Trampove carine: EU se suočava s posljedicama presude američkog suda

Dramatična odluka Vrhovnog suda SAD donijeta u petak, kojom je većina carina predsjednika SAD Donalda Trampa proglašena nezakonitim, ostavila je trgovinske partnere te zemlje da pokušavaju da razumiju šta presuda za njih znači.

Iako Tramp tvrdi da će nastaviti s uvođenjem carina oslanjajući se na druge zakone, ova presuda bi mogla da zaustavi njegovu ključnu trgovinsku politiku – i zemljama i sektorima pogođenim carinama donese neočekivano, ali dobrodošlo olakšanje.

Evropski lideri su oprezno pozdravili odluku

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozdravio je presudu tokom obraćanja na poljoprivrednom sajmu u Parizu, rekavši: „Dobro je imati vlast i protivteže vlasti u demokratijama.“ Dodao je da će Francuska razmotriti posljedice nove globalne carine od 10% koju je Tramp najavio.

Njemačka vlada saopštila je da je u „bliskom kontaktu s američkom vladom kako bi dobila pojašnjenja o narednim koracima“.

Portparol za trgovinu Evropske komisije rekao je da je 27 zemalja EU takođe u „bliskom kontaktu“ s američkom administracijom u nastojanju da se razjasne sljedeći koraci.

Britanska vlada, koja je prva postigla carinski sporazum sa SAD nakon Trampovog talasa carina, saopštila je da očekuje da će se njen „privilegovani trgovinski položaj sa SAD nastaviti“. „Vlada Ujedinjenog Kraljevstva sarađuje sa SAD kako bi razumjela kako će poništavanje Trampovih carina od strane Vrhovnog suda uticati na UK“, rekao je portparol Dauning strita.

Neizvjesnost oko trgovinskog sporazuma EU–SAD

Presuda je stvorila veliku neizvjesnost u vezi s trgovinskim sporazumom između EU i SAD postignutim prošlog jula. Poslanici EU su obustavili proces ratifikacije tog sporazuma nakon Trampovih prijetnji da će anektirati Grenland, ali bi Odbor za međunarodnu trgovinu Evropskog parlamenta trebalo da glasa o sporazumu ovog utorka (24. februara).

To glasanje je sada pod znakom pitanja, a poslanici EU će u ponedjeljak održati vanredni sastanak kako bi razgovarali o narednim koracima.

„Era neograničenih, proizvoljnih carina… možda se sada bliži kraju“, napisao je na mreži X Bernd Lange, predsjednik trgovinskog odbora. „Sada moramo pažljivo da procijenimo presudu i njene posljedice.“

Sporazum predviđa da se carine na većinu robe iz EU koja ulazi u SAD fiksiraju na 15%, dok se EU obavezala da ukine carine na svu industrijsku robu iz SAD. Ratifikacija sporazuma, koji je široko kritikovan kao neuravnotežen, očekivala se u martu ili aprilu, ali je odluka Vrhovnog suda dovela u pitanje cijeli vremenski okvir i proces.

„Pošto je EU stavila ratifikaciju svog dijela sporazuma SAD–EU na čekanje nakon sukoba oko Grenlanda, neki evropski poslanici bi sada mogli da se ohrabre da to i dalje čine“, naveo je u bilješci Karsten Bržeski, globalni direktor za makroekonomske analize u ING Research. „Međutim, istina je da će veliki arsenal drugih opcija za carine i novi stav SAD prema geopolitici držati trgovinske partnere SAD pod kontrolom.“

Američki trgovinski predstavnik Džejmison Grir rekao je da će vlada „ispoštovati“ sporazume koje je sklopila sa EU i drugima i da očekuje da oni učine isto. „Već godinu dana im govorim da ćemo, bez obzira na ishod ovog sudskog postupka, uvoditi carine na nivoima sa kojima se oni saglase“, rekao je za Fox News.

Oprezna reakcija njemačke industrije

Iako je trgovinski sporazum postignut u julu mnogim analitičarima djelovao kao neuravnotežen iz perspektive EU, lideri industrije su ga pozdravili jer je donio izvjesnu stabilnost.

