Kremlj protiv Durova: Telegram ponovo na nišanu

Sukob između Kremlja i Pavela Durova, osnivača Telegrama, ušao je juče u novu fazu, pošto su ruski mediji objavili su da je protiv Durova pokrenuta istraga zbog sumnje na “pomaganje i podržavanje terorizma”. Durov, koji živi u Dubaiju, je uzvratio porukom da vlasti nastavljaju “gušenje privatnosti i slobode govora”.

Kako navodi agencija Rojters u pozadini ovog sukoba je širi proces - pokušaj Moskve da blokira Telegram, koji ima više od milijardu aktivnih korisnika i veoma se široko koristi i u Rusiji i u Ukrajini, te da preusmjeri desetine miliona Rusa ka državom podržanoj alternativi poznatoj kao MAX.

“Rusija je protiv mene otvorila krivični postupak zbog ‘pomaganja terorizma’. Svakog dana vlasti izmišljaju nove izgovore da ograniče Rusima pristup Telegramu, nastojeći da uguše pravo na privatnost i slobodu govora”, napisao je Durov na svom Telegram kanalu.

Gotovo istovremeno juče, dva ruska prorežimska lista objavili su tekstove u kojima se navodi da Federalna služba bezbjednosti (FSB) istražuje Durova zbog sumnje na pomaganje terorizma. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da su u pripremi tih tekstova korišćeni materijali bezbjednosnih službi, ali nije precizirao da li će Telegram biti zabranjen, navodeći da službe “preduzimaju mjere koje smatraju svrsishodnim”.

U tim napisima Telegram se opisuje kao alat koji navodno koriste Ukrajina i zapadne obavještajne službe protiv Rusije, pa čak i kao platforma koja je, kako se tvrdi, “pomagala u ubistvima ruskih generala”, organizovanju napada i koordinaciji militanata.

Sukob Durova i Kremlja traje više od decenije, ističe Fajnenšl tajms i dodaje da je Durov, danas 42-godišnji milijarder, napustio je Rusiju 2014. nakon što je, pod pritiskom vlasti, prodao udio u svojoj prvoj kompaniji VKontakte (VK), društvenoj mreži često opisivanoj kao ruski Fejsbuk.

Ubrzo potom iz Dubaija, gdje i danas živi i čije državljanstvo posjeduje, pokreće Telegram. Odnos Durova sa Kremljom je komplikovan - od otvorenog sukoba, preko perioda nelagodnog primirja, do nove konfrontacije, piše britanski “Gardijan”.

Rusija je 2018. pokušala da blokira Telegram jer kompanija nije pristala da bezbjednosnim službama preda ključeve za dešifrovanje poruka. Blokada je bila tehnički neuspješna i formalno je ukinuta 2020, nakon čega se činilo da je uspostavljen pragmatični kompromis.

Međutim, nakon početka rata u Ukrajini 2022. Kremlj je ubrzano pojačao kontrolu nad internetom, zabranjujući ili blokirajući Fejsbuk, Instagram i Jutjub. To je dovelo do naglog rasta preuzimanja VPN aplikacija među ruskim korisnicima.

Telegram je, uprkos svemu, ostao ključna komunikaciona platforma u zemlji; ministarstva objavljuju zvanična saopštenja na Telegramu, vojnici ga koriste za koordinaciju na frontu, a portparol Vladimira Putina komunicira sa medijima putem te aplikacije.

Posljednjih sedmica ruske vlasti su dodatno ograničile pojedine funkcije aplikacije, optužujući je da ne sprečava korišćenje platforme u terorističke i kriminalne svrhe. Paralelno se promoviše državna “super-aplikacija” MAX, zamišljena kao domaća alternativa stranim servisima i dio šire strategije takozvanog suverenog interneta. Međutim, mnogi korisnici su sumnjičavi prema aplikaciji pod direktnom kontrolom države, posebno kada je riječ o zaštiti podataka i enkripciji.

Na državnoj televiziji posljednjih dana emitovani su prilozi u kojima se ukazuje na navodne bezbjednosne rizike Telegrama i “curenja” iz privatnih četova, što analitičari vide kao pripremu javnosti za moguće dalje mjere - uključujući i potpunu blokadu.

Durov je početkom mjeseca javno kritikovao mjere Moskve, upoređujući ih sa pokušajima Irana da ograniči Telegram.

On se istovremeno, suočava se i sa pritiscima na Zapadu. U avgustu 2024. bio je zadržan tri dana u Francuskoj u okviru istrage o kriminalnim aktivnostima povezanim sa Telegramom, uključujući distribuciju materijala seksualnog zlostavljanja djece, trgovinu drogom i prevarne transakcije. Zapadne vlasti godinama kritikuju Telegram zbog, kako navode, nedovoljne moderacije sadržaja.

Za Kremlj, međutim, ključno pitanje nije moderacija sadržaja, već kontrola nad infrastrukturom komunikacije i pristup šifrovanim porukama. Za Durova, koji je Telegram gradio kao globalnu platformu zasnovanu na zaštiti privatnosti, predaja ključeva bezbjednosnim službama predstavlja crvenu liniju, piše FT.

Ako bi Telegram zaista bio blokiran ili ozbiljno ograničen, to bi označilo jednu od najdubljih promjena u ruskom digitalnom prostoru od početka rata i jasan signal da je Kremlj odlučan da i posljednje velike kanale komunikacije stavi pod punu kontrolu.

( N.B. )