STEGA: Bez dijaloga, snažnih institucija i zaštite identiteta nema demokratskog razvoja države ni kredibilnog puta ka EU

Crna Gora bez suštinskog društvenog dijaloga, snažnih institucija, vladavine prava i jasne zaštite građanskog, kulturnog i državnog identiteta ne može ostvariti održiv demokratski razvoj niti kredibilan napredak ka članstvu u Evropskoj uniji.

To je poručeno na otvorenom forumu "Quo vadis, Crna Goro – perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva u 2026. godini", koji je organizovala Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA).

Moderator Otvorenog foruma Branislav Radulović kazao je da je, u trenutku kada crnogorsko društvo, kao cjelina, ima primaran zadatak da ostvari istorijsku misiju ove generacije crnogorskih građana svih identiteta, orjentacija i posebnosti punopravno članstvo u zajednici evropskih naroda i država, "više nego uočljiv izostanak društvenog dijaloga, nedostatak inkluzije svih društvenih činioca u taj proces i manjak suštinske rasprave o javnim politikama koje generišu društvene promjene i reforme ka punopravnom članstvu u EU".

"Stoga nam je cilj da na današnjoj sesiji Otvorenog Foruma razmotrimo pitanja vezana za perspektive, očekivanja i izazove crnogorskog društva iz ugla dinamike EU integracija, aktuelnog istorijskog revizionizma, nedostataka u vladavini prava, stanja u civilnom društvu, krize sekularizma, sklonosti društva unutrašnjem sukobljavanju, devastacije crnogorske kulture, kao i o drugim temema iz oblasti prava, ekonomije, zdravstva, obrazovanja, medija, međunarodnih odnosa i drugih oblasti koje su od javnog intresa", rekao je Radulovi. prenosi PR Centar.

Koordinatorka Redakcije za pravo i politički sistem STEGE Nikoleta Đukanović smatra da posebno zabrinjava stanje u političkom sistemu.

"Česte institucionalne krize, blokade u radu institucija, slaba parlamentarna kontrola izvršne vlasti i odsustvo dugoročnog političkog dogovora o ključnim reformama doveli su do toga da demokratija u Crnoj Gori funkcioniše minimalno, a ponekad i samo formalno. Izbori se održavaju, ali sistem koji ih prati ne proizvodi stabilnost, odgovornost i povjerenje“, navela je Đukanović.

Prema njenim riječima, zato je pitanje izborne reforme danas jedno od najvažnijih državnih pitanja.

"Ne zato što je tehničko, već zato što je suštinsko. Izborni sistem je temelj svake demokratije, ako je on slab, nejasan ili nepravedan, sve ostalo što gradimo stoji na klimavim nogama. U Crnoj Gori već godinama imamo izborni proces koji je opterećen političkim sporovima i nedostatkom povjerenja. Imamo neuređen birački spisak, nedovoljno snažne izborne institucije i stalne optužbe za zloupotrebu državnih resursa u izborne svrhe. Sve to podriva legitimitet izborne volje građana i proizvodi trajnu političku nestabilnost“, istakla je Đukanović.

Poručila je da izborna reforma mora biti zaokružena i suštinska, a ne, kako je navela, parcijalna, kozmetička i ovako spora kako se vodi danas.

"Ona mora uključiti uvođenje otvorenih izbornih lista i preferencijalnog glasanja, kako bi građani imali stvarni uticaj na to ko ih predstavlja. To nije prijetnja demokratiji, to je njen iskorak naprijed. Time se jača odgovornost poslanika prema građanima, podstiče unutrašnja demokratija u partijama i vraća smisao ideji političkog predstavljanja građana u parlamentu“, rekla je Đukanović.

Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović poručio je da je Crnoj Gori potrebna nova platforma okupljanja oko „odbrane crnogorskog nacionalnog državnog identiteta i integriteta“.

Podsjetio je da je Matica crnogorska još 2013. godine ponudila program „Crna Gora na evropskom putu“, koji, kako je naveo, nije razmatran, ocijenjujući da bi njegova primjena doprinijela institucionalno uređenijoj državi.

Jovović je istakao da, uprkos aktuelnim najavama o ubrzanim evropskim integracijama, Crna Gora i dalje nije riješila identitetska pitanja, zbog čega se društvo, prema njegovim riječima, sve više udaljava od građanskog koncepta definisanog Ustavom.

