Njemačka pod pritiskom kineskog uspona
Fridrih Merc u utorak po prvi put odlazi u Kinu kao njemački kancelar. Čeka ga težak zadatak – postići ravnotežu između želje da se opet više izvozi u Kinu i opasne konkurencije iz te zemlje
Uspon Kine od siromaštva do druge najveće svjetske ekonomije promijenio je pravila globalizacije. Sada se prodor Pekinga u visokotehnološke sektore odvija još bržim tempom.
Dok su Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo imale decenije da se prilagode prvom „kineskom šoku“ početkom ovog vijeka, zemlje koje se suočavaju s drugim — prije svega Njemačka — imale su znatno manje vremena za pripremu.
Prvi jasan znak da ogromna kineska ulaganja u visoku tehnologiju daju rezultate bio je uočljiv 2023. godine, čim su se prvi kineski električni automobili pojavili širom Evrope. Malo ko je vjerovao da će kineski automobili ozbiljno ugroziti tradicionalne njemačke proizvođače, ali samo nešto više od dvije godine kasnije Kinezi se postali ozbiljna konkurencija na evropskom tržištu.
Izvoz u Kinu pada – uvoz iz Kine raste
Njemački giganti poput Folksvagena, BMW‑a i Mercedesa posljednjih mjeseci upozoravaju na pad zarade, jer se prodaja smanjuje i u Kini i na evropskim tržištima.
Eurostat navodi da je izvoz njemačkih vozila u Kinu pao za dvije trećine od 2022. godine.
To nadmetanje ne obuhvata samo automobilsku industriju: prošle godine izvoz svih roba u Kinu pao je za 9,3 odsto, na 81,8 milijardi eura – što je najniži nivo u posljednjih deset godina – dok je u istom periodu snažno porastao uvoz iz Kine.
„Njemačka je u središtu drugog kineskog šoka“, smatra Endru Smol iz programa za Aziju pri trustu mozgova Evropski savjet za spoljne odnose (ECFR). „Dugo su se privrede Njemačke i Kine međusobno dopunjavale, ali sada su konkurenti.“ Prošle nedjelje je istraživačka kuća Rhodium Group iz Njujorka, specijalizovana za Kinu, upozorila da je njemačka trgovina s Kinom ušla u „strukturni pad“.
To znači da će u Njemačkoj biti još više stečajeva i otkaza ako industrija ne pronađe nova tržišta.
Oštra borba za svjetska tržišta
U svom izvještaju „Njemački kineski šok – još jednom", Rhodium navodi da kineski konkurenti preuzimaju tržište njemačkim proizvođačima mašina, hemijskih proizvoda i opreme za proizvodnju energije.
„Kinesko tržište je za njemačke multinacionalne kompanije nekada bilo zlatni rudnik“, podsjeća za DW Noa Barkin, jedan od autora izvještaja i stručnjak za Kinu. „Ali, u posljednje tri godine nestala je četvrtina njemačkog izvoza u Kinu.“
Kina je godinama bila prvo ili drugo najvažnije tržište za njemačke izvoznike, ali je 2024. pala na peto mjesto. Prema prognozi agencije Germany Trade & Invest (GTAI), prošle godine trebalo je da sklizne čak na sedmo.
Pritisak na njemačku industriju više nije ograničen samo na izvoz u Kinu. Konkurencija iz Kine sve je aktivnija na tržištima u Aziji, Latinskoj Americi i Africi. Barkin napominje da Kina u tim regionima „postiže ogroman napredak u odnosu na njemačke kompanije, nudeći mnogo jeftinije proizvode“.
I udovoljiti i zaprijetiti
Dok se kancelar Fridrih Merc priprema za svoju prvu zvaničnu posjetu Kini, pred njim je težak zadatak. Mora da pronađe pravu mjeru između udovoljavanja Kini kao ključnom tržištu njemačke industrije i pritiskanja Pekinga da riješi stare probleme – pristup tržištu i državne subvencije za njene prevelike proizvodne kapacitete.
