Dvije „istine” za jednu laž: Slučaj pisma komodora Vukovića - Milatović u klin, šefica njegovog kabineta u ploču
Ivana Pejović saopštila Vojno-disciplinskoj komisiji da se Vuković predsjedniku nije obratio službeno, niti da je u evidencijama zaveden takav dokument Milatović za tačku dnevnog reda prekinute sjednice vrhovne komande predložio pismo Vukovića “upućeno predsjedniku Crne Gore”
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ili njegova šefica kabineta Ivana Pejović ne govore istinu o tome da li je do šefa države stiglo pismo suspendovanog komandanta Mornarice Vojske Crne Gore (VCG), komodara Darka Vukovića.
“Vijesti” saznaju da je Pejović Vojno-disciplinskoj komisiji Ministarstva odbrane, koja vodi postupak protiv Vukovića, saopštila sredinom februara da se on predsjedniku nije obratio službeno, niti da je u evidencijama kod Milatovića zaveden takav dokument. Navela je i da, osim uobičajenog usmenog razgovora koji su njih dvojica imali kad je šef države posjetio Mornaricu (24. novembra prošle godine), zvanična pisana komunikacija ne postoji.
S druge strane, Milatović je za tačku dnevnog reda sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, koja je prekinuta 24. decembra, predložio pismo Vukovića “upućeno predsjedniku Crne Gore”.
“Vijesti” su poslije prekida sjednice, pozivajući se na nezvanični izvor, objavile da je Vuković na tom sastanku kazao da nije pisao Milatoviću, ali da je, pošto mu je ukazano da je šef države predložio da pitanje pisma bude tačka dnevnog reda, naveo da je dopis uputio načelniku Generalštaba VCG Miodragu Vuksanoviću, a da je sa sadržajem dokumenta upoznao predsjednika.
Iz Milatovićevog kabineta redakciji juče nisu odgovorili na pitanja da li je Vuković pisao šefu države, ako jeste - kad, te ukoliko nije, kako to tvrdi Pejović, zašto je onda Milatović predložio za dnevni red sjednice vrhovne komande pismo “upućeno predsjedniku Crne Gore”.
Komodor je, kako su objavile “Vijesti”, u pismu tvrdio da ga ministar vojni Dragan Krapović (Demokrate) mobinguje, odnosno - da se ne poštuje njegov čin pri ulasku u zgradu Ministarstva odbrane i prilikom rasporeda sjedjenja na sastancima.
Vuković je udaljen s dužnosti 23. decembra, a istog dana protiv njega je pokrenut disciplinski postupak zbog sumnje da se, suprotno naređenju nadređenog mu načelnika Generalštaba, obratio direktno, pismom, Milatoviću.
Iz Milatovićevog kabineta tada su ocijenili da suspenzija Vukovića predstavlja ponižavanje Vojske, dok je njen prvi čovjek Vuksanović poručio da je “prvi mornar” narušio načelo subordinacije obraćanjem šefu države i da je stoga udaljavanje bilo zakonito.
“... Postupci Vukovića u posljednje vrijeme predstavljali su flagrantno kršenje načela subordinacije i jednostarješinstva u komandovanju i dužnosti izvršavanja naređenja...”, izjavio je tom prilikom Vuksanović.
Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost koja je bila zakazana za 24. decembar i na kojoj Milatović želio da se raspravlja o pismu, prekinuta je bez zvaničnog obrazloženja i još nije nastavljena.
U međuvremenu, Vladina Komisija za žalbe odbila je krajem januara kao neosnovanu žalbu Vukovića na rješenje Krapovića kojim je udaljen s dužnosti.
Vuković je u žalbi tvrdio da je 28. novembra uputio dopis Vuksanoviću, a ne Milatoviću, kako piše u rješenju Ministarstva, koje (taj resor), dodaje on, ne navodi nijedan dokaz za potvrdu svojih tvrdnji.
Ako su tačni navodi Vukovića - da je 28. novembra pisao samo Vuksanoviću, Pejović - da nije bilo zvanične pisane komunikacije, već samo uobičajenog usmenog razgovora Vukovića i Milatovića u Baru 24. novembra, izvora “Vijesti” - da je Vuković rekao na sjednici vrhovne komande da je sa sadržajem pisma upoznao Milatovića - to bi moglo da znači da je “prvi mornar” obavijestio predsjednika o sadržini dopisa četiri dana prije nego što ga je poslao čelniku Vojske.
Sporenja
Vrhovna komanda, koju čine Milatović (predsjedavajući), premijer Milojko Spajić (Pokret Evropa sad) i šef parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) imenovala je u junu prošle godine Vuksanovića za načelnika Generalštaba, a Vukovića za komandanta Mornarice. To je bilo kompromisno rješenje, nakon višemjesečnog sukobljavanja Milatovića i Krapovića o tome ko treba da bude prvi čovjek Vojske. Milatović je javno saopštio da preferira Vukovića za glavnokomandujućeg, dok je Krapović insistirao da to bude Vuksanović, u čemu su ga podržavali Spajić i Mandić.
Pošto se sve odluke Savjeta za odbranu i bezbjednost moraju donijeti jednoglasno, postignut je dogovor da Vuksanović i Vuković, na predlog ministra, budu postavljeni na sadašnje funkcije. Vuksanović je, istovremeno, unaprijeđen u čin brigadnog generala, a Vuković u mornarički čin generalskog ranga - komodor.
Međutim, nedugo po stupanju Vukovića na dužnost, počeli su problemi, koji su kulminirali pismom.
Sporenja između Milatovića i Krapovića traju duže vrijeme, a počela su nakon što je ministar krajem avgusta 2024. dostavio vrhovnoj komandi zahtjev za smjenu tadašnjeg načelnika Generalštaba Zorana Lazarevića zbog procjene da je potrebna “smjena generacija i podmlađivanje oficirskog kadra”.
Savjet je to odbio jer nije bilo konsenzusa. Krapovićevom predlogu usprotivio se Milatović, poručivši da će podržati razrješenje Lazarevića kad mu se kaže šta brigadni general nije radio kako treba, ili šta je loše uradio. Spajić i Mandić podržali su Krapovićev zahtjev.
Ministar odbrane je nakon toga poništio rješenje kojim je Lazareviću, koji je tada ispunjavao uslove za odlazak u penziju, 2023. produženo vrijeme trajanja službe do juna 2025, konstatujući da načelnik Generalštaba ispunjava uslove za prestanak službe, tj. da ima preko 40 godina staža osiguranja i navršenih 55 godina života.
Međutim, Krapovićevu odluku poništila je Vladina Komisija za žalbe. Na kraju je Savjet razriješio Lazarevića, jer mu je istekao rok produženja službe, a postignut je, kao što je rečeno, kompromis o postavljenju Vuksanovića i Vukovića.
Milatović je u ponedjeljak uputio Ustavnom sudu predlog za ocjenu ustavnosti više članova Zakona o VCG, tvrdeći da se osporenim odredbama daju ovlašćenja ministru odbrane da donosi odluke o upotrebi Vojske i da vrši poslove kadrovskog upravljanja oficirima u dijelu postavljenja, razrješenja i unapređivanja, te da se time derogiraju ustavne nadležnosti vrhovne komande.
Krapović je odgovorio da je Milatovićeva inicijativa “promašena” i da će doživjeti neuspjeh na Ustavnom sudu.
( Balša Rudović, Nikola Dragaš )