On je poručio da je koncept ustavnog patriotizma u postojećim okolnostima neodrživ i ponovio stav da „nema Crne Gore bez Crnogoraca“, naglašavajući potrebu jačanja nacionalne stabilnosti kao preduslova stabilne države.

Predsjednica Crnogorskog društva nezavisnih književnika (CDNK) Dragana Tripković istakla je da je položaj pisaca u Crnoj Gori marginalizovan i bez sistemske podrške, uprkos bogatoj književnoj tradiciji.

Navela je da CDNK, koji okuplja afirmisane savremene autore i član je Evropskog savjeta pisaca, od avgusta 2020. godine nije dobio nijedan euro iz državnog budžeta.

Zbog toga, kako je kazala, udruženje nije bilo u mogućnosti da realizuje osnovne aktivnosti, organizuje književne programe, međunarodnu razmjenu niti izmiri članarinu međunarodnim organizacijama.

Tripković je ocijenila da kulturna politika u Crnoj Gori ne postoji kao koherentna strategija, već se svodi na ad hoc poteze i političke uticaje. Tvrdi i da su CDNK i drugi stvaraoci koji nijesu ideološki bliski vlasti isključeni iz konkursa, savjeta i komisija Ministarstva kulture, bez obrazloženja.

"Ako se danas može ignorisati i isključiti najrelevantnija književna organizacija, sjutra to može zadesiti bilo koju nezavisnu inicijativu u kulturi“, poručila je Tripković.

Ona je naglasila da književnost ima ključnu ulogu u očuvanju identiteta, jezika i demokratskog duha Crne Gore, ocijenjući da gušenje slobodne riječi predstavlja udar na same temelje demokratije.

Potpredsjednica Udruženja pravnika Crne Gore Maja Kostić Mandić ocijenila je da je najaktuelnije pitanje današnje Crne Gore ugrožavanje suverenosti do koje mogu, kako smatra, da dovedu pravni propusti u regulisanju investicija.

"Jer, bez očuvanja teritorije, prirodne i kulturne baštine Crna Gora postaje istorijski i geografski pojam, bez autentične sadržine. Djelovanje Vlade čiji je cilj kapitalizacija prirodnih resursa i privatizacija preostalih sistema se sprovodi na netransparentan način i u zavisnosti od toga da li će se i kako sprovesti može da dovede do de facto gubitka suvereniteta Crne Gore“, navela je Kostić Mandić.

Ukazala je da su primjeri brojni, navodeći Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, Sporazum o saradnji u oblasti energetike između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Emirata

"Da bi ova priča bila zaokružena, treba imati u vidu i da je u toku rad na Zakonu o strateškim investicijama koji, ako zadrži rješenja iz prvobitnog nacrta iz 2024. godine može ozbiljno da naruši i suverenitet Crne Gore i pravnu sigurnost. U najgorem scenariju to bi značilo da bi udovoljavajući željama investitora država mogla oduzimati privatnu zemlju “u strateške svrhe”, a hitnost u odlučivanju onemogućila bi sprovođenje procjene uticaja na životnu sredinu i da javnost bude informisana o namjerama vlasti i investitora kao i mogućnost da zainteresovana javnost učestvuju u postupku odlučivanja i da ostvari efektivno pravo na pravnu zaštitu“, upozorila je Kostić Mandić.

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević ocijenila je da proces pristupanja Evropskoj uniji mora biti duboka transformacija institucija, političke kulture i sistema vrijednosti, a ne puki formalni i transakcioni proces pregovora.

Ona je istakla da se Crna Gora predugo nalazi između deklarativne evropske opredijeljenosti i realnosti obilježene izazovima koji podrivaju demokratski poredak. Posebno je upozorila na, kako je navela, opasan trend slabljenja sistema i politički-ideološki indukovan revizionizam.

Uljarević je naglasila da civilno društvo mora biti sastavni i odgovorni dio društvenog okvira, poručujući da se kritika ne smije doživljavati kao neprijateljstvo, već kao mehanizam zaštite javnog interesa i demokratskog zdravlja.

Prema njenim riječima, pristupni pregovori predstavljaju istorijsku šansu za izgradnju države u kojoj institucije imaju primat nad pojedincima, a odgovornost nad političkom voljom. Ocijenila je da Crna Gora nije među „odlikašima“ u procesu evropskih integracija, a da najveću odgovornost za to snosi izvršna vlast, ali i prethodne vlade koje su evropsku agendu podređivale partijskim interesima.

