, a koji su pozajmljivali novac od njega. To nije bilo simptomatično ni tužilaštvu, ni sudu kom se otac obratio. Oni, uprkos dokazima, među kojima je najvažniji taj što je imovina oteta prije isteka roka, nijesu mogli da prepoznaju zelenaški ugovor. Uprkos tome što mi tražimo pravdu, više nijesam siguran da ćemo doći do nje, jer institucije neće, ili ne umiju, da vide da je ovo klasično zelenaštvo i kamatašenje, odnosno da je po srijedi krivično djelo”, dodaje taj sagovornik “Vijesti”...

Istraživanje “Vijesti” pokazuje da se dužničko ropstvo ne dešava samo “neodgovornima”, već da u njega mogu upasti svi - i mirni i vrijedni, i radni i odgovorni, i jaki i slabi. Zelenaši čekaju samo trenutak slabosti.

Potvrđuju to i rezultati ankete, prema kojoj se dio građana zaduživao iz nužde, kada institucionalna pomoć nije bila dostupna ili je bila prespora, dok je značajan broj ulazio u dugove kako bi održao stil života iznad realnih mogućnosti ili pokrio kockarske gubitke, odluke koje danas, u razgovoru sa novinarkom, prepoznaju kao teške lične greške.

Ko daje novac ili druge potrošne stvari na zajam i pri tome ugovori nesrazmjernu imovinsku korist, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom, glasi opis krivičnog djela “zelenaštvo” u Krivičnom zakoniku (KZ) Crne Gore.

Ako zelenaš pri tome “iskorišćava teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog”, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom.

KZ propisuje da se zelenaš može kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom ako su nastupile teške posljedice za oštećenog ili je učinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura.

U jeku feljtona o razmjerama zelenašenja u Crnoj Gori, iz Uprave policije saopšteno je da su, po nalogu direktora te bezbjednosne institucije Lazara Šćepanovića, formirana dva posebna tima sa zadatkom da sistematski i temeljno ispitaju sve do sada prijavljene slučajeve zelenašenja, ali i da istraže kako su u prethodnom periodu u tim predmetima postupale njihove kolege. Naveli su i da je zadatak tih timova da u novim predmetima, sa posebnom pažnjom i senzibilitetom, preduzimaju sve zakonom propisane mjere i radnje u cilju zaštite lične i imovinske sigurnosti građana.

Objašnjavajući da je zelenaštvo nerijetko povezano sa drugim krivičnim djelima, poput nasilničkog ponašanja, iznude, prijetnji i tjelesnih povreda, iz te bezbjednosne institucije pozvali su građane da im prijavljuju zelenašenje, garantujući im profesionalan i konspirativan pristup...

U sjutrašnjim “Vijestima” čitajte šta čine zelenaši nakon problematizovanja rasprostranjenosti tog problema u Crnoj Gori, ali i ispovjest porodice iz Glavnog grada koja ima problem sa kamatašima...

( Jelena Jovanović )