BLOG Jovanović: Uvijek mislimo da su zelenaši neki ljudi koje ne znamo, onda shvatimo da to može biti bilo ko

Radulović je kazao da ga ovo što je do sada vidio ne ohrabruje kad je u pitanju borba protiv zelenašenja.

"Ne treba nama građanima da se formiraju timovi i da se radi na razmatranju slučajeva, ne treba nam samohvalisanje, ne treba nam direktor policije koji će da prijeti novinarima jer mu se ne sviđaju pitanja... Oni treba da rade svoj posao, tužilaštvo da radi svoj posao, kao i sud. I izvršna i zakonodavna vlast da obezbijede taj pravni okvir koji će biti bolja alatka. Ali zaludu ako ta praksa ostane ovakva kakva je sada, policija i tužilaštvo ovako pasivni i pod sumnjom da učestuvju u ovome", naveo je on.

Na Komnenićevo pitanje koliko smo "mrdnuli" od ere DPS-a, Jovanović je kazala da želi da vjeruje da je bolje, ali da je  demantuje sve ovo što njeni sagovornici pričaju.

"Iako znajući ko je na čelu ovog tima koji je policija formirala, vjerujem da će u ovom segmentu oni uraditi nešto. Ali me zabrinulo što i moji izvori nemaju u tim podacima koje prikupljaju sa terena nekoliko imena iz Danilovgrada za koja ja lično znam. Tako da negdje postoji i dalje neki krak koji njih štiti. Ja zaista vjerujem da će policija uspjeti da identifikuje i što se dogodilo sa prijavom Ražnatovića, sa svim prijavima od ranije i ko su svi ovi ljudi o kojima moji sagovornici pričaju, da ne bude da su 'Vijesti' prijeki sud", navela je ona.

"Mislim da je ovo najozbiljniji aspekt ove priče, jer ovi zelenaški pravni poslovi koji su ništavni po zakonu dobijaju jednu vrstu institucionalnog legitimiteta i to je jako opasno. Ako jedno lice zaključi više takvih poslova gdje se plaća u kešu, to bi mogao da bude jedan od indikatora za sumnju kod notara. Time bi trebalo da se pozabavi Notarska komora. Ja sam ubijeđen da većina notara radi profesionalno i po zakonu. I ovi slučajevi koji se pominju, ako su tačni, najviše štete Notarskoj i Advokatskoj komori i zato bi oni trebalo da se uključe aktivnije", ocijenio je Radulović.

Jovanović je kazala da su u svjedočenjima izvora ponavljaju imena određenih notara, dominantno onih koji rade u južnoj regiji države.

"Ono što drugi (notari) nisu htjeli da vide će se nadam se pokazati kad dođe na red da se ovi operativni podaci pretvore u dokaze u nekom od postupaka, jer sam ja prostom pretragom imovine nekih ljudi koje imam na spisku vidjela da oni imaju basnoslovno vrijednu imovinu. Moji izvori su mi objasnili da u nekim slučajevima oni kriju imovinu zelenaša na svoje ime i za to dobijaju novac, a u određenom broju je to njihovo vlasništvo koje je zarađeno na ovaj način", dodala je novinarka.

Jovanović je kazala da ima notara koji nisu htjeli da sačivanjaju ugovore zelenašima i da bi Ćurić to morao da zna.

"U jednom od tekstova sagovornica koja živi daleko od Crne Gore je jasno naznačila da u tom grabežu za njenu imovinu su je odveli kod notara, gospodina Lekića, koji je odbio da sačini taj ugovor. Ovo bi trebalo da zna predsjednik Notarske komore. Možda nije bio tad na toj funkciji, ali bi morao da zna da je neko odbijao to. Ne neko, nego mnogi. Njoj je to bilo sumnjivo, ali su je poslije par sati odveli kod drugog notara u centru grada kod kojeg su je čekali spremni ugovori i sve je bilo sređeno, a oni su joj objasnili da je Lekić stari čovjek koji ne razumije to što oni hoće da zaključe pred njim. Što znači da i dalje ima onih koji nisu saučesnici, koji vide i neće da budu dio ovog pakla kroz koji mislim da nema familije koja nije pogođena, makar u širem smislu", ispričala je Jovanović.