Upozorila je i na pad podrške građana članstvu u EU, naglašavajući da reformski procesi nijesu suštinski sprovedeni i da evropska agenda ne smije služiti kao paravan za netransparentnost i regresiju.

"Najvažniji pregovori ne vode se u Briselu, već u Crnoj Gori", poručila je Uljarević, ističući potrebu uspostavljanja unutrašnjeg „crnogorskog mjerila“ kao preduslova održivog i demokratskog razvoja države.

Predsjednik Crnogorskog PEN centra Adnan Čirgić ocijenio je da je nakon referenduma o nezavisnosti glavna meta protivnika crnogorske državnosti bilo ozvaničenje crnogorskog jezika kao službenog.

On je naveo da osporavanje crnogorskog jezika kontinuirano dolazi iz, kako je kazao, velikosrpske ideologije koja Crnu Goru tretira kao srpski kulturni i nacionalni prostor.

Prema njegovim riječima, ustavno rješenje kojim je crnogorski definisan kao službeni jezik, a bosanski, hrvatski i srpski kao jezici u službenoj upotrebi, bilo je „naknadno i kompromisno“, navodeći da nije zadovoljilo nacionalističke zahtjeve.

Čirgić smatra da se danas manje insistira na negiranju crnogorskog jezika, a više na rezultatima posljednjeg popisa, koje tumači kao politički, a ne lingvistički pokazatelj.

On je kritikovao i, kako je naveo, pojedine političke i kulturne aktere koji se predstavljaju kao zastupnici manjinskih prava, tvrdeći da njihovo djelovanje ide u prilog etnofederalizaciji i slabljenju građanskog koncepta države.

Istakao je da je jezik jedno od ključnih pitanja u tom procesu, posebno u kontekstu evropskih integracija i mogućeg priznanja crnogorskog jezika kao zvaničnog jezika Evropske unije.

"Crnogorski jezik je državni jezik Crne Gore i tako ga treba tretirati, na osnovu lingvističkih činjenica i ustavne definicije, a ne političke korektnosti", poručio je Čirgić.

Predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) Aleksandar Mugoša ukazao je da nemaju svi građani Crne Gore novac za liječenje u privatnim zdravstvenim ustanovama ili za kupovinu ljekova u privatnim apotekama, navodeći da iz tog razloga tvrdi da je zdravstveni sistem duboko nehuman.

"Duboko je i korumpiran, u našem zdravstevnom sistemu prisutni su svi oblici sistemske i političke korupcije. Sistem na neki način korumpira sam sebe u konstantnom pokušaju da prikrije svoje slabosti u korist aktuelne politike i poličara na vlasti, a na štetu zdravlja građana Crne Gore. Može li nehumanije od toga. Tako je bilo tokom svih trideset godina moje ljekarske karijere, tako je i danas“, rekao je Mugoša.

Predsjednik Udruženja profesora istorije Crne Gore Rade Vujović poručio je da Crna Gora mora više da ulaže u valorizaciju sopstvene kulturno-istorijske baštine, ocjenjujući da država propušta razvojne šanse koje joj stoje na raspolaganju.

Upoređujući Crnu Goru sa Italijom, naveo je da razvijene evropske države grade identitet i turizam na snažnoj promociji kulturne i istorijske baštine, ocijenjujući da Crna Gora ne koristi dovoljno sopstvene potencijale.

"Evropa je okvir koji smo dobili, ali sliku moramo nacrtati sami“, poručio je Vujović, dodajući da je ključno pitanje da li je Crna Gora spremna da iskoristi ponuđene mogućnosti i izgradi jasnu viziju razvoja zasnovanu na sopstvenim vrijednostima.

Direktor "Almanaha" Avtija Kerović ocijenio je da se Crna Gora nalazi u paradoksalnoj situaciji, dok najavljuje napredak ka članstvu u Evropskoj uniji, u vladajućoj većini, kako je naveo, učestvuju politički subjekti koji baštine četničku ideologiju.

Kerović je istakao da Evropska unija počiva na antifašizmu, upozoravajući na, kako je rekao, obnovu retorike i istorijskog revizionizma koji podsjećaju na devedesete godine.

Kerović je poručio da je jedina efikasna odbrana od revizionizma dosljedno insistiranje na antifašizmu i očuvanju sjećanja na učesnike Narodnooslobodilačke borbe.

