Izborna reforma stala usred trke ka EU

Crna Gora je, u godini kada planira da zatvori sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom, ostala bez Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, tijela koje je važno za ispunjavanje preporuka iz EU agende i privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, ali i za čišćenje biračkog spiska u susret parlamentarnim i lokalnim izborima 2027.

Mandat Odbora, koji je formiran kao privremeno skupštinsko tijelo, bio je oročen do kraja prošle godine, ali je Skupštini dostavljen predlog odluke o njegovom produženju do juna ove. Predlog su dostavili kopredsjedavajući tog tijela Nikola Rakočević (Demokratska partija socijalista) i Vasilije Čarapić (Pokret Evropa sad).

Skupština, međutim, to nije učinila, jer je predsjednik parlamenta Andrija Mandić prekinuo zasjedanje 31. decembra zbog dešavanja u Botunu (protesta mještana Zete zbog izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda), rekao je “Vijestima” Rakočević.

“Sada mora da se usvoji nova odluka i dogovor je da bude na prvoj sjednici, početkom marta”, kazao je Rakočević.

Zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milena Gvozdenović ”Vijestima” je rekla da je ovo ozbiljan pokazatelj odnosa prema jednom od najvažnijih reformskih procesa u zemlji.

Kako je dodala, mandat Odbora istekao je krajem prošle godine i do danas nijesu stvoreni ni formalni uslovi da se njegov rad nastavi.

“To znači da proces izborne reforme trenutno stoji u mjestu - jer bez obnove mandata Odbora nema ni institucionalnog okvira za dalji rad”, navela je.

Odbor je formiran 29. decembra 2023. godine, a rad na izbornoj reformi trebalo je prvobitno da završi do 31. decembra 2024. To tijelo je ukupno imalo 11 sjednica - šest je održano 2024. godine, a pet prošle.

Odbor nije zasjedao od aprila do kraja juna 2024. godine, jer je dio opozicije nastavak učešća u radu uslovio povlačenjem tada uvedene prinudne uprave u Šavniku. Nakon što je ta odluka opozvana, odbor je krajem juna održao sjednicu na kojoj je dogovoreno da se predloži produžetak roka rada, i fokusiranje na izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Zadatak Odbora je sveobuhvatna reforma i izmjena izbornog zakonodavstva koja podrazumijeva implementaciju preporuka iz izvještaja Evropske komisije i izvještaja OEBS/ODIHR misije.

Rad Odbora do sada je rezultirao izmjenama Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i Zakona o izboru odbornika i poslanika kojim je utvrđen koncept održavanja lokalnih izbora u jednom danu, uz planirani termin 13. juna 2027. godine.

Evropska komisija je u Izvještaju za Crnu Goru za prošlu godinu navela da Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, čije izmjene je parlament usvojio u julu 2025, treba dodatno revidirati u okviru mjerila za zatvaranje poglavlja 23 (pravosuđe, borba protiv korupcije, temeljna prava i prava građana EU).

“Ovim izmjenama bi trebalo otkloniti postojeće nedostatke i u potpunosti uskladiti zakon sa standardima OEBS/ODIHR-a i evropskim standardima, kako bi se značajno povećala transparentnost i kontrola trošenja političkih partija i spriječila zloupotreba državnih resursa, uključujući i uvođenje odvraćajućih kazni”, piše u dokumentu.

Odbor još treba da definiše predloge zakona o biračkom spisku i o registrima prebivališta i boravišta. Predviđeno je i da Odbor definiše Predlog zakona o izboru predsjednika Crne Gore.

Među zadacima tog skupštinskog tijela je i analiza primjene zakona o ličnoj karti, o crnogorskom državljanstvu i o političkim partijama, uz eventualnu pripremu predloga izmjena i dopuna zakona ukoliko se ispostave korisnim i neophodnim za realizaciju postavijenih ciljeva, navodi se u Odluci o osnivanju Odbora.