Predsjednik Notarske komore Crne Gore Darko Ćurić kazao je da, prema njegovim saznanjima, nijedan notar do sada nadležnim organima nije prijavio sumnju da se pri zaključenju nekog pravnog posla radi o krivičnom djelu - zelenaštvo.

On je to rekao u razgovoru sa urednikom i voditeljem emisije "Načisto" Petrom Komnenićem, emitovanom večeras.

Na pitanje postoje li jasni indikatori i obrasci ponašanja stranaka koji mogu upozoriti notara da bi određeni pravni posao mogao imati elemente zelenaštva, Ćurić je kazao da tačno određeni indikatori ne postoje.

"Ugovor je saglasnost volja dvije ugovorne strane. Samo u slučaju da postoje tzv. mane volje, odnosno da neko takav ugovor sačinjava usljed zablude, pod prinudom, prijetnjom, tu se može primijetiti. Međutim, stranke bi morale da svojim ponašanjem ukažu na takvo eventualno postojanje tih mana volje", pojasnio je.

Rekao je da notar, po zakonu, može odbiti zaključenje pravnog posla kad je on nedopušten po zakonu, ili kad eventualno posumnja da on ide za oštećenjem trećih lica, ili da se izbjegnu obaveze prema državi.

Ako se posumnja da je riječ o krivičnom djelu, ističe, notar je dužan da obavijesti i nadležne organe, ali Ćurić kaže da se to, prema njegovim saznanjima, do sada nije desilo kad se radi o zelenaštvu, već da se "prilično davno" dogodilo kada je u pitanju sumnja na drugo krivično djelo.

"Teško je utvrditi to. Ti indikatori koje Vi pominjete, vjerovatno ih niko nije primijetio. Svaki notar je pojedinačno odgovoran za svoj rad", dodao je.

Komnenić je podsjetio da je u jednom od tekstova "Vijesti" pomenut ugovor koji je sačinjen u Ćurićevoj kancelariji, a koji je kasnije bio predmet sudskog postupka i okončan je pravosnažnom presudom u kojoj se konstatuje zelenašenje.

"Fiktivni ugovor, da", dodao je Ćurić.

Kaže da je u tom konkretnom slučaju postupio u potpunosti u skladu sa Zakonom o notarima.

"Nije bilo nikakvog nagovještaja bilo kakvog odsustva volje svih ugovornih strana da zaključe taj ugovor", napominje Ćurić.

Ističe da je i sud u presudi zaključio da je notar savjesno i pošteno postupao, preduzimajući sve zakonske obaveze.

Na pitanje ko je zakazao sastanak kod njega, Ćurić je kazao da se toga ne može sjetiti nakon 12 godina.

"Tu je prvo bio predugovor, pa ugovor. Između njih je prošlo 20 do mjesec dana, što je ukazivalo na činjenicu da stranke nisu odustale od takvog ugovora".

Ističe i da nije imao preddogovore sa ljudima koji se povezuju sa zelenaškim poslovima.

Komnenić je pitao da li je moguće da se s nekim drugim dogovarao, a da je onda u kancelariji sve teklo po pravilima.

"Vjerujte da se toga ne mogu sjetiti, ali to nije bilo odlučujuće za samo moje postupanje", kazao je Ćurić.

Notarska komora, kako je kazao, nije nadležna da vodi evidenciju o predmetima notara, "niti ona može to da vodi".

"Komora ima samo pravo da vrši nadzor nad radom notara, što se obavlja periodično, jednom godišnje, ili u slučaju potrebe vanrednog nadzora."

Na pitanje imaju li saznanja da pojedini notari ne dostavljaju ugovore sektoru za finansijsko-obavještajne poslove, iako su na to izričito obavezani zakonom, Ćurić je rekao da "ogromna većina" dostavlja.

