Putin ne želi brzi mir u Ukrajini

Šefovi evropskih obavještajnih službi su pesimistični povodom izgleda da se ove godine postigne sporazum kojim bi se okončao ruski rat u Ukrajini, uprkos tvrdnjama Donalda Trampa da su razgovori uz posredovanje SAD doveli izgled za dogovor “razumno blizu”.

Čelnici pet evropskih obavještajnih agencija, koji su tražili da ostanu anonimni, kazali su za agenciju Rojters da Rusija ne želi brzo da okonča rat. Četvorica od njih su navela da Moskva koristi razgovore sa SAD da bi izdejstvovala ublažavanje sankcija i sklopila poslovne dogovore.

Razgovori, čija je posljednja runda održana ove sedmice u Ženevi, predstavljaju “pregovarački teatar”, rekao je šef jedne evropske obavještajne službe.

Rojters piše da ove ocjene ukazuju na upadljiv jaz u razmišljanju između evropskih prijestonica i Bijele kuće, za koju Ukrajina tvrdi da želi da zaključi mirovni sporazum do juna, uoči izbora za američki Kongres koji se održavaju u novembru. Tramp kaže da vjeruje kako ruski predsjednik Vladimir Putin želi da postigne dogovor.

“Rusija ne teži postizanju mirovnog sporazuma. Ona teži ostvarenju svojih strateških ciljeva, a oni se nijesu promijenili”, rekao je jedan od obavještajaca. Među tim ciljevima su smjena ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog i da Ukrajina postane “neutralni” tampon prema Zapadu.

Glavni problem, rekao je drugi šef obavještajne službe, jeste to što Rusija ne želi niti joj je potreban brz mir, a njena ekonomija “nije na ivici kolapsa”.

Iako šefovi obavještajnih službi nijesu naveli na koji način su došli do tih saznanja, njihove službe koriste ljudske izvore, presretnute komunikacije i različite druge metode. Svi su kazali da Rusiju smatraju prioritetnom metom za prikupljanje obavještajnih podataka.

Putin kaže da je spreman za mir, ali pod svojim uslovima. Ruski zvaničnici tvrde da su evropske vlade više puta griješile u svojim procjenama Rusije.

Ukrajinski i ruski pregovarači sastali su se ove sedmice na trećem sastanku 2026. uz posredovanje SAD, ali bez ikakvog pomaka po ključnim spornim pitanjima, uključujući teritoriju.

Rojters piše da je Zelenski nakon sastanaka djelovao frustrirano zbog izostanka suštinskog napretka i nagovijestio da su Rusi više zainteresovani za raspravu o istorijskim korijenima sukoba nego za postizanje skorog dogovora.

“Ne trebaju mi istorijske gluposti da bih okončao ovaj rat i prešao na diplomatiju. To je samo taktika odugovlačenja”, napisao je u četvrtak na mreži Iks.

Rusija ne teži postizanju mirovnog sporazuma. Ona teži ostvarenju svojih strateških ciljeva, a oni se nijesu promijenili, rekao je jedan od obavještajaca. Među tim ciljevima su smjena ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog i da Ukrajina postane "neutralni" tampon prema Zapadu

Moskva želi da Kijev povuče snage sa preostalih 20 odsto istočne Donjecke oblasti koje Rusija ne kontroliše, što Ukrajina odbija da učini. Drugi šef obavještajne službe je rekao da bi Rusija mogla biti teritorijalno zadovoljena ukoliko bi dobila ostatak Donjecka, ali da time ne bi ostvarila cilj rušenja prozapadne vlade Zelenskog. Treći obavještajni zvaničnik je kazao da postoji pogrešno uvjerenje da bi prepuštanje Donjecka Rusiji brzo dovelo do mirovnog sporazuma.

“U slučaju da Rusi dobiju te ustupke, mislim da bi to možda bio početak stvarnih pregovora”, rekao je zvaničnik, uz procjenu da bi Rusija potom iznijela dodatne zahtjeve.

Šef obavještajne službe, ne iznoseći dokaze, izrazio je i zabrinutost zbog “veoma ograničenog” nivoa vještine na Zapadu kada je riječ o pregovorima s Rusijom, uključujući na evropskoj strani, za koju Zelenski kaže da bi trebalo da ima aktivnu ulogu u razgovorima.

Američku stranu predvode Stiv Vitkof, investitor u nekretnine i dugogodišnji Trampov prijatelj, i Džared Kušner, zet predsjednika SAD. Obojica su, u Trampovo ime, radili i na drugim konfliktima, ali nijedan nije karijerni diplomata niti imaju bilo kakvu posebnu ekspertizu za Rusiju ili Ukrajinu.

Odgovarajući na zahtjev za komentar, portparolka Bijele kuće Ana Keli kazala je da anonimni kritičari nijesu učinili ništa kako bi pomogli okončanju rata u Ukrajini.

“Predsjednik Tramp i njegov tim učinili su više nego bilo ko drugi da dovedu obje strane za sto, zaustave ubijanje i postignu mirovni sporazum”.

Dvojica zvaničnika su kazala da Moskva pokušava da razdvoji razgovore u dva odvojena kolosijeka - jedan usmjeren na rat, a drugi na bilateralne dogovore sa SAD, koji bi uključivali ublažavanje sankcija Rusiji.

Zelenski je rekao da su mu njegove obavještajne službe saopštile da američki i ruski pregovarači razgovaraju o sporazumima o bilateralnoj saradnji vrijednim i do 12 biliona dolara, koje je predložio ruski izaslanik Kiril Dmitrijev. Evropski zvaničnici nijesu iznijeli detalje o tim razgovorima, iako je Dmitrijev u srijedu na mreži Iks napisao da “portfelj potencijalnih američko-ruskih projekata premašuje 14 biliona dolara”.

Drugi šef obavještajne službe je rekao da je ta ponuda osmišljena tako da bude privlačna i Trampu i ruskim oligarsima koji zbog sankcija nijesu profitirali od rata, ali čiju lojalnost Putin mora da zadrži u trenutku kada se ruska ekonomija suočava sa sve većim teškoćama.

Zvaničnik je rekao da je Rusija, u krajnjoj liniji, “otporno društvo” koje može da izdrži teškoće.

Međutim, treći zvaničnik je naveo da se Rusija u drugoj polovini 2026. suočava sa “veoma visokim” finansijskim rizicima, navodeći kao jedan od faktora ograničen pristup Moskve tržištima kapitala zbog sankcija, kao i visoke troškove zaduživanja.

Neki analitičari kažu da se ruska ekonomija nalazi negdje između stagnacije i recesije, nakon što je prošle godine ostvarila rast od svega jedan odsto.

Rojters piše da ključna kamatna stopa centralne banke, koja oblikuje troškove zaduživanja, iznosi 15,5 odsto. Likvidni dio ruskog “fonda za crne dane”, koji vlada koristi da pokrije budžetski deficit, više je nego prepolovljen od invazije 2022. godine.

( A. Šofranac )