Tramp rekao da je riješio mnoge ratove. Da li je?

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je ranije da bi trebalo da dobije Nobelovu nagradu za mir nakon što se umiješao u osam sukoba otkako je stupio na dužnost prošlog januara. Ali pitanja koja su mnoge od njih izazvala i dalje su neriješena, a sukobi su se ponovo rasplamsali u nekim regionima, uključujući Demokratsku Republiku Kongo i duž granice između Kambodže i Tajlanda.

Agencija Rojters je u tekstu navela neke međunarodne sporove u koje se Tramp umiješao:

Jermenija i Azerbejdžan

Tramp je 8. avgusta okupio lidere Jermenije i Azerbejdžana kako bi potpisali zajedničku deklaraciju kojom se obavezuju da će nastojati da uspostave miroljubive odnose između država koje su u sukobu još od kasnih osamdesetih godina.

"Upoznao sam ih kroz trgovinu. Malo sam imao posla s njima i rekao sam: 'Zašto se vi momci bijete?' Onda sam rekao: 'Neću sklopiti trgovinski sporazum ako ćete da se bijete. To je ludost'", rekao je Tramp kasnije u radio-intervjuu.

Dvije zemlje su se 2023. obavezale na prekid vatre. U martu su saopštile da su se usaglasile oko teksta nacrta mirovnog sporazuma, ali taj sporazum nije potpisan.

Naknadna deklaracija posredovana iz Bijele kuće ne dostiže nivo formalnog mirovnog ugovora koji bi obje strane pravno obavezao. Ostaju otvorena pitanja, uključujući i to da li sporazum zahtijeva da Jermenija izmijeni svoj ustav.

Lideri su sa Vašingtonom postigli ekonomske sporazume kojima su Sjedinjene Američke Države (SAD) dobile razvojna prava na strateški tranzitni koridor kroz južnu Jermeniju. Administracija Donalda Trampa saopštila je da bi to omogućilo veći izvoz energije. U dokumentima objavljenim tada, koridor je nazvan po Trampu. Američki potpredsjednik Džej Di Vens posjetio je obje zemlje u februaru, potpisavši strateško partnerstvo sa Azerbejdžanom i nuklearni sporazum sa Jermenijom.

Kambodža i Tajland

Napetosti između Tajlanda i Kambodže i dalje traju uprkos krhkom prekidu vatre kojem je ranije djelimično posredovao Tramp.

Američki predsjednik je pomogao da Tajland pristane na razgovore nakon što su dugotrajne tenzije s Kambodžom u julu prerasle u petodnevni vojni sukob, najkrvavije borbe između dvije zemlje u više od jedne decenije.

Tramp se obratio tadašnjem vršiocu dužnosti tajlandskog premijera Pumtamu Večajačaiju dva dana nakon što su borbe izbile duž jednog dijela granice. Tramp je zadržao trgovinske sporazume sa obje zemlje dok se sukob ne okonča.

Američki predsjednik je nadgledao potpisivanje sporazuma o prekidu vatre između dvije zemlje u Maleziji u oktobru, ali se on raspao u roku od nekoliko nedjelja, prije nego što je 27. decembra postignut novi prekid vatre.

Izrael, Iran i palestinske teritorije

Tramp je u četvrtak predsjedavao prvim sastankom svoje inicijative "Odbor za mir", u okviru nastojanja da usmjeri sporazum čiji je cilj okončanje sukoba u Gazi - i njena obnova.

Izrael i palestinska militantna grupa Hamas su u oktobru pristali na prvu fazu sporazuma o taocima i prekidu vatre posredovanog od Trampa. Neprijateljstva su se nastavila.

Ipak, sporazum je predstavljao veliki korak naprijed u pokušajima da se okonča dvogodišnji rat u Gazi u kojem je ubijeno više od 67.000 Palestinaca. Prema sporazumu, Hamas je predao taoce otete u smrtonosnim napadima koji su pokrenuli ofanzivu. Ipak, obje strane se međusobno više puta optužuju za kršenje primirja.

Dvije strane su i dalje daleko od dogovora o ključnim pitanjima, uključujući razoružanje Hamasa, upravljanje Gazom nakon rata, kao i sastav i mandat međunarodnih bezbjednosnih snaga u enklavi.

