Doktorati u fiokama gotovo dvije decenije: Više disertacija godinama na čekanju na Univerzitetu Crne Gore

Više od deceniju i po Boris Marković iz Podgorice čeka da mu Senat Univerziteta Crne Gore (UCG) omogući završetak doktorskih studija započetih na Elektrotehničkom fakultetu (ETF). Istovremeno, završetak drugih doktorskih studija, koje je nezavisno upisao na Mašinskom fakultetu, takođe mu nije omogućen.

Prema dokumentaciji koju su analizirale “Vijesti”, Marković nije jedini na državnom univerzitetu koji je, i pored ispunjenih uslova, ostao bez mogućnosti da završi započete doktorske postupke. Analiza ukazuje na višedecenijska kašnjenja u odlučivanju, izostanak odluka Senata ili njihovo donošenje bez jasnog pravnog osnova, što je u pojedinim slučajevima dovelo do potpune blokade doktorskih studija. Zbog takvog postupanja, protiv UCG se vode i sudski sporovi.

“Vijesti” su pitanja o svakom pojedinačnom slučaju uputile UCG.

U vezi sa slučajem Borisa Markovića, kazali su da ne mogu da se izjasne, jer je u toku sudski postupak. Sudski postupak odnosi se na njegove doktorske studije na ETF-u. Nikakav postupak, međutim, ne vodi se u vezi sa njegovim doktorskim studijama na Mašinskom fakultetu, ali sa UCG nisu odgovorili na taj dio pitanja redakcije.

O drugim slučajevima za koje su “Vijesti” pitale, odgovorili su da “UCG obezbjeđuje studentima na svim nivoima studija jednake uslove za studiranje, uz puno poštovanje ličnosti, važećih propisa i dobre akademske prakse, kao i uz nultu toleranciju prema bilo kojem obliku diskriminacije, uključujući i institucionalnu”.

“Odlučivali” 15 godina

U slučaju Borisa Markovića, Vijeće Elektrotehničkog fakulteta UCG je na sjednici od 11. aprila 2008. godine donijelo predlog prihvatanja mentora, doktorske teze i izvještaja Komisije za ocjenu podobnosti doktorske teze. Senat UCG je odluku po tom predlogu donio tek 22. decembra 2022, sa kašnjenjem od gotovo 15 godina.

Godine 2008. rektor UCG bio je Ljubiša Stanković. Vijećem za prirodne i tehničke nauke, kojem je takođe dostavljen predlog sa dokumentacijom, predsjedavao je tada prorektor Predrag Miranović.

Iz teksta odluke Senata od 22. decembra 2022. proizlazi da je pozitivna odluka u slučaju Markovića donijeta na osnovu dokumentacije iz 2008. godine, a da doktorand dokumentaciju u međuvremenu nije mijenjao niti dopunjavao.

Dokumentacija je formalno dopunjena 2022. godine odgovorom Elektrotehničkog fakulteta na pitanje Vijeća Senata koje potiče još iz 2008. godine, a koje je tom fakultetu dostavljeno tek krajem 2022.

“To nedvosmisleno ukazuje da su svi suštinski elementi za donošenje pozitivne odluke postojali već 2008. godine i ona je mogla i morala biti donesena u tom periodu”, kazao je Marković kratko za “Vijesti”.

Nakon donošenja odluke Senata, Marković je sačekao propisana tri semestra i 20. septembra 2024. predao doktorsku disertaciju, zajedno sa tri naučna rada objavljena u periodu od 2014. do 2015. godine, u dva renomirana međunarodna (SCI) časopisa.

Iako je doktorske studije upisao 2007. godine, u vrijeme važenja Pravila doktorskih studija iz 2004, Senat je na sjednici od 27. novembra 2024. na već započeti doktorski postupak primijenio izmijenjena i dopunjena pravila donesena 1. novembra iste godine - nakon predaje disertacije. Na osnovu tih pravila, Senat je odbio da formira komisiju za ocjenu disertacije.

Marković je u vezi sa tim zatražio tumačenje Zakona o visokom obrazovanju od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Iz tog resora potvrdili su da studenti imaju pravo da završe studije prema propisima koji su važili u trenutku njihovog upisa.

“Odredbama člana 122dž Zakona o visokom obrazovanju, propisano je da studenti koji su upisani na osnovnim, specijalističkim, magistarskim i doktorskim studijama prije stupanja na snagu ovog Zakona, imaju pravo da završe studije prema studijskom programu koji je važio u vrijeme upisa, po zakonu po kojem su upisani, a najkasnije do kraja studijske 2025/2026. godine”, navodi se u odgovoru MPNI od februara 2025, a u koji su “Vijesti” imale uvid.

U slučaju Borisa Markovića, kako je navedeno u dokumentaciji, Senat je u obrazloženju odluke naveo i da je angažovao nematično Vijeće za društvene nauke, koje nije prihvatilo stručno mišljenje matičnog Elektrotehničkog fakulteta da doktorand ispunjava uslove za predaju disertacije, odnosno da ima objavljene radove u renomiranim međunarodnim časopisima, kojima ispunjava uslove propisane pravilima iz 2004.

Nakon što je ponovo predao istu doktorsku disertaciju, Vijeće ETF-a je 1. septembra 2025. formalizovalo odluku donesenu u julu 2025, kojom je potvrdilo da doktorand ispunjava uslove za predaju disertacije po starim pravilima iz 2004, i da ima objavljena tri rada u dva renomirana međunarodna časopisa.

Senat je, međutim, 16. oktobra prošle godine zaustavio donošenje odluke do okončanja sudskog postupka koji Marković vodi protiv UCG.

