Ako se ministar ne pita, trpi lanac komande: Krapovićev resor odgovorio na Milatovićevu inicijativu

Odredbama Zakona o Vojsci Crne Gore (VCG), koje osporava šef države Jakov Milatović, ne derogiraju se ustavne nadležnosti Savjeta za odbranu i bezbjednost, niti se ministru odbrane daju ovlašćenja suprotna najvišem pravnom aktu.

To su “Vijestima” kazali iz Ministarstva odbrane, nakon što je Milatović saopštio u ponedjeljak da je Ustavnom sudu uputio inicijativu za ocjenu ustavnosti nekoliko odredbi propisa o VCG.

On osporava član 38 stav 1 tač. 2, 6, 7 i 9 - koje se odnose na nadležnosti ministra odbrane, tj. da on donosi odluke o upotrebi vojske, predlaže vrhovnoj komandi postavljenje i razrješenje načelnika Generalštaba, odnosno postavljenje, unapređivanje i razrješenje oficira; član 38 stav 1 tačka 11 - koja propisuje da ministar određuje vršioce dužnosti (v. d.) na mjesta oficira i podoficira; član 103 stavove 2 i 5 - koji se takođe odnose na v. d. postavljenja na navedene pozicije, ali i na to da taj status može trajati najduže 18 mjeseci.

Milatović tvrdi da su te odredbe u direktnoj suprotnosti s onim iz Ustava, kojima je, između ostalog, propisano da Skupština odlučuje o upotrebi vojske u međunarodnim snagama i da vrši nadzor nad njom (član 82 tač. 8 i 10), da predsjednik komanduje vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu (član 95 tačka 2), da Savjet donosi odluke o komandovanju vojskom, te da postavlja, unapređuje i razrješava oficire (član 130 tačke 1 i 3).

Šef države navodi da se osporenim odredbama Zakona o VCG ministru daju ovlašćenja da donosi odluke o upotrebi vojske i vrši poslove kadrovskog upravljanja oficirima, i da se time derogiraju ustavne nadležnosti vrhovne komande. To, kako ističe, posebno u kadrovskom upravljanju oficirima, jer se, prema njegovim riječima, propisivanjem ministra “kao obaveznog predlagača”, Savjet svodi “na organ formalne potvrde”.

Dodatno, Milatović problematizuje to što v. d. stanje na mjestima oficira i podoficira može trajati 18 mjeseci, ocjenjujući da je to “nespojivo sa suštinom privremenog instituta” i da omogućava “dugotrajno održavanje ‘privremenog’ statusa”.

“Sve osporene norme zajedno pokazuju da Zakon o VCG, u osporenom dijelu, derogira Ustav, uvodi paralelne statusne institute kojima se zaobilazi ustavna nadležnost Savjeta i uzrokuje sistemsku ustavnu devijaciju. Time se dovodi u pitanje ustavna arhitektura komandovanja i civilne kontrole vojske, koja je zasnovana na Savjetu kao tijelu koje ima vrhovnu i neprikosnovenu ulogu u sistemu odbrane...”, poručeno je iz predsjednikovog kabineta.

RIZIK OD ZASTOJA U KOMANDOVANJU

Iz Ministarstva odbrane tvrde da su prilikom određivanja vršilaca dužnost, u potpunosti ispoštovane zakonska regulativa i procedura. Objašnjavaju da se oni postavljaju na upražnjeno formacijsko mjesto, ili zbog odsustva lica s posla (usavršavanje, učešće u misijama ili privremena spriječenost za rad). U najčešćem slučaju, kako dodaju, lice vrši drugu dužnost pored svoje redovne, i za to dobija naknadu.

“Institucija vršioca dužnosti koristi se u izuzetnim situacijama i kad to potrebe službe zahtijevaju. Procedura za određivanje vršioca dužnosti sprovodi se u relativno kratkom roku, zbog potreba službe”, rekli su redakciji iz resora kojim upravlja Dragan Krapović (Demokrate).

Kako navode, prilikom određivanja v. d. ne sprovodi se bezbjednosna provjera, čime se postupak brzo završava, dok se takav postupak realizuje prilikom redovnog postavljenja lica na dužnost, što može trajati i duže od šest mjeseci.

Iz Ministarstva napominju da vršenje dužnosti, kao i privremeno upućivanje - nije stanje u službi. Dodaju da i pored jasno preciziranih zakonskih odredbi, u praksi imaju sudske sporove koje pokreću bivši i sadašnji pripadnici VCG za naknadu štete po osnovu “faktičkog” vršenja dužnosti drugog formacijskog mjesta.