U tom kontekstu naveo je da je „Almanah“ u prethodnim godinama objavio više djela posvećenih antifašističkoj tradiciji.

"Ideja ravnopravnosti, slobode i pravde za sve ljude, koja je vodila antifašistički pokret, ne može i ne smije imati alternativu“, poručio je Kerović.

Čedomir Liješević iz Fondacije "Sveti Petar Cetinjski" poručio je da je Crnoj Gori potrebna programski definisana i objedinjena platforma djelovanja, kako bi se jasnije odredio pravac razvoja države, posebno u kontekstu evropskih integracija.

On je istakao da u Crnoj Gori postoji niz kvalitetnih pojedinaca sa uticajem u javnosti, ali da bez kolektivne podrške i organizovanog djelovanja njihovi napori ne mogu dati puni rezultat.

Liješević je kritikovao stanje u akademskoj i naučnoj zajednici, navodeći da institucije poput univerziteta i Akademije nauka nijesu dovoljno usmjerene na razvoj i potrebe Crne Gore.

Podsjetio je na period intenzivnijeg razvoja Crne Gore u drugoj polovini 20. vijeka, uprkos teškim demografskim gubicima nakon Drugog svjetskog rata, ističući da se istorijsko iskustvo mora poznavati i koristiti kao pouka.

Naglasio je potrebu jačanja jedinstva i podrške mladim generacijama, a postavio je i pitanje zašto u Ustavu Crne Gore nije jasnije naglašen antifašistički karakter države.

Koordinator Redakcije za ekonomiju STEGE Miloš Vuković kazao je da inflacija puni budžet, a prazni džepove građana.

„Crna Gora danas nema razvojni model, već model potrošnje koji se finansira inflacijom i dugom. Plate i penzije su nominalno rasle, ali je nejednakost porasla – to znači da je najveći dobitnik ‘reforme’ bio krupni kapital, a ne građani. Evropa sad 2 nije reforma, već fiskalni eksperiment čiji će račun doći na naplatu kroz Fond PIO, veći deficit i skuplje zaduživanje. Budžet se puni jer su cijene porasle, ne zato što je privreda produktivnija – inflacija je postala skriveni porez“, upozorio je Vuković.

Ocijenio je da se turizam tretira improvizatorski, a da ekonomija koja zavisi od jedne grane nije stabilna ekonomija, „to je sistemski rizik“.

„MMF jasno upozorava: fiskalna disciplina slabi, spoljni deficit raste, a plate rastu brže od produktivnosti – to je recept za gubitak konkurentnosti. Ako ne promijenimo strukturu rasta i ne uvedemo fiskalnu disciplinu, ulazimo u period sporijeg rasta, većih neravnoteža i skupljih kriza“, rekao je Vuković.

Koordinator Redakcije za nauku i obrazovanje STEGE Miomir Jovanović kazao je da tradicionalna uloga obrazovanja podrazumijeva pripremu i uvođenje novih generacija u životne tokove, kao budućih aktera i nosioca društvenog i političkog života.

„S druge strane, naglašen tehničko-tehnološki i informacioni razvoj, skupa sa društveno-ekonomskim promjenama, ističu ulogu znanja u suočavanju sa takvim izazovima koje donosi globalizacija. Slijedi da bi struktura obrazovanja trebalo da bude vođena vizijom budućeg stanja društva poželjnog za sve njegove članove“, navep je Jovanović.

Prema njegovim riječima, svjedoci smoda se kontrola nad jednim društvom sprovodi i kroz regulaciju sistema obrazovanja, „npr. kroz „zloupotrebu“ funkcije zapošljavanja, namjernu i/ili negativnu selekciju pri zapošljavanju u javnim i vladinim institucijama, a time i ograničavanje značaja obrazovanja i njegovih tekovina kao javnog dobra“.

„U društvima u kojima ideologija, religija i etnička kultura imaju značajnu ulogu u njegovanju nacionalnog jedinstva, centralno kontrolisani sistem obrazovanja predstavlja veliku pomoć autoritarnim vlastima, podređujući institucije obrazovanja i znanja, a samim tim i ovog javnog dobra interesima vladajućih struktura“, zaključio je Jovanović.

Učešće u skupu su uzeli i: Nikola Batrićević, Ibrahim Smailović, Žarko Rakčević, Aleksandar Radoman, Adnan Prekić, Velija Murić, Nebojša Vučinic, Srđa Pavlović, Sead Šabotić i Nikola Nikolić.

( D.C. )