U gepek do suda da potpišem dug: Zelenašenje u Crnoj Gori (23)

Ubacili su me u gepek 3. aprila 2014. godine, odvezli do zgrade Osnovnog suda u Herceg Novom i natjerali me da potpišem da sam sugrađaninu, koji sada nije među živima, dužan 112.000 eura.

Tako za Vijesti Bojo Šekarić priča o kulminaciji višegodišnjeg maltretiranja koje su mu, prema njegovim navodima, priredili hercgenovski kamataši i njihovi utjerivači dugova, koji su nastavili da ga proganjaju i do dana današnjeg, pokušavajući da mu otmu imovinu.

Od, sada pokojnog sugrađanina, on je početkom ovog milenijuma posudio 18.000 tadašnjih maraka. Navodi da mu je vratio mnogo više, uključujući i 50.000 eura koje mu je jednom isplatio ucijelo...

Kada gleda unazad, kaže, kapira da je i to bio dio igre, jer je novac tražio nakon višegodišnjeg reketiranja, i to kako bi održao funkcionalnim svoj restoran u Igalu.

“Kada sam, u ratnom vihoru, zamijenio svoju imovinu u Cavtatu za Herceg Novi, odlučio sam da radim ono što sam i u Hrvatskoj radio - da budem ugostitelj. Prvo sam otvorio ‘Peticu’, pa ‘Nautilus’, tada su i počeli prvi problemi, svakodnevno su dolazili M. V. i P. P. sa svojom svitom i kada bi trebali da plate, govorili su da je to na račun kuće. Konobari su ih zvali ‘Baronci’ i svakog dana smo imali neplaćene račune na kojima je pisalo upravo to - Baronci. Prijavljivao sam ih policiji, ali uzalud. Policajac (identitet poznat redakciji Vijesti) mi je govorio da im ne mogu ništa”, priča Šekarić.

Prisjeća se da je tada nastojao po svaku cijenu da održi svoj posao, a onda se pojavio konobar kao “dobročinitelj” i ponudio mu da pozajmi novac od njegovog tasta, sada pokojnog B. S.

“To je bio stariji tip koji je imao novac, nisam ništa znao o njemu. Pozajmio sam prvo 10.000 tadašnjih maraka, pa onda još 8.000 maraka. Redovno sam mu plaćao kamatu iz mjeseca u mjesec. To je trajalo godinama, tokom kojih sam doživljavao užasne prijetnje i neprijatnosti, pa i proganjanje u kom su učestvovala četvorica Bosanaca koja su radila za njega. Znam im samo nadimke - Zoka, Zemo, Čađo i Žuti. Uprkos tome što sam ‘servisirao’ svoje obaveze, proganjali su me, čekali me ispred lokala, ispod kuće. Slali mi fotografije unučeta tokom školskog odmora, uz jezive prijetnje. Nisam godinama spavao zbog njih. Kada sam pokušao da vratim kompletan dug, B. S. mi je rekao da to nije bio njegov novac i da više nisam dužan samo 18.000 koje su prebacili u eure...”, priča Šekarić.

Dodaje da je u kontinuitetu godinama trpio progon, pritiske i strah, zbog čega je u jednom trenutku odlučio da traži zaštitu od sada pokojnog Nikšićanina, koji je decenijama slovio za vođu crnogorske mafije.

“Sve sam mu ispričao i tražio da me zaštiti od četvorice Bosanaca, rekao mi je: ‘Tražiće mi krv’. Nije mi bilo jasno što to znači, pa je i objasnio da može da me zaštiti, ali da će bosanska mafija tražiti od njega protivuslugu - da nekoga ubije, ili da im nekoga preda. Bio sam bespomoćan, a oni su nastavili da uzimaju”, priča taj Novljanin o jadu koji proživljava duže od dvije i po decenije.

Tvrdi i da su mu, dan po dan, kamataši uzeli sve što je uspijevao da zaradi, konstantno ga držeći u strahu - prijetnjama porodici, njemu, proganjanjem...

“Godinama su uzimali sve što zaradimo. Ostalo je samo da nam uzmu krov nad glavom, pa su tog 3. aprila 2014. godine došli i za to. Zoka, Zemo, Čađo i Žuti su me, dan nakon razgovora sa B. S. oteli, strpali u gepek i dovezli ispred Osnovnog suda. Kad su me izvukli iz gepeka osjećao sam neku tjeskobu, nisam mogao da vjerujem što se dešava u sred grada, u sred dana. Trebalo mi je malo vremena da dođem sebi. Čim sam se povratio dvojica od njih uvela su me unutra. Tamo je čekao B. S. sa pripremljenom izjavom da sam mu dužan 112.000 eura. Službenik, malo duže kosice, ukapirao je da nešto nije u redu, jer su njih dvojica maltene stajali iza moje glave da što ne progovorim. Pitao ih je što im treba, a oni mu odgovorili da smo svi skupa. Potpisao sam jer su mi danima prije toga slali fotografije mog malog unuka, kog su pratili i u školi”, priča on.