Oni tvrde da bi se, ako bi ministru bila ukinuta nadležnost za određivanje vršioca dužnosti i bila prenijeta na Savjet, onemogućilo brzo donošenje odluka kad to zahtijevaju potrebe službe.

“Time bi moglo doći do zastoja u procesu komandovanja, a zbog tzv. faktičkog vršenja dužnosti i do većeg broja novih sudskih postupaka”, upozoravaju iz Ministarstva.

Stoga pitaju da li će se Savjet sastajati svaki put kad je neki oficir na bolovanju duže od mjesec ili se upućuje na usavršavanje, u misije, dodajući da bi, u tom slučaju, bilo potrebno da se zasjeda najmanje jednom mjesečno.

“Stav ovog organa je čak da se ima fleksibilniji pristup i da se omogući da načelnik Generalštaba VCG ima ovlašćenja da određuje vršioce dužnosti za formacijska mjesta oficira u Vojsci zaključno sa činom kapetana, a ministar odbrane za formacijska mjesta viših oficira i generala”, poručuju oni.

18 MJESECI - NIJE TRAJNO RJEŠENJE

Iz resora odbrane objašnjavaju da je zakonsko ograničenje da vršenje dužnosti može trajati najduže 18 mjeseci - jasan vremenski okvir i mehanizam kontrole, a ne trajno rješenje. Time se, tvrde, obezbjeđuje da niko ne može neograničeno ostati u “privremenom” statusu, već da se u definisanom roku mora sprovesti postupak postavljenja ili donijeti druga odgovarajuća odluka.

Prema podacima Ministarstva, trenutno je 60 oficira određeno za vršioce dužnosti na upražnjenim formacijskim mjestima. Za dva oficira nije pokretan postupak za postavljenje, već su određeni isključivo kao v. d. zbog hitne potrebe popune mjesta, za tri oficira postupak za postavljenje pokrenut je krajem 2023. godine, za devet tokom 2024, a za 46 tokom 2025.

“Pored toga, 16 oficira je određeno za vršioce dužnosti pored svoje redovne dužnosti, što znači da, uz obavljanje svojih matičnih poslova, privremeno pokrivaju i dodatno formacijsko mjesto, kako bi se osiguralo nesmetano izvršavanje zadataka jedinica”, rekli su iz Ministarstva.

U pojedinim slučajevima, oficiri, kako kažu, čekaju odluku o postavljenju od momenta pokretanja postupka - što, u zavisnosti od godine pokretanja, traje od kraja 2023, odnosno tokom 2024. i 2025.

U Ministarstvu smatraju da postojeće zakonsko ograničenje od 18 mjeseci upravo potvrđuje privremeni karakter instituta vršioca dužnosti, “uz istovremeno obezbjeđivanje stabilnosti, kontinuiteta komandovanja i pune funkcionalnosti sistema odbrane države”.

AKO MINISTAR NIJE PREDLAGAČ, KO JE?

Iz Ministarstva navode da Ustav jasno definiše nadležnosti Savjeta za odbranu i bezbjednost - uključujući pitanja upotrebe vojske i imenovanja, unapređenja i razrješenja oficira u skladu sa zakonom, te da jasno propisuje da je vrhovna komanda nadležna za postavljenja, unapređenja i razrješavanja oficira. Podsjećaju da su nadležnosti ministra definisane Zakonom o VCG (član 38), da on nije nadležan za postavljenja, razrješenja i unapređenja oficira, niti da je to radio tokom mandata.

Kažu da ministar ne preuzima nadležnosti Savjeta, već da, preko sekretara tog tijela, predlaže odluke o načelniku Generalštaba, o unapređenjima, postavljenjima i razrješenjima oficira, kao i o vojno-diplomatskim predstavnicima.

“Može se postaviti i pitanje: ako ministar nije nadležan da predlaže Savjetu postavljenje i razrješenje načelnika Generalštaba, unapređivanje, postavljenje i razrješenje oficira vojske... - ko je institucija ili pojedinac ko je nadležan za predlaganje?”, pitaju oni.

Iz Ministarstva naglašavaju da zakon, kad je riječ o upotrebi vojske, precizno propisuje situacije i ovlašćenja i ne daje ministru diskreciono pravo da samostalno odlučuje o njenoj upotrebi mimo ustavnog okvira.