"Imamo saznanja da jedan kolega nije dostavljao i protiv njega je dostavljena inicijativa za pokretanje disciplinskog postupka zbog toga", dodao je.

U feljtonu "Vijesti", podsjetio je Komnenić, piše da su i neki notari i advokati, prema operativnim podacima nadležnih, podrška kamatašima.

"Ne mogu to da vjerujem, ali se ne bih mogao ni zakleti, mogu samo za sebe da govorim. 'Podrška kamatašima', ne znam u kom smislu", pitao je Ćurić.

Komnenić je pojasnio da, prema sumnjama operativaca, u svakoj opštini ima ljudi kod kojih se posao može lakše završiti i koji su spremni da "progledaju kroz prste".

"Takvih saznanja nemam. Malo mi smeta ovo 'ime i prezime su poznati redakciji'. Ako neko ima saznanja, neka obavijesti komoru", poručio je Ćurić.

"Usred svega ovoga imamo dva uhapšena tinejdžera - jedan od 15, drugih star 18 godina - koji su, prema mojim saznanjima, dječaku od 16 godina posudili 100 eura i dali mu patike na kamatu. I od januara do dana kada su procesuirani uzeli mu 1.000 eura. Mi imamo to u najranijem uzrastu, mislim da ispod toga ne može", istakla je Jovanović.

"Ja znam za slučaj gdje su tinejdžeri maltene reketirali roditelja, na kraju mu uzeli i stan", dodao je Komnenić.

"Neko i kad skupi hrabrosti da prijavi, institucije nikad nisu zaštitile toga nekoga da ga izoluju od pritisaka kamataša i utjerivača dugova. To je najčešće razlog zašto su padali ti postupci u tužilaštvu i sudu. A kazne su ne male, nego užasne. I to je ono što su građani ukazivali: sve i da ga prijavim, ako prođe ta prijava, on će biti 5-6 mjeseci u zatvoru i onda ću morati da mu platim i što je bio u zatvoru i ono što ja mislim da sam platio. Ono što je nužno da država stane ovome na kraj su zakoni koji će dati mogućnost da se ovi slučajevi istražuju i kad se žrtva povuče", ocijenila je Jovanović.

"Kako neko kod notara ili u sudu može da ovjeri da je neko nekome dao milion eura, a da ga niko ne pita odakle mu taj novac. To je meni najveća misterija svih ovih dana", istakla je ona.

"Možda bi trebalo Vrhovno državno tužilaštvo da reaguju nakon ovog serijala nekim obavezujućim upustvom koje će pokušati da promjeni ovu dosadašnju praksu koja ne daje rezultate. Ako institucije počnu da rade svoj posao i pokažu se neki rezultati, onda će ljudi početi da prijavljuju. A do tada ne", smatra Radulović.

Radulović je kazao da policija i tužilaštvo nisu uradili dovoljno.

"Inače ne bismo imali ovu situaciju da ljudi nemaju povjerenja u institucije da to prijave. Ne treba biti previše pametan pa zaključiti šta je razlog tome", dodao je on.

"Ja polazim od toga da su svi moji sagovornici pričali apsolutnu istinu, a nadležni će utvrditi. Jedan momak koji se našao u tekstu kao zelenaš poslao je dokaze da je taj koji je njega prijavio u tužilaštvu zapravo neko ko je prevario njega i druge ljude u tom poslu za nekoliko miliona eura. Ali svakako to treba policija i tužilaštvo da utvrđuju", dodala je Jovanović.

"Ono što je najčudnije je da svi ti ljudi koji su vjerovali nama sad kad se ovo zahuktalo nisu pošli da svoj problem riješe u policiji ili tužilaštvu. Znam nekoliko ljudi koji su nakon razgovora sa mnom pošli da prijave ovom novoformirano timu i drago mi je zbog toga, znači da su ohrabreni... Naravno, i među onima koji su se javljali je bilo onih koji su pokušali na ovaj način da istrguju, pa su prijetili da će objaviti u 'Vijestima' ako jedan kamataš ne pokrije kod drugog kamataša njegove dugove i ne oprosti mu taj svoj", kazala je Jovanovi.

