Rojters: SAD razvijaju portal koji će omogućiti ljudima u Evropi i drugdje da vide sadržaj koji su vlade zabranile

Projekat bi mogao dodatno da zategne odnose između administracije predsjednika SAD Donalda Trampa i tradicionalnih američkih saveznika u Evropi, već pojačane sporovima oko trgovine, ruskog rata u Ukrajini i nastojanja Trampa da uspostavi kontrolu nad Grenlandom, navodi Rojters

5524 pregleda2 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Stejt dipartment Sjedinjenih Američkih Država (SAD) razvija onlajn portal koji će omogućiti ljudima u Evropi i drugdje da vide sadržaj koji su njihove vlade zabranile, uključujući navodni govor mržnje i terorističku propagandu, kao potez koji Vašington vidi kao način da se suprotstavi cenzuri, rekla su tri izvora upoznata s planom, piše agencija Rojters.

Sajt će biti hostovan na "freedom.gov", naveli su izvori. Jedan izvor je rekao da su zvaničnici razgovarali o mogućnosti da se uključi funkcija virtuelne privatne mreže (VPN) kako bi se korisnikov saobraćaj prikazivao kao da potiče iz SAD, i dodao da se aktivnosti korisnika na sajtu neće pratiti.

Projekat, kojim rukovodi podsekretarka za javnu diplomatiju Sara Rodžers, trebalo je da bude predstavljen na prošlonedeljnoj Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, ali je odložen, rekli su izvori.

Rojters nije mogao da utvrdi zašto do lansiranja nije došlo, ali su neki zvaničnici Stejt dipartmenta, uključujući pravnike, izrazili zabrinutost zbog plana, rekla su dva izvora, ne navodeći detalje tih zabrinutosti.

Projekat bi mogao dodatno da zategne odnose između administracije predsjednika SAD Donalda Trampa i tradicionalnih američkih saveznika u Evropi, već pojačane sporovima oko trgovine, ruskog rata u Ukrajini i nastojanja Trampa da uspostavi kontrolu nad Grenlandom, navodi Rojters.

Portal bi takođe mogao da dovede Vašington u neuobičajenu poziciju da izgleda kao da podstiče građane da krše lokalne zakone.

U saopštenju za Rojters, portparol Stejt dipartmenta rekao je da američka vlada nema program za zaobilaženje cenzure koji je specifičan za Evropu, ali je dodao: "Digitalna sloboda je prioritet za Stejt dipartment, a to uključuje i širenje tehnologija privatnosti i zaobilaženja cenzure poput VPN-a."

Portparol je negirao da je bilo kakvo saopštenje odloženo i rekao da nije tačno da su pravnici Stejt dipartmenta izrazili zabrinutost.

Trampova administracija je slobodu govora, posebno ono što vidi kao gušenje konzervativnih glasova na internetu, učinila fokusom svoje spoljne politike, uključujući u Evropi i u Brazilu.

Evropski pristup slobodi govora razlikuje se od američkog, gdje Ustav štiti praktično sve oblike izražavanja. Ograničenja u Evropskoj uniji (EU) proistekla su iz napora da se spriječi bilo kakav povratak ekstremističke propagande koja je podsticala nacizam, uključujući njegovu demonizaciju Jevreja, stranaca i manjina.

Američki zvaničnici su osuđivali politike EU za koje tvrde da potiskuju desničarske političare, uključujući u Rumuniji, Njemačkoj i Francuskoj, i tvrdili da propisi poput Akta EU o digitalnim uslugama i britanskog Akta o bezbjednosti na internetu ograničavaju slobodu govora.

Delegacija EU u Vašingtonu, koja funkcioniše poput ambasade za blok od 27 zemalja, nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar o američkom planu.

Kroz propise koji najviše pogađaju društvene mreže i velike platforme poput Metinog Fejsbuka i mreže Iks, EU ograničava dostupnost, a u nekim slučajevima zahtijeva brzo uklanjanje sadržaja klasifikovanog kao nezakonit govor mržnje, teroristička propaganda ili štetne dezinformacije, na osnovu skupa pravila, zakona i odluka donijetih od 2008. godine.

Trvenja sa evropskim regulatorima

Rodžers iz Stejt dipartmenta pojavila se kao glasna zagovornica stava Trampove administracije o politikama EU u vezi sa sadržajem. Od stupanja na dužnost u oktobru posjetila je više evropskih zemalja i sastala se sa predstavnicima desničarskih grupa za koje administracija tvrdi da su potlačene. Ministarstvo nije omogućilo Rojtersu intervju sa Rodžers.

U Strategiji nacionalne bezbjednosti objavljenoj u decembru, Trampova administracija upozorila je da se Evropa suočava sa "civilizacijskim brisanjem" zbog svoje migracione politike. Navela je da će SAD dati prioritet "njegovanju otpora trenutnoj putanji Evrope unutar evropskih nacija".

Regulatori EU redovno zahtijevaju od sajtova sa sedištem u SAD da uklone sadržaj i mogu nametnuti zabrane kao krajnju mjeru. Mreža X, u vlasništvu Trampovog saveznika Ilona Maska, pogođena je kaznom od 120 miliona eura u decembru zbog nepoštovanja propisa.

Njemačka je, na primjer, 2024. izdala 482 naloga za uklanjanje materijala za koji je smatrala da podržava ili podstiče terorizam i primorala provajdere da uklone 16.771 komad sadržaja.

Slično tome, Metin nadzorni odbor je 2024. naložio uklanjanje objava poljske političke stranke koje su koristile rasnu uvredu i prikazivale imigrante kao silovatelje, kategoriju sadržaja koju pravo EU tretira kao nezakonit govor mržnje.

Nazivajući američki plan "direktnim udarcem" na evropska pravila i zakone, bivši zvaničnik Stejt dipartmenta Kenet Prop, koji je radio na evropskim digitalnim regulativama, a sada je u Evropskom centru Atlantskog savjeta, rekao je da bi freedom.gov "u Evropi bio shvaćen kao američki pokušaj da osujeti odredbe nacionalnih zakona".

U naporima oko američkog portala učestvuje i Edvard Koristin, bivši član Maskovog Odjeljenja za efikasnost vlade, koje je smanjivalo broj radnih mjesta, rekla su dva izvora. Koristin radi sa Nacionalnim dizajn studiom, koji je Tramp osnovao da uljepša vladine veb-sajtove. Rojters nije uspio da stupi u kontakt sa Koristinom radi komentara.

Nije bilo jasno koje bi prednosti portal američke vlade ponudio korisnicima koje već nisu dostupne kroz komercijalne VPN servise.

Veb-adresa freedom.gov registrovana je 12. januara, prema saveznom registru get.gov. U srijedu sajt nije imao sadržaj, ali je prikazivao logo Nacionalnog dizajn studija, riječi "fly, eagle, fly" i formular za prijavu, navodi Rojters.

Prije Trampovog drugog mandata, američka vlada je pomagala u finansiranju komercijalnih VPN servisa i drugih alata u okviru napora da globalno promoviše demokratiju i pomogne korisnicima da pristupe slobodnim informacijama u Kini, Iranu, Rusiji, Bjelorusiji, na Kubi, u Mjanmaru i drugim zemljama.