Vrhovni sud oborio Trampove carine

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država oborio je sveobuhvatne carine predsjednika Donalda Trampa koje je, pozivajući se na zakon predviđen za upotrebu u nacionalnim vanrednim situacijama, uveo zemljama širom svijeta.

To je bolan poraz za republikanskog predsjednika, a presudno mišljenje, objavljeno danas, imaće velike posljedice po globalnu ekonomiju, piše Rojters.

Sudije su, odlukom šest prema tri, čiji je autor konzervativni predsjednik suda Džon Roberts, potvrdile odluku nižeg suda da je Tramp primjenom zakona iz 1977. prekoračio svoja ovlašćenja. Sud je zaključio da zakon o kojem je riječ – Zakon o međunarodnim ekonomskim ovlašćenjima u vanrednim situacijama (International Emergency Economic Powers Act - IEEPA) – ne daje Trampu ovlašćenje koje je tvrdio da ima za uvođenje carina.

„Naš zadatak danas je da odlučimo samo da li ovlašćenje da se ‘reguliše... uvoz’, kako je dato predsjedniku u IEEPA, obuhvata i ovlašćenje da se uvedu carine. Ne obuhvata“, napisao je Roberts u odluci, citirajući tekst zakona na koji se Tramp pozivao da bi opravdao svoje sveobuhvatne carine.

Bijela kuća nije odmah komentarisala presudu. Demokrate i različite industrijske grupe pozdravile su odluku. Mnoge poslovne organizacije izrazile su zabrinutost da će odluka dovesti do višemjesečne dodatne neizvjesnosti, dok administracija bude pokušavala da uvede nove carine pozivajući se na druga zakonska ovlašćenja.

Presuda je podigla američke berzanske indekse – koje su dugo potresali Trampovi nepredvidivi potezi u vezi s carinama – najviše u više od dvije sedmice, i oslabila dolar. Prinosi na državne obveznice blago su porasli.

Sudija Bret Kavana, pišući izdvojeno mišljenje uz koje su stali konzervativci Klarens Tomas i Semjuel Alito, naveo je da presuda ne mora nužno spriječiti Trampa „da uvede većinu, ako ne i sve, ove iste vrste carina na osnovu drugih zakonskih ovlašćenja“, dodajući da „odluka suda vjerovatno neće značajno ograničiti predsjednička ovlašćenja u pogledu carina ubuduće“.

Dio većine u Vrhovnom sudu takođe je ocijenio da bi takvo tumačenje zadiralo u ovlašćenja Kongresa i kršilo pravni princip poznat kao doktrina „velikih pitanja“ (major questions).

Ta konzervativna doktrina zahtijeva da postupci izvršne vlasti od „ogromnog ekonomskog i političkog značaja“ budu jasno ovlašćeni od strane Kongresa. Sud je tu doktrinu koristio i da zaustavi pojedine ključne izvršne poteze demokratskog bivšeg predsjednika Džoa Bajdena.

Roberts je, pozivajući se na raniju odluku Vrhovnog suda, napisao da predsjednik mora „da ukaže na jasno ovlašćenje Kongresa“ kako bi opravdao vanrednu tvrdnju o ovlašćenju za uvođenje carina, dodajući: „To ne može.“

Roberts je naveo da bi, da je Kongres namjeravao da IEEPA predsjedniku da „posebno i izuzetno ovlašćenje da uvede carine, to uradio izričito – kao što je dosljedno činio u drugim carinskim zakonima“.

Tramp je carine – poreze na uvoznu robu – koristio kao ključno sredstvo ekonomske i spoljnopolitičke strategije. One su bile u središtu globalnog trgovinskog rata koji je Tramp pokrenuo nakon što je započeo svoj drugi mandat, a koji je otuđio trgovinske partnere, uticao na finansijska tržišta i izazvao globalnu ekonomsku neizvjesnost.

Vrhovni sud je do ovog zaključka došao u postupku koji su pokrenule kompanije pogođene carinama i 12 saveznih država SAD, većinom pod upravom demokrata, osporavajući Trampovu presedanom nezabilježenu upotrebu ovog zakona da jednostrano uvede uvozne poreze.

Uz Robertsa u većini bili su konzervativni sudije Nil Goršu i Ejmi Koni Beret, koje je Tramp imenovao tokom prvog mandata, kao i tri liberalne sudije – Sonja Sotomajor, Elena Kejgan i Ketanji Braun Džekson.

Liberalne sudije nisu se pridružile dijelu mišljenja u kojem se poziva na doktrinu „velikih pitanja“, prenosi Rojters.

Vrhovni sud, u kojem konzervativci imaju većinu 6-3, ranije je u nizu drugih odluka donesenih po hitnom postupku podržao Trampa otkako se u januaru 2025. vratio na predsjedničku funkciju, nakon što su niži sudovi osporavali njegove politike.

