Mladima dajemo šansu, afirmisanima poštovanje

Već dvije godine Tivat ljeti nije samo turistička, već i muzička destinacija, a sve to zahvaljujući festivalu “Biser Jadrana”. Prošle godine festival je proširen za još jedno veče, te su domaći izvođači imali svojih “pet minuta” u sklopu prve večeri dok je drugo veče festivala bilo regionalnog karaktera, a 12 prvoplasiranih su takođe nastupili i u završnici. No, ove godine festival se vraća na početnu ideju i trajaće jedno veče, a konkurs je raspisan.

“Naša parola je ‘Tivat spaja region’ te smo odlučili da to kroz muziku tako i bude. Nastavljamo nakon dvije uspješne godine i treću u nizu i nadamo se nekom najboljem izdanju do sada. Novina u odnosu na prošlu godinu je da se opet vraćamo na jedno veče, kako je to bilo prve godine. Biće 24 izvođača s tim što ću kao organizator gledati da polovina bude iz Crne Gore kako bismo na taj način podržali i pomogli našu scenu i naše izvođače, te ih motivisali da se što više prijavljuju”, kazao je u razgovoru za “Vijesti” direktor festivala Bojan Delić.

Očigledno je da su izvođači prepoznali “Biser Jadrana” kao odličnu platformu za predstavljanje pjesme, te su svoje numere počeli da šalju organizatorima i desetak dana prije nego je konkurs zvanično objavljen, potvrdio je Delić.

“Već se nakupilo nekih 20-ak pjesama, što iz zemlje, što iz regiona. Vidi se da je ‘Biser Jadrana’ motivisao izvođače, te da muzičari već šalju i spremaju pjesme za naš festival. Autori i izvođači sada znaju da imaju sigurno mjesto gdje mogu da predstave svoj rad, tako da mislim da radimo veliku i pravu stvar”, siguran je sagovornik “Vijesti” koji je apelovao na sve koji mogu, da ovu priču podrže.

“Veliki je ovo posao, potrebno je dosta novca. Borimo se. Najviše se zahvaljujem Opštini Tivat i Željku Komnenoviću na ogromnoj podršci jer bez njih ova priča ne bi bila uspješna. Hvala svim partnerima i sponzorima, Ministarstvima. Tek sada shvatam koliko je novac bitan da bi se nešto uradilo i još bitniji da bi ta priča trajala”, naglašava Delić i dodaje da bi “Biser Jadrana” trebalo da bude državna strategija razvoja muzičke scene.

Crnogorsku scenu koja je godinama bila uspavana, “Biser Jadrana”, ali i “Montesong” su prethodne dvije godine probudili, te Delić sa ponosom ističe da sada crnogorski muzičari više snimaju jer znaju da imaju gdje da prezentuju pjesme.

“To je bilo dovoljno da osnažimo našu muzičku scenu. Međutim, upravo zato što su se na jednom i drugom festivalu pojavljivala jedna te ista imena, riješili smo da zasada otkažemo to veče posvećeno domaćim izvođačima kako ne bi došlo do prezasićenja. Ipak, i jednom i drugom festivalu stalo je da promoviše izvođače iz Crne Gore, ali ne na uštrb kvaliteta. Zato će od 24 izvođača, njih 10-12 ove godine na ‘Biseru Jadrana’ biti iz Crne Gore. Smatram da na taj način štitim domaće izvođače da ih isto bude u velikom broju. To je cifra koja je ogromna, a cilj mi je bio da ih pokrenem i mislim da sam uspio u tome. Prošle godine je to jedno veče bilo vrhunsko, imali smo odlične pjesme. Ali moramo biti svjesni da i pažnja javnosti mora biti usmjerena na to domaće veče, pa bi i rezultati bili bolji”, siguran je Delić koji otkriva da mu je cilj da “Biser Jadrana” traje tri dana.

Iako je tek dvije godine aktivan, “Biser Jadrana” je iznjedrio dosta novih lica, a upravo su festivali sjajna platforma za prezentaciju pjesme i znaju biti odlična podrška onima koji počinju. No, mnogi prezentaciju pjesme završe nastupom na festivalu nadajući se da će sama naći svoj put.

“Mi smo festival koji se razvija. Trudimo se da se tu pojavi što više novih ljudi, ali naravno da želimo da imamo i one afirmisane iz naše zemlje i regiona. Često kažem da mladima dajemo šansu, a afirmisanima poštovanje. U pitanju je ljudskost kroz muziku i stalo mi je do stoga, te mislim da ne treba da bude bitno koji su na kraju završili” savjetuje, te dodaje da je mnogima upravo ovaj festival pomogao da ga publika upozna i zavoli, ali i da dobije angažmane tokom čitave godine.

“Festival je tu da bude odskočna daska, ali svako je odgovoran za svoju karijeru. Danas je sve bazirano na marketingu na mrežama, ali nije sve u tome. Treba dosta truda da bi se jedna pjesma razvila, potreban je spot, gostovanja po emisijama. Mada, desi se da i bez te ustaljene procedure pjesma dođe do slušalaca i izvođači naprave karijere. Sve je do pjesme. Kapiram priču o hiperprodukciji, ali čini mi se da u nedostatku dobrih pjesama vraćaju se one stare, aranžiraju se nanovo. Mi zato služimo da se stvaraju nove i kvalitetne pjesme”, zaključuje Delić.

( Marija Vasić )