Iranski lideri na nišanu SAD

Američko vojno planiranje za Iran ušlo je u uznapredovalu fazu, uz opcije koje uključuju i gađanje pojedinaca kao dio napada, pa čak i nastojanje da se u Teheranu sprovede promjena režima, ako to naredi predsjednik Donald Tramp, rekla su za Rojters dvojica američkih zvaničnika.

Ove vojne opcije su najnoviji pokazatelji da se Sjedinjene Države spremaju za ozbiljan sukob s Iranom ukoliko diplomatski napori ne uspiju. Rojters je prošle sedmice prvi izvijestio da se američka vojska priprema za dugotrajnu, višenedjeljnu operaciju protiv Irana, koja bi mogla uključiti udare na iranske bezbjednosne objekte, kao i na nuklearnu infrastrukturu.

Najnovija otkrića ukazuju na detaljnije, ambicioznije planiranje uoči odluke Trampa, koji je posljednjih dana javno iznosio ideju o promjeni režima u Islamskoj Republici.

Američki zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljive prirode planiranja, nijesu iznijeli dodatne detalje o tome koji bi pojedinci mogli biti meta, niti kako bi američka vojska mogla pokušati da izvede promjenu režima bez velikih kopnenih snaga.

Pokušaj promjene režima predstavljao bi još jedno odstupanje od Trampovih obećanja iz predsjedničke kampanje da će napustiti ono što je nazvao neuspješnim politikama prethodnih administracija, koje su uključivale vojne napore da se obore vlade u Avganistanu i Iraku.

Tramp je na Bliskom istoku grupisao ogromnu vatrenu moć, ali se većina borbenih kapaciteta nalazi na ratnim brodovima i lovačkim avionima. Svaka velika bombarderska kampanja mogla bi da računa i na podršku bombardera baziranih u SAD, ističe britanska agencija.

U svom prvom mandatu, Tramp je pokazao spremnost da sprovodi ciljane likvidacije, pošto je odobrio napad 2020. godine na najvišeg iranskog generala Kasema Solejmanija, koji je predvodio spoljnopolitički obavještajni i paravojni ogranak iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde, poznat kao Kuds snage.

Administracija Donalda Trampa je 2019. godine formalno proglasila Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) stranom terorističkom organizacijom, što je bio prvi put da je Vašington takvu oznaku primijenio na vojsku neke druge države.

Jedan od američkih zvaničnika ukazao je na uspjeh Izraela u gađanju iranskih lidera tokom njegovog dvanaestodnevnog rata s Iranom prošle godine. Tada su regionalni izvori kazali za Rojters da je ubijeno najmanje 20 visokih komandanta, uključujući i načelnika Generalštaba oružanih snaga, general-majora Mohamada Bagerija.

„Dvanaestodnevni rat i izraelski udari na pojedinačne mete zaista su pokazali korisnost tog pristupa“, rekao je američki zvaničnik, dodajući da je fokus bio na onima koji su uključeni u komandovanje i kontrolu snaga IRGC-a.

Ipak, zvaničnik je upozorio da gađanje pojedinaca zahtijeva dodatne obavještajne resurse. Ubijanje određenog vojnog komandanta podrazumijevalo bi poznavanje njegove tačne lokacije i razumijevanje ko bi još mogao biti povrijeđen u operaciji.

Zvaničnicima koji su govorili za Rojters nije bilo jasno kakve obavještajne podatke SAD imaju o iranskim liderima koji bi potencijalno mogli biti mete.

Promjena režima kao mogući cilj

Tramp je otvoreno iznio mogućnost promjene vlasti u Iranu, rekavši prošle sedmice da se „čini da bi to bila najbolja stvar koja bi mogla da se dogodi“. Odbio je da kaže koga bi želio da vidi na čelu Irana, ali je poručio da „postoje ljudi“.

Iako su operacije promjene režima tradicionalno podrazumijevale veliko angažovanje američkih kopnenih snaga, Tramp se okrenuo snagama za specijalne operacije kako bi svrgnuo predsjednika Venecuele Nikolasa Madura, poslavši ih prošlog mjeseca u smjelu raciju s ciljem da ga uhvate u njegovom kompleksu u Karakasu.

Istovremeno, američki predsjednik je ostavio otvorena vrata diplomatiji, rekavši u četvrtak da će se dogoditi „zaista loše stvari“ ako ne bude postignut dogovor. Činilo se da je postavio rok od najviše 10 do 15 dana prije nego što bi SAD mogle da preduzmu akciju.

Iranski Korpus revolucionarne garde upozorio je da bi mogao uzvratiti napadima na američke vojne baze u regionu ukoliko SAD napadnu iransku teritoriju.

Sjedinjene Države imaju baze širom Bliskog istoka, uključujući Jordan, Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Katar, Bahrein, Ujedinjene Arapske Emirate i Tursku.

U pismu upućenom u četvrtak generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterešu, Teheran je naveo da neće započeti rat, ali da će, „u slučaju da bude izložen vojnoj agresiji, Iran odlučno i proporcionalno odgovoriti“ u okviru ostvarivanja prava na samoodbranu.

Američki zvaničnici kazaali su za Rojters da očekuju da će Iran uzvratiti u slučaju napada, što povećava rizik od američkih žrtava i regionalnog sukoba, s obzirom na broj zemalja koje bi mogle biti pogođene iranskim raketnim arsenalom.

Trampove prijetnje bombardovanjem Irana podigle su cijene nafte, a u četvrtak se ruski ratni brod pridružio planiranim iranskim pomorskim vježbama u Omanskom zalivu, ključnoj pomorskoj ruti za globalne isporuke energenata.

Prijetnje zatvaranjem Ormuškog moreuza

Teheran je u prošlosti prijetio da će zatvoriti Ormuški moreuz ukoliko bude napadnut, potez koji bi presjekao petinu svjetskih tokova nafte.

Iranski i američki pregovarači sastali su se u utorak, a iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči rekao je da su se saglasili oko „vodećih principa“. Međutim, portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit izjavila je u srijedu da su dvije strane i dalje daleko jedna od druge po pojedinim pitanjima.

Iran se opirao da napravi velike ustupke u vezi sa svojim nuklearnim programom, uz insistiranje da je on namijenjen mirnodopskoj upotrebi. Sjedinjene Države i Izrael su u prošlosti optuživali Teheran da pokušava da razvije nuklearnu bombu.

Jedan visoki američki zvaničnik rekao je da će Iran iznijeti pisani prijedlog o tome kako da se odgovori na američke zabrinutosti.

Tramp je u srijedu pozvao Teheran da sa SAD krene „putem mira“.

„Ne mogu da imaju nuklearno oružje, to je vrlo jednostavno“, rekao je. „Ne može biti mira na Bliskom istoku ako imaju nuklearno oružje.“

( Rojters, N.B. )