ZAŠTO IZBORNA REFORMA NIJE U VRHU PRIORITETA

Gvozdenović je pitala kako je moguće da je postojala hitnost da se u jednom danu usvoji 25 zakona (u februaru), a da se ne pokazuje odlučnost kada je riječ o samo formalnom preduslovu za nastavak izborne reforme, koja je takođe važna za evropsku integraciju.

“Poslanici su svjesni ovoga, i pitanje je zašto izborna reforma onda nije u vrhu prioriteta njihovog rada”, rekla je Gvozdenović.

Podsjeća da je CDT još u oktobru predlagao da se mandat Odbora produži, jer je već tada bilo jasno da se ne može puno stvari uraditi do kraja godine, kada mu je isticao mandat.

Kako kaže, od kraja jula do kraja decembra 2025. na suštinskim pitanjima izborne reforme nije urađeno ništa, osim nekoliko sastanaka radnih grupa bez konkretnih zakonskih rješenja.

“Izgubljeni su mjeseci koji su sada dragocjeni”, upozorila je.

POSLA JE MNOGO

Gvozdenović poručuje da je posla mnogo, jer sveobuhvatna izborna reforma podrazumijeva i rješavanje pitanja biračkog spiska, unapređenje zaštite biračkog prava, uvođenje otvorenih lista, individualnih kandidatura, borbu protiv dezinformacija, jačanje sankcija za izborne zloupotrebe, kao i niz drugih tehničkih i sistemskih unapređenja.

“Bez otvaranja ovih tema, reforma ostaje parcijalna i nedovoljna, a aktuelni saziv parlamenta tek tako troši svoju posljednju šansu za unapređenje izbornih zakona”, upozorila je.

U posljednjih desetak godina bilo je više odbora za izbornu reformu (2013, 2018, 2020. i 2023) ali nijedan nije uspješno završio posao, uglavnom zbog sukoba vlasti i opozicije. Kako je u Odboru isti broj članova i vlasti i opozicije, često je opozicija izlazila iz njega i tako mu blokirala rad.

U odboru formiranom 2018. godine, prvobitno nije bilo tada opozicionih Demokrata i Građanskog pokreta (GP) URA. Krajem avgusta 2019, Demokrate su ušle u to tijelo, ali manje od dva mjeseca kasnije napustio ga je bivši i tada takođe opozicioni Demokratski front (DF), poručivši da to čini zbog DPS-a koji ne želi dijalog i suštinsku promjenu izbornih zakona.

Odbor je nastavio da funkcioniše još dva mjeseca, kad su Demokrate saopštile da neće učestvovati u njegovom radu dok se iz skupštinske procedure ne povuče Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je kasnije usvojen. Na posljednjem sastanku, održanom krajem 2019, konstatovano je da nema kvoruma za odlučivanje, čime je ozvaničen kraj rada.

Odbor je potom opet formiran krajem 2020, nekoliko mjeseci nakon smjene vlasti DPS-a, ali je počeo da radi tek u aprilu 2021. Održao je samo šest sjednica, da bi početkom 2022. godine, zbog prekompozicije u vlasti, prestao da funkcioniše.

Njegov rad, kao i prethodnog tijela, obilježili su sukobi vlasti i opozicije, opoziciono bojkotovanje, ali i nesuglasice o imenovanju predstavnika nevladinog sektora.

Izborno zakonodavstvo se ne mijenja godinu prije izbora

Gvozdenović je istakla da je vrijeme (za rad Odbora) dodatno ograničeno činjenicom da je međunarodni standard da se izborno zakonodavstvo ne mijenja godinu prije izbora.

“Imajući u vidu da nas naredne godine očekuju opšti lokalni i parlamentarni izbori, to znači da sve što želimo da mijenjamo moralo bi biti završeno najkasnije do sredine juna. Pritom, moramo voditi računa da za to vrijeme moramo imati i suštinsku javnu raspravu o izbornim zakonima i konsultacije sa međunarodnim partnerima, što je prošle godine izostalo na izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika i Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja”, kazala je.

( Biljana Matijašević )