Nikolaj Mladenov – Bugarin na čelu Trampovog Odbora za mir

Tokom svoje karijere Nikolaj Mladenov često je bio u centru pažnje.

Bivši bugarski ministar vanjskih poslova je, kao specijalni koordinator Ujedinjenih nacija za bliskoistočni mirovni proces od 2015. do 2020, stekao povjerenje i izraelskih i palestinskih lidera. Djelovao je kao iskren posrednik, spreman da kritikuje sve strane u periodima velikih tenzija.

Sada kada je Mladenov imenovan za generalnog direktora Trampovog Odbora za mir i za visokog predstavnika za Gazu, to povjerenje će vjerovatno biti izuzetno vrijedno.

Posao pred njim je ogroman: Mladenov ima zadatak da nadzire prekid vatre između Izraela i Hamasa, da sprovede mirovni plan od 20 tačaka koji su posredovale Sjedinjene Američke Države, obnovi Gazu, razoruža Hamas i podrži tranziciju ka palestinskoj tehnokratskoj vladi u enklavi – sve to uz balansiranje različitih geopolitičkih interesa.

Dobar poznavalac Bliskog istoka

Mladenov je započeo svoju političku karijeru u Bugarskoj kao poslanik stranke desnog centra UDF. Kasnije je, kandidujući se u ime stranke desnog centra GERB, postao jedan od prvih bugarskih poslanika u Evropskom parlamentu.

Kratko je obavljao dužnost bugarskog ministra odbrane, a potom i ministra vanjskih poslova od 2010. do 2013. godine.

„Nikolaj Mladenov bio je prvi [bugarski] ministar vanjskih poslova s tako detaljnim znanjem o Bliskom istoku. To je bila sjajna prilika za Bugarsku, jer je ubrzo nakon toga započeo rat u Siriji, a zatim i ‘Arapsko proljeće’“, objašnjava Vesela Černeva. Ona je nekada bila u Mladenovljevom kabinetu kada je on bio prvi čovjek bugarske diplomatije, a danas je zamjenica direktora Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECHR), trusta mozgova čije je glavno sjedište u Berlinu, a kancelarije, između ostalog, ima i u Sofiji.

Černeva svog bivšeg šefa opisuje kao talentovanog za komunikacije. Mladenov je proširio bugarsku vanjsku politiku i poslovno angažovanje na Bliskom istoku, jačajući veze, između ostalog, s Tunisom, Egiptom i Irakom.

Godine 2012. suočio se s jednim od svojih najvećih izazova kao ministar vanjskih poslova kada su vozač autobusa i pet izraelskih turista ubijeni u napadu bombaša samoubice na aerodromu Burgas u jugoistočnoj Bugarskoj. Teroristički napad – najsmrtonosniji u novijoj istoriji zemlje – kasnije je pripisan Hezbolahu. Nakon toga, Mladenov je počeo blisko da sarađuje s izraelskim zvaničnicima.

Pouzdani graditelj mostova

Nakon što mu je istekao mandat na mjestu šefa diplomatije, generalni sekretar UN Ban Ki Mun imenovao ga je za specijalnog izaslanika svjetske organizacije za Irak s mandatom od dvije godine. Potom je Mladenov preuzeo ulogu specijalnog koordinatora UN za bliskoistočni mirovni proces.

U Jerusalimu je tiho izgradio povjerenje s izraelskim i palestinskim zvaničnicima, kao i s predstavnicima Egipta i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), ali i Hamasa, koji EU označava kao terorističku grupu.

Tokom svog mandata na mjestu izaslanika UN, Mladenov je radio na deeskalaciji napetosti i održavanju rješenja u vidu dvije države. Takođe se zalagao za Abrahamov sporazum iz 2020, postignut uz posredovanje SAD, koji je donio normalizaciju diplomatskih odnosa između Izraela i Bahreina, UAE, Maroka i Sudana.

Iako su Palestinci na sporazum uglavnom gledali kao na izdaju svog cilja, Mladenov je bio uvjeren da će to donijeti veću stabilnost regionu.

Kao specijalni koordinator UN, nije se plašio da izrazi kritiku ni na račun izraelskih, ni na račun palestinskih aktera. Osuđivao je ubistva (uključujući i ubistva djece), širenje naselja na Zapadnoj obali i raketiranje civilnih područja.

„Ako vi kao Ujedinjene nacije nemate jasan stav o tim stvarima, ne možete biti vjerodostojni“, rekao je Mladenov za Njujork tajms 2021. godine.