Američki predsjednik takođe radi na proširenju Abrahamovih sporazuma, inicijative iz svog prvog mandata usmjerene na normalizaciju diplomatskih odnosa između Izraela i arapskih država.

Republikanac je u početku vodio razgovore s Iranom o njegovom nuklearnom programu. Izrael je 13. juna pokrenuo vazdušni rat protiv Irana i vršio pritisak na Trampa da se uključi. To je učinio 22. juna, bombardujući iranska nuklearna postrojenja. Potom je pritiskao Izrael i Iran da pristanu na prekid vatre kojem je posredovao Katar.

Tramp je tada rekao da su ključni iranski nuklearni objekti uništeni i osporio izvještaje da je program samo vraćen unazad. Ali posljednjih nedjelja, Tramp prijeti Iranu i zbog nuklearnog programa i zbog stanja ljudskih prava u zemlji. Naredio je veliko gomilanje snaga na Bliskom istoku i pripreme za potencijalni višenedjeljni vazdušni napad na tu zemlju.

Ruanda i Demokratska Republika Kongo

Pobunjenička grupa M23, koju podržava Ruanda, izvela je ove godine munjevitu ofanzivu i sada drži više teritorije nego ikada na istoku Demokratske Republike Kongo. Njeni nedavni prodori izazvali su strah od daljeg regionalnog prelivanja sukoba.

Pod pritiskom Trampa, Ruanda i Kongo su 27. juna potpisali mirovni sporazum kojem su posredovale SAD. On nije sproveden.

Tramp je 4. decembra doveo lidere Konga i Ruande na događaj u Vašingtonu, u institutu za mir koji je njegova administracija nezvanično preimenovala u čast američkog predsjednika. Tamo su potpisali dodatne dokumente kojima potvrđuju posvećenost Trampovom mirovnom planu.

Ali borbe su nastavljene. Predsjednik Konga Feliks Čisekedi rekao je da Ruanda krši preuzete obaveze, a to je rekao i američki državni sekretar Marko Rubio. Ruanda već dugo negira da podržava M23, ali stručnjaci Ujedinjenih nacija i kongoanski lideri se s tim ne slažu. Katar je posredovao u odvojenim razgovorima između Konga i M23.

U međuvremenu, lider kongoanske pobunjeničke koalicije koja uključuje M23 izjavio je da je sporazum o kritičnim mineralima, potpisan u decembru između Konga i Vašingtona, neustavan, što dodatno dovodi u pitanje njegovu primjenu.

Pobuna je najnovija epizoda u višedecenijskom sukobu čiji korijeni sežu do genocida u Ruandi 1994. godine.

Tramp je upozorio na "veoma oštre kazne, finansijske i druge" ukoliko se sporazum prekrši. SAD traže pristup ogromnom bogatstvu kritičnih minerala u Kongu, dok se nadmeću s Kinom za kontrolu prirodnih resursa.

Indija i Pakistan

Američki zvaničnici su strahovali da bi sukob mogao da izmakne kontroli kada su se nuklearno naoružane Indija i Pakistan sukobile u maju nakon napada u Indiji koji je Delhi pripisao Islamabadu.

U konsultacijama s Trampom, Rubio i Vens su podsticali indijske i pakistanske zvaničnike da deeskaliraju situaciju.

Prekid vatre je objavljen 10. maja, nakon četiri dana borbi. Ali njime je riješeno malo toga od pitanja koja dijele Indiju i Pakistan, koji su vodili tri velika rata od sticanja nezavisnosti od Ujedinjenog Kraljevstva 1947. godine.

Nekoliko dana nakon prekida vatre, Tramp je rekao da je prijetnjom obustavljanja trgovine s tim zemljama obezbijedio dogovor. Indija je osporila tvrdnju da je pritisak SAD doveo do primirja i da je trgovina bila faktor.

Egipat i Etiopija

Egipat i Etiopija već dugo imaju spor oko Velike etiopske renesansne brane, koju Kairo smatra pitanjem nacionalne bezbjednosti i strahuje da će ugroziti njegove zalihe vode iz Nila.