Komnenić je kazao i da su neki "pobjegli iz emisije", jer je bilo zakazano još par razgovora koji nisu realizovani.

"Naravno da me raduje uvijek kada se nešto pomjeri ili pokrene, ali sam obeshrabrena brojem prijava koje su dostavljene ovom timu koji je formiran. U sjutrašnjem tekstu ima i taj dio, ali to potvrđuje sve ono što su mi sagovornici pričali. U upitniku je više od 90 odsto ljudi reklo da ne prijavljuju zelenašenje jer imaju strah od ljudi kod kojih idu da to prijave u najvećem broju slučajeva. Neki od njih su nabrajali koji policajci gdje sjede sa tim kamatašima, neku su tvrdili u kojim lokalima im ovi pružaju zaštitu, koji policajac savjetuje ljude da uzmu novac na kamatu od momka koji živi pored Centra bezbjednosti pa ostavi ime i prezime", kazala je Jovanović reagujući na razgovor sa Milanovićem koji je emitovan.

Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Duško Milanović kazao je da nije formiran veliki broj predmeta koji se tiču krivičnog djela - zelenaštvo.

Milanović je, u razgovoru sa urednikom i voditeljem emisije "Načisto" Petrom Komnenićem, emitovanom večeras, dodao da ne raspolaže podacima koliko trenutno ima takvih predmeta, ali da iz godišnjih izvještaja rada Državnog tužilaštva "nije baš impozantan broj".

Ističe da se mora imati u vidu i činjenica da su to djela koja su vrlo teško dokaziva.

Milanović kaže da bi ohrabrio svakog oštećenog da dođe u tužilaštvo da daju izjave, da ponudi dokaze ili predloži dokaze koje bi tužilaštvo samoinicijativno pribavilo, i da "krenemo u tu priču s nekim možda novim osnovama".

Na pitanje da li preispituju odluke postupajućih tužilaca u predmetima zelenašenja, u kojima su krivične prijave odbačene, ukazao je da svaka odluka, odnosno rješenje o odbacivanju krivične prijave podliježe kontroli, odnosno da oštećeni ima pravo da podnese pritužbu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.

Komnenić je pitao Milanovića za konkretan slučaj koji se odnosi na tužiteljku Slađanu Španjević Volkov, koja je, prema tvrdnjama žrtve, odbacila njegovu prijavu, uz navode da nije obezbijedio dovoljno dokaza da je žrtva zelenaša. Sa tom odlukom osnovne tužiteljke se, podsjetio je novinar, saglasilo i Više državno tužilaštvo, da bi Osnovni sud u Podgorici utvrdio da se radi o zelenaškom poslu.

Milanović je, na pitanje šta su preduzeli, rekao da je upoznat sa tim slučajem i da je izvršio provjeru.

"Nisam upoznat da je preduzeo gonjenje oštećeni kod suda. Svakako, preispitaćemo i tu odluku. Iz dosadašnjeg iskustva i rada imenovane tužiteljke mogu da kažem da je uvijek savjesno radila svoj posao. Naravno, ako postoje nove činjenice i novi dokazi, možemo i to rješenje staviti van snage i pokrenuti postupak".

Kazao je da je definitivno da nije bilo dokaza u tom momentu, prema stavu tužiteljke i da je to kao takvo potvrđeno od strane Višeg državnog tužilaštva.

Komnenić se na to nadovezao sa: "Ali je osporeno sudskom presudom na kraju?"

"Nisam upoznat, taj dio ne znam, osim što sam pročitao iz teksta koji je objavljen u 'Vijestima'. Provjerićemo i taj dio i odrediti se prema tome", dodao je Milanović.

Istakao je da u svakom konkretnom predmetu moraju postojati razlozi koji "opredjeljuju tužioca da li će u ovom ili onom pravcu donijeti odluku".

