Istražna misija UN: Dokazi o zločinima počinjenim tokom opsade i zauzimanja Al-Fašira ukazuju na genocid
Paravojne Snage za brzu podršku (RSF) zauzele su Al-Fašir, koji se nalazi u zapadnom regionu Darfura, krajem oktobra 2025. godine, nakon 18-mjesečne blokade
Istražna misija Ujedinjenih nacija (UN) utvrdila je da dokazi o zločinima počinjenim tokom opsade i zauzimanja sudanskog grada Al-Fašira ukazuju na genocid, piše danas BBC.
Paravojne Snage za brzu podršku (RSF) zauzele su Al-Fašir, koji se nalazi u zapadnom regionu Darfura, krajem oktobra 2025. godine, nakon 18-mjesečne blokade.
To je bilo jedno od najbrutalnijih poglavlja u gotovo trogodišnjem građanskom ratu u Sudanu i izazvalo je široko međunarodno ogorčenje.
RSF nije komentarisao izvještaj, ali je ranije negirao slične optužbe.
"Skup dokaza koji smo prikupili - uključujući dugotrajnu opsadu, izgladnjivanje i uskraćivanje humanitarne pomoći, a potom masovna ubistva, silovanja, mučenja i prisilne nestanke, sistematsko ponižavanje i izjave samih počinilaca - ostavlja samo jedan razuman zaključak. RSF je djelovao s namjerom da uništi, u cjelini ili djelimično, zajednice Zagava i Fur u El-Faširu. To su obilježja genocida", rekla je stručnjakinja istražne misije Mona Rišmavi.
U izvještaju se zaključuje da su počinjena najmanje tri osnovna djela genocida, uključujući ubijanje pripadnika zaštićene etničke grupe; nanošenje teških tjelesnih i psihičkih povreda; te namjerno nametanje životnih uslova sračunatih da dovedu do fizičkog uništenja grupe, u cjelini ili djelimično.
Nazivajući nalaze "zaista užasnim", britanska ministarka spoljnih poslova Ivet Kuper rekla je da će zaključke izvještaja u četvrtak iznijeti pred Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN).
U saopštenju je navela da moraju biti pokrenute međunarodne krivične istrage kako bi se obezbijedila odgovornost počinilaca i pravda za žrtve, kao i da mora prestati dotok oružja koji podstiče sukob.
Građanski rat u Sudanu izbio je u aprilu 2023. godine kao posljedica borbe za vlast između regularne vojske i RSF-a oko toga kako i da li će se paravojne snage integrisati u bezbjednosne strukture. Rat je prerastao u sukob širom zemlje, podstaknut dugogodišnjim lokalnim nezadovoljstvom i etničkim podjelama.
U regionu Darfura, arapske milicije koje čine okosnicu RSF-a ciljale su nearape koje vide kao neprijatelje, koristeći brutalne metode kakve su primjenjivane i prije oko 20 godina. Tada su masakrirale stotine hiljada stanovnika Darfura iz autohtonih afričkih etničkih grupa, po nalogu tadašnjeg autoritarnog lidera zemlje Omara al-Bašira, kako bi ugušile lokalne pobune.
U izvještaju se navodi da je grad tokom duge opsade namjerno izgladnjivan i uništavan, čime je sistematski oslabljeno "ciljano stanovništvo" i ostavljeno bez odbrane pred ekstremnim nasiljem koje je uslijedilo.
"Hiljade ljudi, naročito pripadnika zajednice Zagava, ubijeno je, silovano ili je nestalo tokom tri dana apsolutnog užasa“, navodi se u izvještaju, dok pripadnici RSF-a nijesu pravili razliku između civila Zagava i naoružanih grupa koje su branile grad.
Istražioci su opisali postupke RSF-a u Al-Faširu kao pogoršanje ranijih obrazaca, ali u znatno smrtonosnijim razmjerama, ističući da to pokazuje neuspjeh da se zločini spriječe uprkos jasnim znakovima upozorenja. Kažu da bez prevencije i odgovornosti rizik od "daljih genocidnih djela ostaje ozbiljan i prisutan".
Mandat koji je izdao Savjet za ljudska prava u Ženevi pozvao je istražni tim da, "gdje je moguće", identifikuje osumnjičene počinioce kako bi bili "pozvani na odgovornost".