Logičan izbor za Odbor za mir?

Prema mišljenju Ruslana Trada, novinara i stručnjaka za vojne sukobe i Bliski istok, Mladenovljevo imenovanje za generalnog direktora Odbora za mir i visokog predstavnika za Gazu bilo je „logično“ za one koji su upoznati s regionalnom dinamikom.

„Mladenov je najmanje kontroverzna osoba za tu misiju“, kaže Trad za DW, dodajući da je Mladenovljev ugled među arapskim državama pozitivan i da mu se često pripisuje zbližavanje naizgled nepomirljivih strana.

Nakon višemjesečnih nagađanja, tokom kojih su arapske zemlje odbile bivšeg britanskog premijera Tonija Blera, koji je navodno bio Trampov prvi izbor, Mladenovljevo imenovanje prvi je objavio izraelski premijer Benjamin Netanjahu, a kasnije su ga potvrdile i SAD.

„Njegovo iskustvo, ali i njegov doprinos potpisivanju Abrahamovog sporazuma iz 2020, tokom prvog mandata predsjednika Trampa, vjerovatno je jedna od stvari koje su zaslužne za povjerenje američke administracije“, kaže Vesela Černeva za DW.

Gotovo nemoguć posao?

Iako je pitanje koliko će Mladenov biti nezavisan kada je riječ o donošenju odluka u okviru Odbora za mir, jasno je da će on biti odgovoran za sprovođenje druge faze primirja, koja uključuje razoružanje „svog neovlašćenog osoblja“ u Gazi i nadzor nad njenom obnovom i bezbjednošću.

To će se vjerovatno pokazati kao izuzetno teško iz mnogo razloga, uključujući i to što, prema mišljenju Trada, Hamas i dalje pokazuje jasne namjere da održi svoju političku vlast. Štaviše, uprkos primirju, obje strane i dalje se međusobno optužuju za višestruka kršenja prekida vatre.

Govoreći u emisiji DW „Conflict Zone“ koja je snimljena ranije ovog mjeseca u vrijeme Minhenske bezbjednosne konferencije, Mladenov je mirovni plan za Gazu opisao kao „jedinu opciju za nastavak bilo čega što ima smisla u Gazi, što zaustavlja taj rat i ne dozvoljava povratak nasilju“.

Takođe je naglasio da stvari moraju da se odvijaju veoma brzo, rekavši da je trenutno najveći rizik da realnost na terenu u Gazi bude cementirana: „Nije samo Gaza odvojena od Zapadne obale i legitimne Palestinske uprave – postoji podjela i unutar same Gaze – podjela na dvije zone.“

Ruslan Trad takođe smatra da će, bez obzira na dobru volju prema Mladenovu koja proizlazi iz njegovih kvaliteta i iskustva, nad njim „visiti poput oblaka“ to što je njegovu poziciju i njegovu misiju stvorila sadašnja američka administracija.

Mladenov će morati da „održi svoj ugled – ugled nekoga ko donosi odluke na osnovu stručnosti, a ne na osnovu političkog pritiska“, ukazuje Trad za DW.

Veze s UAE i proevropska uvjerenja

Prije nego što je prihvatio svoju novu ulogu, Mladenov je bio generalni direktor Diplomatske akademije Anvar Gargaš čije je sjedište u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, i koja obučava diplomate i donosioce odluka u vanjskoj politici. To je neke podstaklo da izraze zabrinutost zbog njegovih veza s aktivnom vanjskom politikom UAE prema Gazi i Izraelu.

Istovremeno, može se čuti i da je on diplomata s jakim proevropskim uvjerenjima.

Iako je većina država članica EU odbila da se pridruži Odboru za mir, i umjesto toga poslala posmatrače, bugarski diplomata se u ponedjeljak sastao s ministrima vanjskih poslova Unije kako bi koordinirao napore.

„Evropa mora i vjerovatno će htjeti da učestvuje u mirovnom procesu na Bliskom istoku i u stabilizaciji Gaze. U tom smislu, prisustvo Evropljanina, Nikolaja Mladenova, na mjestu visokog predstavnika za Gazu, trebalo bi da bude pozitivan faktor“, smatra njegova bivša saradnica Vesela Černeva.

Sam Mladenov je za DW u Minhenu izjavio: „Moj fokus sada u potpunosti je usmjeren na to kako da osiguramo da tragedija koju Gaza predstavlja ne traje ni dana duže.“

( Deutsche Welle )