Njemački poslovni lideri su na najnovija dešavanja reagovali s nadom, ali ističu da je potreba za jasnoćom i dalje velika.

Savez njemačke industrije (BDI) saopštio je da je presuda Vrhovnog suda snažan signal u korist trgovinskog poretka zasnovanog na pravilima, ali je upozorio da će stalna neizvjesnost oko trgovinskih uslova otežavati poslovanje međunarodno orijentisanim kompanijama.

„Evropska unija, uz podršku njemačke vlade, trebalo bi brzo da stupi u kontakt sa Sjedinjenim Državama i razjasni posljedice ove presude po trgovinski sporazum EU–SAD. Kompanijama je hitno potrebna izvjesnost u planiranju“, rekao je Volfgang Nidermark, član izvršnog odbora BDI-ja.

Njemačka privredna i industrijska komora (DIHK) saopštila je da neizvjesnost ostaje visoka zbog mogućnosti da Tramp posegne za drugim metodama uvođenja carina. „Američka administracija i dalje ima druge instrumente za restriktivne trgovinske mjere, i njemačke kompanije moraju biti spremne na to“, rekao je Volker Trajer, šef spoljne trgovine DIHK-a.

On je dodao da je ključno da EU nastavi da insistira na ukidanju i smanjenju carina koje prelaze stopu od 15%, na primjer carina od 50% koje se primjenjuju na evropski čelik i aluminijum.

Kako bi različiti sektori mogli biti pogođeni

Odluka Vrhovnog suda konkretno se odnosila na carine koje je Tramp uveo na osnovu Zakona o međunarodnim ekonomskim ovlašćenjima u vanrednim situacijama (IEEPA), koji je koristio za većinu svojih takozvanih recipročnih carina.

Međutim, neke sektorske carine koje je uveo, poput onih u sektorima čelika, aluminijuma i automobilske industrije, donijete su na osnovu nacionalne bezbjednosti. Te carine nijesu pogođene odlukom Vrhovnog suda. Carine na kinesku robu uvedene prema Članu 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine tokom Trampovog prvog mandata takođe ostaju na snazi.

Tu su i nove carine uvedene odmah nakon presude Vrhovnog suda od 15% – na osnovu Člana 122 Zakona o trgovini iz 1974. godine. One se primjenjuju povrh sektorskih carina koje se već naplaćuju na osnovu drugih ovlašćenja.

Tramp je takođe zaprijetio pokretanjem novih trgovinskih istraga, koje bi mogle dovesti do potpuno novih carina.

Na primjer, evropski proizvođači automobila i auto-djelova bili su podvrgnuti carini od 15% pri izvozu u SAD nakon trgovinskog sporazuma EU–SAD. Međutim, s obzirom na to da je budućnost tog sporazuma sada neizvjesna, nije jasno s kakvim bi se carinama suočili. Trampova administracija postavila je opštu stopu od 25% na većinu uvoza automobila.

Još jedan sektor važan za evropske interese jeste farmaceutska industrija. Iako carine u tom sektoru još nijesu stupile na snagu, Tramp je više puta prijetio uvođenjem veoma visokih dažbina. Ako bi na kraju bile uvedene, bile bi donijete na osnovu Člana 232 Zakona o proširenju trgovine iz 1962. godine, koji predsjedniku omogućava da uvede carine iz razloga nacionalne bezbjednosti.

„Evropa ne treba da se zavarava, ova presuda neće donijeti olakšanje“, rekao je Bržeski. „Naprotiv, istrage prema Članovima 301 i 232 mogu mnogo preciznije da ciljaju pojedine sektore nego što je to bio slučaj sa širokim pristupom IEEPA. Farmaceutski proizvodi, hemikalije, automobilske komponente – sve su to vjerovatni kandidati za sljedeću rundu. Pravno ovlašćenje može biti drugačije, ali ekonomski efekat može biti isti ili čak gori.“

( Deutsche Welle )