"Radimo na tom jednom problemu, ali biće riješen", rekao je Tramp u julu.

Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit kasnije je uvrstila Egipat i Etiopiju na listu sukoba koje je "predsjednik sada okončao".

Nije jasno šta Tramp konkretno radi po tom pitanju, iako je rekao da želi da okupi strane na pregovorima. U javnim komentarima, Tramp je uglavnom ponavljao zabrinutost Kaira.

Etiopski premijer Abij Ahmed otvorio je branu u septembru uprkos protivljenju Sudana i Egipta. Predsjednik Egipta Abdel Fatah el Sisi obećao je da će zaštititi interese svoje zemlje.

Srbija i Kosovo

Kosovo i Srbija i dalje imaju napete odnose pet godina nakon sporazuma kojem je Tramp posredovao tokom svog prvog mandata radi unapređenja ekonomskih veza.

Bez pružanja dokaza, Tramp je u junu rekao da je "zaustavio" rat između zemalja tokom prvog mandata i da će to "ponovo popraviti" u drugom.

Kosovo je proglasilo nezavisnost 2008. godine, gotovo deceniju nakon što je NATO bombardovao srpske snage kako bi zaustavio ubijanja i protjerivanje etničkih Albanaca iz regiona tokom kontrapobunjeničkog rata 1998–1999.

Ali Srbija i dalje smatra Kosovo sastavnim dijelom svoje teritorije. Zemlje nisu potpisale mirovni sporazum.

Premijer Kosova Aljbin Kurti nastoji da proširi kontrolu vlade na sjever, gdje živi oko 50.000 etničkih Srba, od kojih mnogi odbijaju da priznaju nezavisnost Kosova.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani rekla je u julu da je tokom "posljednjih nekoliko nedjelja" Tramp spriječio dalju eskalaciju u regionu. Nije iznijela detalje, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić negirao je da je bilo kakva eskalacija bila na pomolu.

Rusija i Ukrajina

Tramp, koji je tokom predsjedničke kampanje 2024. rekao da može da riješi rat u Ukrajini za jedan dan, do sada nije uspio da okonča gotovo četvorogodišnji sukob za koji analitičari kažu da je ostavio više od milion mrtvih ili ranjenih.

„Mislio sam da će ovo biti jedan od lakših. Zapravo je jedan od najtežih", rekao je Tramp 18. avgusta.

Trampovi stavovi o tome kako najbolje doći do mira mijenjali su se od poziva na prekid vatre do tvrdnji da bi sporazum i dalje mogao da se postigne dok su se žestoke borbe nastavljale. U oktobru je uveo sankcije dvijema najvećim ruskim naftnim kompanijama.

U posljednje vrijeme, Tramp je pokušao da pritisne ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da prihvati dogovor o okončanju rata, za koji evropski lideri strahuju da bi favorizovao Moskvu i destabilizovao kontinent. Razgovori posljednjih dana donijeli su malo znakova napretka.

Južna Koreja i Sjeverna Koreja

Tramp je rekao da želi da se sastane sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom i ponovo pokuša da pogura mir.

"Vratićemo se i, u ne nekoj dalekoj budućnosti, sastaćemo se sa Sjevernom Korejom", rekao je Tramp novinarima u oktobru tokom putovanja u Južnu Koreju.

Tramp i Kim su održali tri samita tokom Trampovog prvog mandata 2017–2021. Razmijenili su i više pisama koja je Tramp nazvao "prelijepim", prije nego što je bez presedana diplomatski pokušaj propao zbog američkih zahtjeva da Kim odustane od nuklearnog oružja.

Sjeverna Koreja je u međuvremenu znatno napredovala s većim i brojnijim balističkim projektilima, proširila nuklearna postrojenja i stekla novu podršku susjeda. U drugom mandatu, Tramp je priznao da je Sjeverna Koreja "nuklearna sila".

Kim je u septembru rekao da nema razloga izbjegavati razgovore s Vašingtonom ako on odustane od zahtjeva da njegova zemlja napusti nuklearno oružje. Tramp je pristao da podrži nastojanja Seula da nabavi podmornicu na nuklearni pogon za sopstvenu odbranu.

( Ne.V. )