CGO: Zabrinjavajuća presuda u slučaju napada na novinare u Gornjem Zaostru
Napadi na medijske radnike nijesu incidenti bez šireg značenja, već direktan udar na pravo javnosti da bude informisana i na elementarne demokratske standarde, kazao je Nikola Obradović
Napadi na medijske radnike koji ostaju bez adekvatnog sudskog epiloga nose dodatni rizik od zastrašivanja, poručili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Saradnik na programima u CGO-u Nikola Obradović rekao je da su u toj nevladinoj organizaciji (NVO) zatečeni presudom Višeg suda za prekršaje u Bijelom Polju u slučaju napada na fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića, fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića, kao i novinara Vijesti Balšu Rudovića, koji su izvještavali o nezakonitom postavljanju spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, u Gornjem Zaostru.
On je podsjetio da je sud sve okrivljene za napad na novinare i fotoreportere oslobodio.
„CGO podsjeća da napadi na medijske radnike nijesu incidenti bez šireg značenja, već direktan udar na pravo javnosti da bude informisana i na elementarne demokratske standarde“, naveo je Obradović u saopštenju.
Kako je rekao, posebno brine kada se takvi napadi dešavaju u kontekstu pojačanih tenzija i događaja koji generišu javnu pažnju.
Obradović je istakao da je upravo prisustvo novinara i fotoreportera u takvim prilikama ključno za dokumentovanje činjenica i sprječavanje manipulacija.
„Napadi koji ostaju bez adekvatnog sudskog epiloga nose dodatni rizik od zastrašivanja. Time se medijskim radnicima faktički nameće granica šta se smije, a što ne smije snimiti i objaviti, i to mimo kriterijuma javnog interesa, što neminovno djeluje demotivišuće na njihov rad“, naveo je Obradović.
On je rekao da se, kada društvo ne dobije jasnu poruku da je napad na novinara nedopustiv i sankcionisan, povećava osjećaj nesigurnosti u profesiji, a raste i rizik od autocenzure.
„To je posebno opasno u maljim medijskim zajednicama, gdje se posljedice pritisaka osjećaju brže i dublje. Dugoročno, takva praksa smanjuje spremnost za izvještavanje o osjetljivim temama, slabi istraživačko novinarstvo i uskraćuje javnost za provjerene informacije“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da mediji u Crnoj Gori već rade u složenom i zahtjevnom okruženju, opterećenom bezbjednosnim rizicima, političkim i ekonomskim pritiscima, kao i strukturnom ranjivošću profesije.
„U takvom ambijentu, svaki slučaj nasilja prema medijskim radnicima, a naročito institucionalni ishodi koji može biti shvaćeni kao nedovoljno odvraćajući, samo pogoršavaju ukupnu klimu i šalje lošu poruku i medijskoj zajednici i javnosti“, dodao je Obradović.
Kako je naveo, Evropska unija u izvještajima svojih institucija o Crnoj Gori kontinuirano naglašava potrebu dosljedne primjene standarda u oblasti slobode izražavanja, pri čemu bezbjednost novinara ostaje jedan od ključnih pokazatelja stvarnog napretka u vladavini prava.
„U suprotnom, stvaraju se uslovi u kojima nasilje postaje prihvaćena taktika pritiska, a profesionalno izvještavanje se tretira kao provokacija, umjesto kao ostvarivanje javnog interesa“, istakao je Obradović.
CGO je pozvao nadležne institucije da afirmišu politiku nulte tolerancije prema nasilju nad medijima kroz dodatno osnaživanje sistem zaštite medijskih radnika, efikasnije i pravovremeno postupanje po prijavama, unapređenje procjene rizika i dosljednu primjenu standarda koji garantuju bezbjedan rad medija.
„CGO će nastaviti da prati slučajeve napada i pritisaka na medijske radnike, kao i institucionalno postupanje u tim predmetima, insistirajući da se bezbjedan i dostojanstven rad medija prepozna i tretira kao prioritet od javnog interesa“, poručuje se u saopštenju.
( MINA )