Šekarić ističe da je očekivao da će u sudu moći da dokaže da nije dužan novac i da je izjavu potpisao pod prisilom. To se, ipak, nije dogodilo.

Uzalud se, objašnjava, obraćao svim nadležnim institucijama - i tužilaštvu i sudovima, od Osnovnog do Vrhovnog suda, ali i Advokatskoj komori kojoj je pisao nudeći im, kako je naveo, dokaze da je njegov pravni zastupnik radio za suprotnu stranu.

“Zamislite koliko je izjava zelenaška, kada je sutkinja, iako sam joj govorio da dug ne postoji, samoinicijativno smanjila njihova potraživanja sa 112.000 na 45.000 eura, a oni se nisu žalili. Istina, zbog prijetnji da će nešto učiniti mom unuku, ja u sudnici nisam smio da kažem što je trebalo, jer nisam bio sav svoj, možda sam nešto i bubnuo. Nadam se da će to neko razumjeti, jer sam u tim trnucima samo želio da zaštitim porodicu. Nadao sam se da će biti još neko ročište i da ću moći da kažem sudiji kako je došlo do potpisivanja, ali onda je stigla presuda da mu dugujem 45.000 eura. Na osnovu te presude oni i sada pokušavaju da mi oduzmu stan, uz pomoć izvršitelja”, priča taj Novljanin...

Pojašnjava da se posle presude teror nastavio.

“Svakodnevno su me zlostavljali, sačekivali, pritiskali, prijetili da će me zaklati, ubiti. Ipak, to više i nije bilo strašno koliko činjenica da svakodnevno šalju gdje mi je unuče. Počeli su da me zovu i govore - ‘vidjeli smo danas Aleksu na odmoru’, ‘vidjeli smo Aleksu tamo’, ‘vidjeli smo Aleksu ovamo’… Onda sam odlučio da im dam 50.000 eura. To je bilo 22. decembra 2017. godine. Tačno se sjećam da je bio petak. Dao sam te pare Bosancima, B. S. je bio sa njima. Kada sam im dao novac, tražili su još. Počeli su da me maltretiraju, da prijete ubistvom, klanjem, na razne načine... Onda su, navodno, nazvali nekog u Beogradu i taj neko im je, kao, rekao da su dosta uzeli od Šekija. I oni i ja znali smo da su do tog trenutka, zbog posuđenih 18.000 maraka, uzeli sve što smo imali. Pustili su me, a onda nastavili da mene i moju porodicu zlostavljaju uz pomoć institucija”, kazao je on.

Objašnjava da godinama bije pravnu bitku, i da je tokom tih postupaka došao do zaključka da “advokatska kancelarija koja zastupa suprotnu stranu kontroliše dio suda u Herceg Novom”.

“Dio hercegnovskog Osnovnog suda pod kontrolom je jedne advokatske kancelarije. Mislim da namještaju predmete onima koje oni kontrolišu, jer ne postoji drugo objašnjenje da godinama ne mogu da dokažem da sam žrtva kamataškog terora i fingiranih ugovora i izjava. Niko, uključujući i tužilaštvo kom sam prijavljivao sutkinju, izvršitelju, mog advokata, sve ove sa suprotne strane, ne može da stane na stranu žrtve, nego staju na stranu silnika koji otimaju sve što žele. Valjda je svima njima, uključujući i izvršiteljku, koja mi je prvog dana rekla - ‘Šeki, ne mogu da vjerujem da su te ovako odradili’, a onda krenula u postupak izvršenja, jasno da ovdje nisu čista posla”, priča on.

Taj Novljanin Vijestima je dostavio i presudu koju, kako tvrdi, nije donio sudija koji je naveden u tom sudskom dokumentu.

Kada je, kako navodi, to saznao, 29. oktobra 2025. godine podnio je krivičnu prijavu zbog falsifikovanja službene isprave.

“U ‘razlozima’ za odbačaj uopšte nije navedeno zbog čega su tako odlučili, već je navedena samo šablonska konstatacija kako je nesporno utvrđeno da je presuda donešena u zakonito sprovedenom postupku, iako sudija, kao svjedok, tvrdi da tu presudu nije napisao, ali tužilac nije našao za shodno da ga sasluša na te okolnosti, niti je sproveo bilo koju radnju radi prikupljanja dokaza u tom pravcu”, priča Šekarić.

Vijesti su juče pokušale da stupe u kontakt sa tim, sada bivšim sudijom.

Šekarić je, nastavljajući priču o nedostižnosti pravde, kazao da se nada da će se bilo koje tužilaštvo u Crnoj Gori zainteresovati da ispita sve što se dešavalo od kada je posudio novac do danas.

“Ne tražim oprost duga, jer duga ni nema. Nego da imam pravično suđenje, u kom bi makar nekom dokazao da smo duže od dvije i po decenije žrtve. Sada mi ostaje samo da ponavljam pitanje koje pišem u pritužbama - da li je bilo koje dıžavno tužilaštvo nadležno da cijeni zakonitost bilo koje sudske odluke, bilo kojeg suda u Crnoj Gori?!”, rekao je on.