Navode da ministar obezbjeđuje sprovođenje odluka o komandovanju vojskom i donosi odluke o njenoj upotrebi u drugim aktivnostima u zemlji. U hitnim situacijama radi zaštite života i imovine, na predlog načelnika Generalštaba ili drugih institucija, ministar može odlučiti o angažovanju Vojske, uz obrazloženje da se takve potrebe često javljaju - naročito u misijama pomoći civilnim službama, poput traganja i spašavanja i evakuacije/pomoći povrijeđenima, gdje je ključna brza reakcija.

Kabinet predsjednika: Krapović brani rješenje Boškovića

Kabinet predsjednika Milatovića saopštio je prekjuče da ministar odbrane Krapović “brani neustavno rješenje” koje je uspostavio bivši ministar vojni Predrag Bošković (Demokratska partija socijalista - DPS).

Iz kabineta predsjednika ističu da takav stav predstavlja “jasan kontinuitet politike prema vojsci kakvu je vodio DPS”, uključujući i podršku “spornim i neustavnim rješenjima iz tog perioda”.

“Takođe, podsjećamo da je predsjednik Vlade član Savjeta za odbranu i bezbjednost, te se samim tim ne može eliminisati uloga Vlade kako to g. Krapović pokušava predstaviti”, naveli su u saopštenju.

Krapović je prethodno rekao da je inicijativa Milatovića promašena, te da će doživjeti neuspjeh na Ustavnom sudu.

On je u srijedu kazao Radiju Crne Gore da inicijativa ima i političku pozadinu, odnosno da se, s jedne strane, želi da eliminiše uloga Vlade iz upravljanja sistemom odbrane, te da Milatović pokušava sebe da učini politički relevantnim.

Ministarstvo: Vrhovna komanda nije usvojila važne odluke

Iz Ministarstva odbrane kazali su “Vijestima” da se sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost održavaju rijetko ili se prekidaju, te da nijesu usvojene važne odluke, uključujući one o učešću pripadnika VCG u međunarodnim vježbama i obuci u 2026.

To, prema njihovim riječima, može dovesti “do gubitka sposobnosti i planiranih sredstava, kao i pada ugleda i kredibiliteta u NATO-u, uz moguće ozbiljne posljedice”.

Iz resora kojim upravlja Krapović upozoravaju i da neusvajanje više od 100 odluka o postavljenjima, razrješenjima i redovnim unapređenjima oficira - direktno ugrožava funkcionisanje i “nematerijalnu” komponentu sposobnosti vojske, uskraćuje oficirima zakonom garantovana prava, da može izazvati pad povjerenja u institucije, talas sudskih sporova i finansijske gubitke države, te narušiti moral i borbenu gotovost VCG.

Oni ocjenjuju da je važno da konačnu riječ o slučaju koji je pokrenuo Milatović da Ustavni sud.

“Uvjereni smo da će se pokazati da je zakonsko rješenje u potpunosti u skladu s Ustavom i da ne narušava nadležnosti Savjeta, već doprinosi efikasnijem i jasnije uređenom sistemu odbrane i funkcionalnijem upravljanju resursima Ministarstva i vojske, u cilju ispunjavanja zadataka i misija”, poručili su iz resora odbrane.

Predsjednik uputio zahtjev za nastavak sjednice Savjeta

Predsjednik je, kako kažu iz njegovog Kabineta, uputio zahtjev za nastavak sjednice Savjeta, odmah nakon praznika, odnosno 19. januara.

"Predsjednik Skupštine je odgovorio pozitivno, međutim iz kabineta predsjednika Vlade stiglo je obavještenje da premijer, zbog ranije preuzetih obaveza i popunjene agende, ne može prisustvovati prije početka februara. Nakon toga predsjednik je predložio novi termin, 2. februar. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić potvrdio je dolazak, ali je potom iz kabineta premijera saopšteno da ni taj datum ne odgovara", naveli su.

Kako dodaju, kao treća mogućnost ponuđen je 9. februar, da bi naknadno bilo javljeno da premijer ni tada nije u mogućnosti da prisustvuje.

"Sada se očekuje da nakon niza neuspjelih pokušaja da se sjednica održi, iz kabineta premijera bude predložen termin koji bi odgovarao predsjedniku Vlade, kako bi se sjednica konačno održala", rekli su iz Kabineta.

( Biljana Matijašević )