Prognoziralo se da će Trampove carine u narednoj deceniji donijeti Sjedinjenim Državama prihode u iznosu od više biliona dolara, u zemlji koja ima najveću ekonomiju na svijetu.

Trampova administracija nije objavila podatke o naplati carina još od 14. decembra. Ipak, ekonomisti modela Penn-Wharton Budget Model procijenili su danas da je iznos naplaćenih Trampovih carina zasnovanih na IEEPA premašio 175 milijardi dolara. Taj iznos bi, po presudi Vrhovnog suda protiv carina zasnovanih na IEEPA, vjerovatno morao biti vraćen.

Ustav SAD daje Kongresu, a ne predsjedniku, ovlašćenje da uvodi poreze i carine. Tramp se, međutim, oslonio na zakonsko ovlašćenje pozivajući se na IEEPA, kako bi bez odobrenja Kongresa uveo carine gotovo svim trgovinskim partnerima SAD. Tramp je uveo i neke dodatne carine na osnovu drugih zakona, koji nisu predmet ovog spora. Prema podacima vlade od oktobra do sredine decembra, te carine čine oko trećine prihoda od carina koje je Tramp uveo.

IEEPA omogućava predsjedniku da reguliše trgovinu u nacionalnoj vanrednoj situaciji. Tramp je postao prvi predsjednik koji je iskoristio IEEPA za uvođenje carina, što je jedan od mnogih načina na koje je agresivno pomjerao granice izvršne vlasti otkako se vratio na funkciju – od pooštravanja imigracione politike, preko smjena zvaničnika saveznih agencija, do domaćih vojnih angažmana i vojnih operacija u inostranstvu.

Kavana je u izdvojenom mišljenju naveo da tekst IEEPA, kao i istorijat i ranije presude Vrhovnog suda, podržavaju stav Trampove administracije.

„Kao i kvote i embarga, carine su tradicionalno i uobičajeno sredstvo za regulisanje uvoza“, napisao je Kavana, čijem su se izdvojenom mišljenju pridružili Tomas i Alito.

„Carine koje su ovdje predmet spora mogu biti, a mogu i ne biti, mudra politika“, dodao je Kavana. „Ali, u smislu teksta, istorije i presedana, one su jasno zakonite. S poštovanjem, izdvajam mišljenje.“

Kavana je izrazio zabrinutost da će presuda vjerovatno proizvesti „ozbiljne praktične posljedice u kratkom roku“, uključujući pitanja povraćaja novca i ulogu carina u postizanju međunarodnih trgovinskih sporazuma.

„Pošto su IEEPA carine pomogle da se olakšaju trgovinski sporazumi vrijedni bilione dolara – uključujući s državama od Kine do Ujedinjenog Kraljevstva i Japana – odluka suda može izazvati neizvjesnost u vezi s različitim trgovinskim aranžmanima“, napisao je Kavana.

„Povraćaji milijardi dolara imali bi značajne posljedice po američki trezor“, dodao je.

Tramp je carine opisivao kao ključne za ekonomsku bezbjednost SAD, predviđajući da bi zemlja bez njih bila bespomoćna i upropašćena. Tramp je u novembru rekao novinarima da bi bez njegovih carina „ostatak svijeta nam se smijao, jer su godinama koristili carine protiv nas i iskorištavali nas“. Tramp je rekao da su Sjedinjene Države bile zloupotrebljavane od strane drugih zemalja, uključujući Kinu, drugu najveću ekonomiju na svijetu.

Kendis Lejng, predsjednica i izvršna direktorica Kanadske privredne komore, rekla je da je odluka pravna presuda, a ne reset američke trgovinske politike.

„Kanada treba da se pripremi za nove, grublje mehanizme koji bi se mogli koristiti za ponovno pojačavanje trgovinskog pritiska, potencijalno sa širim i destabilizujućim efektima“, navela je Lejng u saopštenju.

Nakon što je Vrhovni sud u novembru saslušao argumente u predmetu, Tramp je rekao da bi razmotrio alternative ako sud presudi protiv njega po pitanju carina, poručivši novinarima da će „morati da razvijemo plan ‘druga utakmica’“.

Ministar finansija Skot Besent i drugi zvaničnici administracije rekli su da će SAD iskoristiti druga pravna opravdanja kako bi zadržali što je više moguće Trampovih carina. Među tim opcijama su zakonska odredba koja dopušta carine na uvoznu robu koja prijeti nacionalnoj bezbjednosti SAD, kao i druga koja omogućava kontramjere, uključujući carine, protiv trgovinskih partnera za koje Kancelarija američkog trgovinskog predstavnika (USTR) utvrdi da primjenjuju nepoštene trgovinske prakse protiv američkih izvoznika.

