Izbalansirati obaveze i praktikovanja vjere: preporuke zaštitnika u vezi sa pravom na slobodu vjeroispovijesti
Ombudsman traži od UCG obavezujuća pravila za prilagođavanje ispitnih rokova vjerskim praznicima, dok je školi u Tuzima preporučeno da nastavniku omogući džuma - namaz petkom ako to ne ugrožava nastavu
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda objavio je dva mišljenja sa preporukama, na odvojene pritužbe na postupanje Univerziteta Crne Gore (UCG) i uprave Osnovne škole “Mahmut Lekić” u Tuzima, a koje se odnose na slobodu vjeroispovijesti.
U jednom slučaju, podnosilac je naveo da mu je direktor škole odbio zahtjev za oslobađanje od nastave i ostalih obaveza petkom za vrijeme džume.
U drugom, ombudsman je, povodom obraćanja građanina i saznanja da su studenti islamske vjeroispovijesti tražili od UCG da se ne zakazuju ispiti u vrijeme Bajrama, pokrenuo postupak ispitivanja povrede ljudskih prava i sloboda po sopstvenoj inicijativi.
UCG da prilogodi ispitne rokove
Na prigovor koji se odnosi na državni Univerzitet, kako se navodi u mišljenju, sa UCG je dostavljeno izjašnjenje, u kojem navode da je Univerzitet preuzeo odgovarajuće mjere, kako bi se studentima i zaposlenima omogućilo nesmetano obilježavanja vjerskih praznika, da je univerzitetskim jedinicama preporučeno da ukoliko vjerski praznik pada u dane kad su planirani kolokvijumi, ispiti… da izvrše jednostavnu zamjenu termina…
Naveli su i da bi, ako bi se u praksi pojavile pojedinačne situacije, u kojima preporuke nisu dosljedno primijenjene, bez odlaganja pokrenuli dodatne aktivnosti, kako bi se ti slučajevi sagledali i riješili u skladu sa načelima jednakosti, razumijevanja i međusobnog poštovanja.
Zaštitnik u zaključnoj ocjeni, pored ostalog, navodi da je Evropski sud u više predmeta ukazao da načelo neutralnosti i sekularnosti države ne podrazumijeva ignorisanje vjerskih potreba građana i građanki... Takođe, primijenjeno na konkretan slučaj, dodaje zaštitnik, zakazivanje ispita bez uvažavanja činjenice da određeni termini padaju u dane vjerskih praznika studenata/tkinja islamske vjeroispovijesti, može dovesti do faktičke nejednakosti.
“Zaštitnik cijeni da je UCG, kroz upućivanje preporuka dekanima i prodekanima za nastavu i kroz izraženu spremnost da se ispiti i druge obaveze prilagode u dane vjerskih praznika, preduzeo korake koji su u skladu sa pozitivnim obavezama države. Međutim, praksa Evropskog suda jasno ukazuje da se poštovanje Konvencije ne iscrpljuje normativnim ili deklarativnim mjerama, već zahtijeva njihovu dosljednu, djelotvornu i ujednačenu primjenu u praksi”, navodi se u zaključnoj ocjeni i dodaje da, ukoliko su u konkretnim slučajevima preporuke Univerziteta ostale neprimijenjene, a studenti/kinje bili dovedeni u situaciju da biraju između polaganja ispita i obilježavanja vjerskog praznika, takva praksa bi mogla predstavljati neproporcionalno ograničenje slobode vjeroispovijesti i potencijalnu povredu člana 9 Konvencije, u vezi sa članom 14.
Zaštitnik je ukazao i da je neophodno da se preporuke unaprijede u jasne, obavezujuće procedure i da se obezbijedi njihova dosljedna primjena na svim organizacionim jedinicama UCG.
Stoga je zaštitnik UCG preporučio da donese jedinstveno i obavezujuće interno pravilo kojim bi se jasno propisala obaveza organizacionih jedinica da, u slučaju kada se ispitne i predispitne obaveze poklapaju sa vjerskim praznicima, uključujući praznike pripadnika islamske vjeroispovijesti, studentima/kinjama obezbijede alternativne termine ili druge odgovarajuće oblike prilagođavanja, bez negativnih posljedica po njihov akademski status.