Njegova priča potvrđuje navode bezbjednosnog sektora, o kojima su Vijesti prethodnih dana pisale - da su registrovali glavne rizike tog nezakonitog posla, među kojima su enormno visoke kamate, koje na mjesečnom nivou prelaze 20 odsto, zatim zastrašivanje i nasilje, kao i gubitak imovine dužnika, odnosno žrtava.

“U slučaju kašnjenja, zelenaši često koriste prijetnje, fizičku silu ili oduzimanje nepokretnosti - kuća, stanova, vozila i dr., koji služe kao nezvanični zalog. Najčešće se sklapaju fiktivni kupoprodajni ugovori kod notara kako bi zelenaši mogli da preuzmu imovinu žrtve ako dug ne bude vraćen... Zelenaši u Crnoj Gori koriste specifične metode kako bi te kriminalne radnje ‘legalizovali’ - fiktivne ugovore kod notara, koji pristaju da pred njima, umjesto ugovora o pozajmici, žrtva potpiše ugovor o prodaji stana ili zemljišta. Ako se novac ne vrati u roku, imovina se automatski prevodi na zelenaša. Mimo toga, dupliranje duga obračunavanjem kamate na kamatu već za nekoliko mjeseci čini otplaćivanje nemogućim, što dovodi do potpune zavisnosti žrtve”, kazali su ranije sagovornici iz bezbjednosnog sektora.

Istraživanje “Vijesti” pokazuje da se dužničko ropstvo ne dešava samo “neodgovornima”. U njega mogu upasti svi - i mirni i vrijedni, i radni i odgovorni, i jaki i slabi. Zelenaši čekaju samo trenutak slabosti.

Potvrđuju to i rezultati ankete - dio građana se zaduživao iz nužde, kada institucionalna pomoć nije bila dostupna ili je bila prespora, dok je značajan broj ulazio u dugove kako bi održao stil života iznad realnih mogućnosti ili pokrio kockarske gubitke, odluke koje danas, u razgovoru sa novinarkom, prepoznaju kao teške lične greške.

Ko daje novac ili druge potrošne stvari na zajam i pri tome ugovori nesrazmjernu imovinsku korist, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom, glasi opis krivičnog djela “zelenaštvo” u Krivičnom zakoniku (KZ) Crne Gore.

Ako zelenaš pri tome “iskorišćava teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog”, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom.

KZ propisuje da se zelenaš može kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom ako su nastupile teške posljedice za oštećenog ili je učinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura.

Policija pojačala operativni rad

U jeku feljtona o razmjerama zelenašenja u Crnoj Gori, iz Uprave policije saopšteno je da su, po nalogu direktora te bezbjednosne institucije Lazara Šćepanovića, formirana dva posebna tima sa zadatkom da sistematski i temeljno ispitaju sve do sada prijavljene slučajeve zelenašenja, ali i da istraže kako su u prethodnom periodu u tim predmetima postupale njihove kolege.

Naveli su i da je zadatak tih timova da u novim predmetima, sa posebnom pažnjom i senzibilitetom, preduzimaju sve zakonom propisane mjere i radnje u cilju zaštite lične i imovinske sigurnosti građana.

Ističući da je “aktuelni istraživački autorski novinarski rad, objavljen kroz feljton o višedecenijskom problemu zelenaštva u Crnoj Gori, dodatno otvorio važno pitanje institucionalnog odgovora na ovu negativnu društvenu pojavu”, iz UP su kazali da:

“Kontinuirano i planski realizuju dugoročne obavještajno-istražne projekte “Loan” i “Značka”, usmjerene na otkrivanje, rasvjetljavanje i procesuiranje izvršilaca krivičnih djela zelenaštvo i sa njim povezanih oblika kriminaliteta, prikupljanje i analizu operativnih i obavještajnih podataka, kao i na usmjeravanje efikasnih policijskih i tužilačkih aktivnosti, uključujući i provjere eventualnih zloupotreba od strane policijskih službenika povezanih sa kriminalnim strukturama”...

Tog dana istakli su da će dodatno intenzivirati operativne aktivnosti na identifikaciji i procesuiranju kamataša i da neće dozvoliti da oštećena lica, od strane pojedinaca - nasilnika ili zelenaša - trpe strah, pritiske ili nasilje.

Pozivali su građane da, kroz uspostavljenu kontakt-tačku sa policijskim službenikom, prijavljuju zelenaštvo i direktno komuniciraju sa Odsjekom zaduženim za suzbijanje tog krivičnog djela, preko imejl adrese: korupcija.ekonomski@up.gov.me.

U sjutrašnjim “Vijestima” čitajte - sagovornik Vijesti prepričava kako je saznao da je sudiji "podmetnuta" presuda na potpis.

( Jelena Jovanović )