U vezi sa tim što već sedamnaest godina traje blokada njegovih doktorskih studija, Marković je “Vijestima” rekao da je problem “duboko ukorijenjen”, da je “dio dugotrajnog, sistematski prikrivanog postupanja pojedinaca”.

“Koje je u nadležnim institucijama bilo prepoznato, ali bez odgovarajuće institucionalne reakcije, pri čemu su posljedice tog prikrivanja u kontinuitetu padale na teret doktoranda”, rekao je on.

Dodao je i da on nije na bilo koji način učestvovao u kreiranju tog problema, a zbog sudskog postupka koji je u toku, zasada ne želi da javno iznosi podatke.

Trajna blokada odlukom Senata

Senat UCG je na sjednici od 29. maja 2014. u slučaju dvije doktorantkinje, sa Filozofskog i Fakulteta političkih nauka (FPN), donio odluku kojom se doktorska disertacija jedne i druge “odbija zbog neusvajanja Izvještaja komisije za ocjenu doktorske disertacije”. U odluci, izričito se navodi da je “konačna”. Senatom je tada predsjedavao rektor Predrag Miranović.

Odredbom člana 35 stav 3 Pravila doktorskih studija iz 2004. godine propisano je da “odbijenu doktorsku disertaciju kandidat ne može ponovo prijaviti”.

Takvom odlukom Senata onemogućen je nastavak i završetak postupka doktorskih studija, odnosno doktorska disertacija je trajno isključena iz daljeg postupka.

Pravila doktorskih studija iz 2004. godine nisu, međutim, predviđala mogućnost da se doktorska disertacija odbije zbog neusvajanja ili neprihvatanja izvještaja komisije.

Član 35 tih Pravila propisuje da Senat razmatra izvještaj komisije i eventualne primjedbe javnosti, ali da odlučuje isključivo o doktorskoj disertaciji, na jedan od tri definisana načina: prihvatanjem disertacije, njenim odbijanjem ili vraćanjem na dopunu, odnosno izmjenu.

Izvještaj komisije u tom postupku ima ulogu stručne osnove za odlučivanje, ali ne predstavlja samostalan normativni osnov za odbijanje disertacije.

Neprihvatanje, odnosno neusvajanje izvještaja komisije u konkretnim slučajevima, navode upućeni, ne može se izjednačiti sa odbijanjem doktorske disertacije.

“Čak i u situaciji kada Senat ne prihvati izvještaj komisije, tada važeća Pravila doktorskih studija iz 2004. godine nisu propisivala automatsko odbijanje disertacije, već su kao moguće odluke ostavljala i vraćanje disertacije na dopunu ili izmjenu”, kaže sagovornik “Vijesti”, dodajući da iz toga proizlazi da “negativan stav Senata prema izvještaju komisije sam po sebi nije mogao predstavljati pravni osnov za trajno odbijanje doktorske disertacije”.

Godine 2020. usvojena su nova pravila doktorskih studija, i prvi put tada, u članu 43 stav 6, propisano je da “ukoliko Senat ne prihvati izvještaj komisije za ocjenu doktorske disertacije, formira se nova komisija”.

Sa UCG su “Vijestima” rekli da su “sve dosadašnje izmjene pravila doktorskih studija bile usmjerene ka pojednostavljivanju procedura”:

“S ciljem da doktorandi i doktorantkinje u predviđenim rokovima uspješno završe studije i da nastave da doprinose naučno-istraživačkoj i obrazovnoj zajednici, kao i društvu u cjelini”.

Isidora Damjanović, bivša direktorica Muzičkog centra Crne Gore i doktorantkinja na FPN-u, ne može da završi doktorske studije već duže od deceniju.

Ona je za “Vijesti” podsjetila da je Ustavni sud drugi put presudio u njenu korist, da je slučaj sada na Vrhovnom sudu:

“Petnaestog februara navršilo se 11 godina kako traje ovaj proces. Zaista ne znam kud to vodi. Čak i da se riješi u moju korist, ja ne znam šta bi sad meni u pedeset i petoj godini taj doktorat značio. Osjećam se izigranom, opljačkanom, to nisu nimalo mala sredstva, ja sam preko 12.000 potrošila za taj doktorat. I to se dešava…”

Šest godina nisu odlučili o mentoru

Kako mu nije bilo omogućeno da završi doktorske studije započete na Elektrotehničkom fakultetu (ETF), Marković je 2019. godine, nezavisno od tog postupka, upisao doktorske studije na Mašinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Njihovo dalje vođenje i okončanje trajno je zaustavljeno već na početku drugog semestra usljed nepostupanja Senata po propisanim procedurama.

Vijeće Mašinskog fakulteta na sjednici od 10. decembra 2019. donijelo je predlog za imenovanje mentora i taj predlog nalazi se u materijalima za sjednicu Odbora za doktorske studije, kao stručnog tijela Senata, od 17. decembra 2019. Odborom je tada predsjedavao prof. dr Predrag Miranović, a Senatom rektor Danilo Nikolić.

Prema pravilima doktorskih studija, postojanje mentora obavezan je uslov za nastavak studija, počev od drugog semestra. U zapisnicima sjednica Senata, međutim, ne postoji nijedna odluka povodom predloga za imenovanje mentora za Markovića, iako je taj predlog podnijet još 2019. godine.

U pisanom odgovoru “Vijestima”, Marković je naveo da Senat UCG ni nakon šest godina od podnošenja predloga nije donio odluku o imenovanju mentora, čime je dalji tok doktorskih studija faktički učinjen besmislenim, zbog čega je u septembru 2025. godine jednostrano raskinuo ugovor o studiranju.

UCG, kako je kazao “Vijestima”, nije reagovao na zahtjev da se spor riješi vansudskim putem.

( Damira Kalač )