U izvještaju se imenuju lider RSF-a general-potpukovnik Mohamed Hamdan Dagalo (široko poznat kao Hemedti) i portparol potpukovnik Al-Fatih Al-Kuraši, uz navođenje da su javno preuzimali zasluge i slavili operaciju.
Navodi se da je general Hemedti priznao da je tokom zauzimanja grada bilo određenih "kršenja", ali da je, iako je Al-Fašir opisao kao "katastrofu", napad pravdao kao neophodan.
Lider RSF-a je takođe izdao uputstva borcima da ne povređuju civile i da ne ubijaju zarobljenike, uz obećanje istraga. Međutim, istražioci kažu da RSF nije odgovorio na zahtjev misije da pojasni koje je korake preduzeo, niti na druga pitanja.
"Razmjere, koordinacija i javna podrška operaciji od strane najvišeg rukovodstva Snaga za brzu podršku ukazuju na planiranu i organizovanu operaciju sprovedenu kroz uspostavljenu hijerarhiju i strukturu, a ne na izolovane incidente", saopštila je misija UN-a.
U izvještaju se pominje i jedan ozloglašeni komandant poznat kao "Abu Lulu", koji je uhapšen nakon što je snimak njegove brutalnosti postao viralan, ali se navodi da RSF nije dostavio informacije o eventualnim sudskim postupcima.
Takođe se kaže da, uprkos naporima, misija UN-a nije dobila saradnju ni od sudanskih vlasti.
Ivet Kuper je opstrukcije "obje strane u sukobu" nazvala "sramnim i neprihvatljivim".
Mandat misije nije uključivao istragu o ulozi spoljnih aktera koji bi mogli da podržavaju RSF.
Međutim, u izvještaju se, što je ključno, navodi da je vojna kampanja RSF-a bila ojačana stranim plaćenicima opremljenim "naprednim naoružanjem i komunikacionim sistemima".
Kaže se da istražioci sarađuju sa više država u vezi sa "vjerodostojnim informacijama" da su umiješane i da će o tome ubuduće izvještavati.
Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) se u javnosti često navode kao glavni pokrovitelj RSF-a, iako to i dalje odlučno negiraju, uprkos opsežnim dokazima iz međunarodnih istraga koje je UN ranije ocijenio vjerodostojnim.
Uloga Abu Dabija našla se pod pojačanom lupom nakon masakra u Al-Faširu, ali nije bilo javnog pritiska na Emirate od strane UN, SAD ili Velike Britanije.
Istražioci su pozvali međunarodnu zajednicu da u potpunosti sprovede postojeći embargo na oružje za Darfur i da ga proširi na ostatak zemlje; da spriječi transfer oružja i druge podrške stranama umiješanim u teška kršenja; da obezbijedi odgovornost kroz ciljane sankcije; da u potpunosti sarađuje sa Međunarodnim krivičnim sudom; i da razmotri uspostavljanje pravosudnog mehanizma koji bi radio uporedo s njim.
Kuper je rekla da je važno što misija planira dalju istragu o navodnim kršenjima embarga na oružje i složila se da embargo treba proširiti i sprovoditi.
Rekla je da planira da skrene pažnju na sistematsko i rašireno seksualno nasilje, koje naziva "ratom protiv ženskih tijela".
"Najvažnije od svega, potrebna nam je globalna akcija i pritisak u cilju prekida vatre, kao i neophodan humanitarni pristup uz podršku preživjelima", rekla je.
Sjednica Savjeta bezbjednosti UN ima za cilj da podstakne napredak ka humanitarnom primirju, koje je do sada izostajalo uprkos ogromnoj patnji civila. Zaraćene strane obje sukob predstavljaju kao egzistencijalnu borbu i u mogućnosti su da nastave rat uz sve sofisticiranije naoružanje koje dobijaju od svojih stranih pokrovitelja.
"Svijet i dalje iznevjerava narod Sudana. Kada su počele da izlaze priče o užasima el-Fašera, to je trebalo da bude prekretnica, ali nasilje se nastavlja. Danas, u Savjetu bezbjednosti, Ujedinjeno Kraljevstvo kao predsjedavajući pobrinuće se da svijet ne skrene pogled", rekla je Kuper.
( Ne.V. )