Muk: Predložene izmjene Ustava neće unaprijediti ustavnu ulogu Tužilačkog savjeta
Vladini predlozi ne nude objašnjenje ni opravdanje da Sudskom savjetu predsjedava član koji nije sudija, a Tužilačkom savjetu vrhovni državni tužilac, kažu iz Instituta alternativa
Izmjene Ustava koje predlaže Vlada, u dijelu koji se odnosi na Tužilački savjet ne rješavaju ključni sukob interesa i neprimjerene koncentracije moći u funkciji vrhovnog državnog tužioca koji po službenoj dužnosti predsjedava Tužilačkom savjetu, a uvođenjem kvalifikovane većine neopravdano otežavaju izbor netužilačkih članova Tužilačkog savjeta u Skupštini, saopštio je predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk.
"Vlada predlaže da se uvede dvotrećinska, odnosno tropetinska većina glasova poslanika kao neophodna za izbor članova Tužilačkog savjeta, stavljajući tako još jednu pravnu, a tešku političku prepreku, što izvjesno može dovesti do toga da Tužilački savjet mjesecima ili godinama bude bez članova koji nisu državni tužioci. Iskustva Skupštine u naporima da postigne navedene većine su upozoravajuća. Naš predlog je bio da se članovi iz reda uglednih pravnika biraju apsolutnom (natpolovičnom) većinom poslanika u Skupštini, za razliku od sada dovoljne obične većine (većine od prisutnih poslanika)", pojasnio je Muk.
Vladini predlozi, kako je kazao, ne nude objašnjenje ni opravdanje da Sudskom savjetu predsjedava član koji nije sudija, a Tužilačkom savjetu vrhovni državni tužilac.
Predlozima Vlade se, dodaje Muk, ne obezbjeđuje ustavna nadležnost nadzora Tužilačkog savjeta nad državnim tužilaštvom. U vrijeme pisanja Ustava, podsjeća, Venecijanska komisija je preporučila da njegova ustavna funkcija treba takođe da bude "nadgledanje da se tužilačka aktivnost sprovodi u skladu sa načelom zakonitosti."
"Predloženim izmjenama Ustava ne mijenja se sastav Tužilačkog savjeta, kako bi se to moglo zaključiti iz nekih medijskih naslova, jer sastav Tužilačkog savjeta nije upisan u Ustavu. Riječ je o tome da se vladinim predlogom sastav Tužilačkog savjeta propisan Zakonom iz 2024.godine prepisuje u Ustav, a da se i konačno odustaje od sastava koji je bio propisan izmjenama iz 2021.godine - izmjenama koje su omogućile početak reforme u državnom tužilaštvu", kazao je Muk.
Ustavom Crne Gore, ukazuje, predviđeno je da vrhovni državni tužilac predsjedava Tužilačkom savjetu, osim u disciplinskom postupku. "Navedeno rješenje uvedeno je u Ustav amandmanima iz 2013. godine. Navedeno rješenje, VDT koji je istovremeno i predsjednik Tužilačkog savjeta, proizvodi očigledan sukob interesa, donosi neprimjerenu koncentraciju moći, te kao posljedicu ima ograničenje kontrole rada tužilaštva od strane Tužilačkog savjeta", smatra on.
Nije moguće, tvrdi Muk, da vrhovni državni tužilac istovremeno bude odgovoran "za vršenje poslova Državnog tužilaštva i dužan je da preduzima mjere i radnje za efikasno i zakonito vršenje poslova Državnog tužilaštva", a s druge strane da kao predsjednik Tužilačkog savjeta traži od sebe, rukovodilaca i državnih tužilaca kojima je hijerarhijski nadređen i za čiju zakonitost rada odgovara, odgovore na pitanja, dostavljanje informacija i izvještaja Tužilačkom savjetu.
"Suštinska nespojivost funkcije VDT i predsjednika Tužilačkog savjeta potvrđena je kada su neke pozitivne kontrolne prakse ukinute ili obesmišljene, nakon imenovanja vrhovnog državnog tužioca u januaru 2024.godine", kaže Muk.
Podsjeća i da Venecijanska komisija, u mišljenju iz 2007, u dijelu koji se odnosi na Sudski savjet, navodi da bi "bilo poželjnije da se, umjesto da se predsjedniku Vrhovnog suda po službenoj dužnosti povjeri predsjedavanje Sudskim savjetom, predvidi da predsjednika bira Sudski savjet iz reda uglednih pravnika, kako bi se obezbijedile neophodne veze između pravosuđa i društva i izbjegao rizik od 'autokratskog upravljanja' pravosuđem."
Iako je ta preporuka usvojena za Sudski, Muk ističe da nije za Tužilački savjet, "iako bi po logici da je sud nezavisan, a tužilaštvo samostalno, prije trebalo da bude usvojena u slučaju Tužilačkog savjeta."
U mišljenju Venecijanske komisije se, dodaje, ističe i da "postoji rizik da bi, kao članovi tužilačkog vijeća, tužioci glasali u bloku, slijedeći uputstva (formalna ili neformalna) svojih nadređenih. Tužilački savjet koji nema jaku i istinski nezavisnu komponentu neće biti efektivna kontrola ovlašćenja viših tužilaca, a posebno glavnog tužioca."
"Prethodno navedena zabrinutost, nažalost je dobila svoju potvrdu u praksi, jedinstvom i hijerarhijskom disciplinom tužilaca članova Tužilačkog savjeta, što vodi korporativizmu unutar tužilačke organizacije. Korporativizam u državnom tužilaštvu predstavlja obrazac u kome državni tužioci razvijaju zatvoren sistem odlučivanja, snažnu unutrašnju solidarnost i ograničenu spoljašnju kontrolu. Iako je autonomija tužilaštva ključna za zaštitu od političkog uticaja, međunarodni standardi naglašavaju da ona mora biti uravnotežena jasnim mehanizmima odgovornosti, transparentnosti i nadzora. U suprotnom, postoji rizik da se samostalnost državnog tužilaštva i profesionalna nezavisnost tužilaca pretvori u profesionalnu izolaciju i međusobnu zaštitu od odgovornosti", poručuje Muk.
Kaže da je u tom smislu neophodno razmotriti da se, umjesto ustavnog propisivanja strukture Tužilačkog savjeta iz aktuelnog Zakona o Državnom tužilaštvu, ustavnim izmjenama propiše apsolutna većina za izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika i nevladinih organizacija.
"Mi razumijemo, čitajući preporuke Venecijanske komisije, da sastav Tužilačkog savjeta nije bio sporan prije izmjena iz 2024. godine, već je bilo sporno što je Skupština mogla da izabere člana Tužilačkog savjeta prostom većinom glasova poslanika", piše u saopštenju.
( B.H. )