Kašćelan: Politizacija pitanja jezika sve učestalija
"Iako je crnogorski jezik standardizovan, međunarodno priznat i kodifikovan u okviru ISO jezičkog standarda, negiranje njegove posebnosti u širem južnoslovenskom jezičkom prostora i dalje je, nažalost, institucionalizovano", kazao je Kašćelan
Jezičke različitosti su bogatstvo Crne Gore i nikome se ne smije osporavati pravo da se izjašnjava na maternjem jeziku, poručili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), dodajući da je u državi politizacija pitanja jezika sve učestalija.
Asistent na projektima u CGO Ivan Kašćelan podsjetio je, povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika, da je Crna Gora multijezička zemlja.
Kako je pojasnio, Ustav iz 2007. godine, osim službenog crnogorskog jezika, prepoznaje još četiri jezika u službenoj upotrebi - srpski, bosanski, albanski i hrvatski, a ćirilično i latinično su pismo ravnopravni.
"Iako je crnogorski jezik standardizovan, međunarodno priznat i kodifikovan u okviru ISO jezičkog standarda, negiranje njegove posebnosti u širem južnoslovenskom jezičkom prostora i dalje je, nažalost, institucionalizovano", kazao je Kašćelan.
On je ukazao na nedavne primjere diskriminacije crnogorskog jezika, poput njegovog izostanka na novom portalu Poreske uprave, odbijanje Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ u Podgorici da štampa knjigu na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika, objavljivanje knjige u izdanju Crvenog krsta Crne Gore na jotovanoj varijanti uz objašnjenje da je to „po želji autora“.
"Ne treba zaboraviti da je u junu 2025. godine odluka o upisu studenata Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) stavljena na dnevni red sjednice Vlade Crne Gore kao materijal o kojem se raspravlja, dok je identična odluka za Univerzitet Crne Gore (UCG) uvrštena u materijale o kojima se ne raspravlja", naveo je Kašćelan.
On je ocijenio da je tako, umjesto formalnog usvajanja, otvoreno političko pitanje, a za finansiranje studija na FCJK nove generacije nijesu glasali Demokrate, Nova srpska demokratija (NSD), Demokratska narodna partija (DNP) i Socijalistička narodna partije (SNP).
"Bez njihovih glasova sredstva nijesu bila osigurana, ali je nakon pritiska javnosti Vlada, isti dan, preinačila odluku i finansiranje je odobreno", kazao je Kašćelan.
On je podsjetio da na novom glasanju, ministar zdravlja Vojislav Šimun i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović, obojica iz partije koja se predstavlja kao građanska, Pokreta Evropa sad (PES), nijesu podržali dodjelu sredstava za FCJK.
Kašćelan je ukazao i na to da se iz srpskih nacionalističkih struja sve češće govori o potrebi izmjene člana 13 Ustava koji reguliše pitanje jezika.
"CGO podsjeća da je status srpskog jezika u Crnoj Gori regulisan isto kao u susjednoj Srbiji, gdje je članom 10 Ustava Srbije definisan kao jezik u službenoj upotrebi", rekao je Kašćelan.
Prema njegovim riječima, jasno je da iniciranje takvih izmjena ima prvenstveno politički karakter i otvara prostor za produbljivanje društvenih podjela.
"Jezičke različitosti su bogatstvo Crne Gore i nikome se ne smije osporavati pravo da se izražava na svom maternjem jeziku", naglasio je Kašćelan.
On je pozvao sve društvene aktere da poštuju zakone i Ustav Crne Gore, posebno u pogledu statusa crnogorskog jezika.
( Mina )