Komnenić je ukazao i da je u radu ODT-a predmet formiran poslije smrti Miloša Stamatovića, "koji je prema našim saznanjima imao zelenaški dug". Pitao je zašto je postupajućem tužiocu "potrebno ovoliko vremena" da donese odgovarajuću odluku i ima li u porukama koje su pronađene u telefonu Stamatovića elemenata da neko odgovara na navođenje na samoubistvo.

Milanović je kazao da je upoznat sa tim predmetom, da tužilac preduzima radnje, da se prikupljaju obavještenja od određenih osoba, kao i da su sprovedena vještačenja i dopunska vještačenja.

"Tužilac me informisao da će u nekom relativno brzom roku donijeti odluku u tom predmetu", rekao je.

U feljtonu se pominju konkretna imena i prezimena ili samo prezimena, pa je Komnenić pitao Jovanović kako je određivala ko će imati kakav tretman u tekstu po tom pitanju.

"Konsultovala sam se sa urednicima. Potvrđeno je iz više izvora čije kriminalne grupe i koji saradnici njihovi su i u ovom poslu. Osim onih koji su neki već na optužnicama, neki već osuđivani za druga krivična djela, vidjeli ste da se gotovo čitave kriminalne grupe bave ovim ili njihovi saradnici. Onda smo odlučili kad se kaže da je neka kriminalna grupa ili njeni istaknuti članovi, po tome koliko su oni već u hronici, koliko je optužnica protiv njih odlučili da te ne krijem uopšte, jer su oni već praktično javne ličnosti. Bilo je sumanuto prikrivati nekoga za kojeg i više izvora kaže da je već decenijama prepoznat kao jedan od ključnih zelenaša u Crnoj Gori, to je jedan od šefova kavačkog klana, da sam stavila samo Kašćelan svi bi znali ko je. Onda, pošto je to često porodični posao, imali smo niz braće ovih ili onih... Malo je plemena da nemaju predstavnike u ovom ogavnom, lešinarskom poslu. Onda su počeli da reaguju ljudi, svi koji se prezivaju toga, pa smo odlučili da stavljamo prvi inicijal. Na kraju, neki su reagovali, da li su to oni ili nisu neka sude građani, ali se niko od njih nije pozvao na Zakon o medijima, ali kapiram da je nekima koji su se prepoznali bilo izuzetno važno da kažu da to nisu oni", objasnila je ona.

Jovanović je naglasila da nisu svi pomenuti niti je kraj feljtona.

"Ostali će dobiti prostor kada nastavim. Ne zato što nemam materijala nego jer jer ovo bilo iscrpljujuće i treba mi pauza. Svaki dan sam od početka januara imala razgovore od po minimimum osam sati, pa onda pisanje...", otkrila je ona.

"Trideset dana traje ovaj feljton i nije bilo nikakve institucionalne reakcije, osim jednog saopštenja policije. One tako dodatno šalju poruku da je ovo dozvoljeno i obeshrabruju žrtve", ocijenio je advokat.

"O svakoj krivičnoj prijavi odluku jedino može da donese nadležno tužilaštvo. Policija ima obavezu da istog momenta kad dobije krivičnu prijavu da je dostavi tužilaštvu. Ako ova prijava nije došla do tužilaštva, to je ozbiljan propust", kazao je Radulović.

Jovanović je pokazala krivičnu prijavu koju je podnio Ražnatović

"Prije nego što je objavljen tekst, 27. januara sam poslala Upravi policije pitanja. Danas je 26. februar, nemam odgovor na ta pitanja u kojoj je fazi predmet, ko je bio nadležan, koje su radnje konkretne preduzete po toj prijavi, jesu li prikupili dokaze, saslušali nekoga...", ispričala je.

"Između policije i tužilaštva mora postojati trag gdje je ta moja krivična prijava. Ne može da se ne zna gdje je ona završila... Mene danas manje interesuje Šćepanović, već ko je sakrio moju krivičnu prijavu zbog koje sam izgubio šest miliona eura imovine", istakao je Ražnatović na kraju svoje ispovijesti.