U svjetovnim školama nije dozvoljeno religijsko djelovanje
Zaštitniku je upućen i prigovor u kojem je podnosilac, nastavnik u OŠ “Mahmut Lekić” u Tuzima, tražio da bude oslobođen od nastave i ostalih aktivnosti svakog petka u vremenu održavanja džuma - namaza, sa početkom u 12, odnosno 13 časova (ljetnje i zimsko računanje vremena).
Škola, navodi Zaštitnik, nije dostavila izjašnjenje, do dana donošenja mišljenja, ali jesu dostavili odgovor podnosiocu pritužbe. U tom odgovoru, navode da Ustav Crne Gore jemči pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, ali da ne definiše pravo islamskih vjernika na odsustvo sa posla tokom trajanja džuma-namaza ili oslobađanje od radnih obaveza na dan molitve.
Pored ostalog, naveli su i da je ugovorom određeno da su strane saglasne da će zaposlenima kod poslodavca omogućiti u skladu sa aktima poslodavca mogućnost korišćenja odmora u toku radnog vremena radi ispoljavanja vjerske molitve koja se vrši petkom (džuma namaz), ali i da škola nema usvojenu internu odluku o korišćenju tog prava za muslimanske vjernike, pa da nisu u mogućnosti da na zahtjev pozitivno odgovore.
Zaštitnik podsjeća da je Ustavom Crne Gore uređen građanski i sekularni karakter države, da je Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju propisano da u ustanovama obrazovanja i vaspitanja koje su svjetovnog karaktera nije dozvoljeno religijsko djelovanje osim u ustanovama koje su licencirane kao srednje vjerske škole.
Takođe, prema Zakonu o radu, dodaje zaštitnik, zaposleni ima pravo da traži od poslodavca da se jednom sedmično vrijeme odmora u toku radnog dana prilagodi terminu podobnom za praktikovanje datih prava i uvjerenja, ako mu priroda posla dozvoljava prekid rada.
Zaštitnik ukazuje i da, u svjetlu prakse ESLJP, proizilazi da je dopušteno ograničiti vjerske manifestacije u javnoj ustanovi kada to ima legitimnu svrhu očuvanja svjetovnog karaktera i neutralnosti ustanove, pod uslovom da se pravo na slobodu vjeroispovijesti ne ukida u cjelini, već se uravnotežuje s drugim pravima i legitimnim društvenim ciljevima.
“U predmetima koji se odnose na radni odnos, Evropski sud je posebno istakao obavezu države i poslodavaca da u razumnim granicama, teže usklađivanju profesionalnih obaveza zaposlenih sa njihovim vjerskim uvjerenjima”, navodi se i dodaje da, kada se to primijeni na konkretan slučaj, proizilazi da je odbijanje zahtjeva podnosioca pritužbe, u suštini, zasnovano na nepostojanju interne odluke poslodavca, bez razmatranja stvarnih potreba obrazovnog procesa i bez individualne procjene da li bi traženo prilagođavanje predstavljalo nesrazmjerno opterećenje ili ugrozilo legitimne ciljeve škole.
Na osnovu navoda podnosioca i dostavljene dokumentacije, dodaje zaštitnik, proizlazi da organizacija njegovih nastavnih obaveza omogućava prilagođavanje bez ugrožavanja nastavnog procesa.
Zaštinik je mišljenja da je postupanje JU OŠ “Mahmut Lekić” Tuzi predstavljalo neopravdano miješanje u pravo podnosioca pritužbe na slobodu vjeroispovijesti, pa je upravi preporučeno da u ovom slučaju “izvrši individualizovanu i suštinsku procjenu mogućnosti prilagođavanja organizacije rada” i da nastavniku omogući da koristi odmor u toku radnog vremena radi obavljanja džuma-namaza, “ukoliko priroda posla i organizacija nastave to dozvoljavaju”.
Takođe, preporučeno je i da škola donese internu odluku ili akt kojim će se urediti način ostvarivanja prava zaposlenih na ispoljavanje vjere u toku radnog vremena, u skladu sa Ustavom Crne Gore, Zakonom o radu i relevantnim međunarodnim standardima.
( Damira Kalač )