Ali, i Kini je potrebna Njemačka, pa se čini da obje strane žele da stabilizuju odnose koji su bili napeti otkad je pandemija razotkrila zavisnost Njemačke od kineskih komponenti i sirovina. To je u posljednjih nekoliko godina ipak dovelo do djelimičnog smanjivanja rizika i zavisnosti.
Stefan Mesingšlager sa hamburškog Univerziteta Helmut Šmit smatra da će potpuna obnova odnosa biti „težak zadatak“, ali ukazuje da bi prihvatljiv cilj bio – „kontrolisana stabilizacija".
„Ključ je smanjiti kinesku moć ucjenjivanja u vezi s rijetkim sirovinama i zavisnost od jednog dobavljača kada je riječ o materijalima za baterije, čipove, farmaceutske sastojke i ključni industrijski softver“, kaže Mesingšlager.
Njemačka neće moći sama
Kina kontroliše oko dvije trećine svetske proizvodnje rijetkih zemnih metala i 90 odsto kapaciteta za preradu. Prošle godine uvela je ograničenja izvoza tih ključnih minerala u EU i SAD, što je poremetilo proizvodnju automobila na obje strane Atlantika.
Mesingšlager smatra da Berlin mnoge probleme – prekomjernu kinesku proizvodnju i ogromne državne subvencije – neće rješavati bilateralno, već samo zajednički, odnosno sa cijelom EU. To uključuje mjere protiv dampinga i kineskih državnih subvencija.
Na samitu o konkurentnosti u Belgiji prošle nedjelje, lideri EU podržali su snažniju industrijsku strategiju Unije, uključujući politiku „Kupuj evropsko“ za javnu nabavku. Najavljene su i nove mjere protiv nepoštene kineske konkurencije.
U januaru je Evropska komisija pokrenula nove istrage i zaštitne mehanizme za ispravljanje tržišnih poremećaja uzrokovanih kineskom industrijskom politikom.
Evropska unija takođe ubrzano pregovara o trgovinskim sporazumima s Indijom i važnim latinoameričkim državama, što bi trebalo da otvori nova tržišta za njemačke izvoznike.
Neće moći bez zaštitnih mjera
Institut Rhodium ističe da njemačka industrija i dalje dobro posluje u EU, Velikoj Britaniji i Turskoj zbog blizine i povlašćenih trgovinskih sporazuma. Ali, izvještaj upozorava da bi kineski proizvođači mogli veoma brzo da napreduju i na tim tržištima ako se ne uvedu zaštitne mjere.
Smol iz ECFR slaže se da „diversifikacija bez odbrane nije dovoljna“ i poziva EU da sarađuje s drugim državama koje žele da zaštite svoje industrije od kineske konkurencije. Prava poruka Pekingu bila bi odlučan i istovremen odgovor više trgovinskih partnera.
„To će morati da se sprovodi diskretno, jer već postoji nervoza oko percepcije da se razne države udružuju protiv Kine“, kaže Smol. „Ali postoji stvaran interes i izvan EU da se uvedu zaštitne mjere u strateškim sektorima.“
Mnogi ekonomisti porede pritisak na njemačku industriju s Detroitom. Nekadašnje srce američke automobilske industrije decenijama trpi ekonomski pad i iseljavanje.
Barkin koristi riječ „panika" kada govori o pojedinim njemačkim industrijskim sektorima i kineskom napretku. Ujedno žali što se oštar politički ton u Berlinu još ne prati konkretnim mjerama.
Njihov izvještaj upozorava da „bez uverljive prijetnje ograničavanja pristupa evropskom tržištu, Kina neće imati nikakav podsticaj da smanji izvoz“, dok će se njemačka industrija i dalje „boriti protiv mnogo većeg konkurenta koji ne igra po istim pravilima“.
( Deutsche Welle )