Nijedna od tih alternativa ne nudi fleksibilnost i „tupoubitu“ dinamiku koju je IEEPA pružala Trampu, niti možda može blagovremeno da ponovi puni obim njegovih carina.

Lider demokrata u Senatu Čak Šumer nazvao je odluku „pobjedom za novčanike svakog američkog potrošača“, dodajući: „Trampov ilegalni carinski porez upravo se srušio. Pokušao je da vlada dekretom i natovario porodicama račun. Dosta haosa. Prekinite trgovinski rat.“

Demokratska senatorka Elizabet Voren rekla je da presuda ostavlja mnoga pitanja bez odgovora.

„Sud je oborio ove destruktivne carine, ali ne postoji pravni mehanizam da potrošači i mnoge male firme povrate novac koji su već platili. Umjesto toga, ogromne korporacije sa svojim vojskama advokata i lobista mogu tužiti za povraćaj carina, a onda novac jednostavno zadržati za sebe“, rekla je Voren.

Trampova sposobnost da trenutnom odlukom uvede carine na robu bilo kog trgovinskog partnera, pod okriljem neke forme proglašene nacionalne vanredne situacije, povećala je njegovu pregovaračku moć u odnosu na druge zemlje. To je natjeralo svjetske lidere da žure u Vašington kako bi obezbijedili trgovinske sporazume, koji su često uključivali obećanja o milijardama dolara investicija ili druge ponude za veći pristup tržištu za američke kompanije.

Međutim, Trampova upotreba carina kao "batine" u američkoj spoljnoj politici uspjela je da antagonizuje brojne zemlje, uključujući i one koje se dugo smatraju među najbližim saveznicima SAD, piše Rojters.

IEEPA se istorijski koristila za uvođenje sankcija neprijateljima ili zamrzavanje njihove imovine, a ne za uvođenje carina. U zakonu se izričito ne pominje riječ „carine“. Trampovo Ministarstvo pravde tvrdilo je da IEEPA ipak dopušta carine jer predsjedniku daje ovlašćenje da „reguliše“ uvoz radi rješavanja vanrednih situacija.

Kongresna budžetska kancelarija procijenila je da bi, ako sve postojeće carine ostanu na snazi, uključujući i one zasnovane na IEEPA, one donosile oko 300 milijardi dolara godišnje tokom naredne decenije.

Ukupni neto prihodi SAD od carinskih dažbina dostigli su rekordnih 195 milijardi dolara u fiskalnoj 2025. godini, koja se završila 30. septembra, prema podacima američkog Ministarstva finansija.

Drugog dana aprila 2025, na datum koji je Tramp nazvao „Danom oslobođenja“, predsjednik je najavio ono što je nazvao „recipročnim“ carinama na robu uvezenu iz većine američkih trgovinskih partnera, pozivajući se na IEEPA kako bi odgovorio na ono što je nazvao nacionalnom vanrednom situacijom u vezi s trgovinskim deficitima SAD, iako Sjedinjene Države bilježe trgovinske deficite decenijama.

U februaru i martu 2025, Tramp je pozivajući se na IEEPA uveo carine Kini, Kanadi i Meksiku, navodeći kao nacionalnu vanrednu situaciju krijumčarenje često zloupotrebljavanog analgetika fentanila i ilegalnih droga u SAD.

Tramp je carinama nastojao da iznudi ustupke i ponovo pregovara trgovinske sporazume, kao i da ih koristi kao oružje za kažnjavanje zemalja koje izazovu njegov bijes zbog političkih pitanja van trgovine. To je uključivalo Brazil zbog procesuiranja bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara, Indiju zbog kupovine ruske nafte koja pomaže finansiranje ruskog rata u Ukrajini, kao i reklamu protiv carina koju je objavila kanadska provincija Ontario.

IEEPA je usvojio Kongres, a potpisao demokratski predsjednik Džimi Karter. Prilikom usvajanja zakona, Kongres je postavio dodatna ograničenja predsjedničkim ovlašćenjima u odnosu na prethodni zakon.

Pred sudijama su bila tri spora o carinama.

Apelacioni sud SAD za Federalni okrug sa sjedištem u Vašingtonu stao je na stranu pet malih preduzeća koja uvoze robu u jednom postupku, i na stranu saveznih država Arizona, Kolorado, Konektikat, Delaver, Ilinoj, Mejn, Minesota, Nevada, Nju Meksiko, Njujork, Oregon i Vermont u drugom.

Odvojeno, savezni sudija u Vašingtonu stao je na stranu porodične kompanije za igračke „Learning Resources“.

( B.H. )