Odbor nije podržao amandmane Lakovića na predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima

Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu nije podržao nijedan od pet amandmana poslanika Pokreta Evropa sad Miodraga Lakovića na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima.

Vlada je juče utvrdila 12 amandmana na taj predlog zakona, a Skupština bi večeras trebalo da se izjasni o tom dokumentu.

Prvim amandmanom, Laković je predložio da se izmijeni sastav Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji, na način da se u njen sastav uključi jedan predstavnik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, i jedan predstavnik koga predlaže Advokatska komora. Takvo rješenje, kako je obrazložio, ima za cilj jačanje ustavnosti, zakonitosti i transparentnosti postupka provjere bezbjednosnih smetnji, kao i unapređenje povjerenja javnosti u rad Komisije.

"Uključivanje predstavnika više institucija obezbjeđuje dodatni stepen nepristrasnosti i objektivnosti u postupku odlučivanja. Na taj način se službenicima Uprave policije omogućava pravičniji tretman, uz jasno normirane mehanizme koji osiguravaju da je postupak provjere bezbjednosnih smetnji opravdan i zasnovan na provjerljivim činjenicama", naveo je Laković.

Istovremeno, kako je kazao, amandmanom se zadržava postojeće zakonsko rješenje kojim je propisan rok od 90 dana u kojem Agencija za nacionalnu bezbjednost daje svoje mišljenje.

"Dodatno, ovim amandmanom uvodi se obaveza obavještavanja kandidata o razlozima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje, osim u dijelu u kojem bi takvo obavještavanje moglo ugroziti nacionalnu bezbjednost. Na ovaj način se jača pravo na informisanost uz istovremeno poštovanje legitimnih interesa zaštite nacionalne bezbjednosti. Predloženo rješenje uspostavlja ravnotežu između potreba bezbjednosnog sistema i zaštite ljudskih prava, čime se postiže viši stepen pravne sigurnosti i opravdanosti postupka provjere bezbjednosnih smetnji", napisao je Laković.

U drugom amandmanu, predložio je da se, u članu 20, stav 5 mijenja i da glasi:

„O postojanju bezbjednosne smetnje obavijestiće se policijski službenik, uz obavezu obavještavanja policijskog službenika o razlozima, činjenicama i dokazima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje, osim u dijelu u kojem bi to ugrozilo nacionalnu bezbjednost.

"Ovim amandmanom predlaže se brisanje stava 2 Predloga zakona o izmjenama, čime se zadržava postojeće zakonsko rješenje. Na ovaj način obezbjeđuje se kontinuitet u važecem pravnom okviru i izbjegava uvođenje normi koje bi mogle dovesti do automatskih i nesrazmjernih posljedica po radnopravni status policijskih službenika", naveo je Laković.

"Istovremeno, amandmanom se mijenja stav 5, na način što se uvodi jasna obaveza nadležnog organa da, prilikom obavještavanja policijskog službenika, navede razloge, činjenice i dokaze na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje, osim u dijelu u kojem bi takvo obavještavanje moglo ugroziti nacionainu bezbjednost. Ovim rješenjem jača se transparentnost postupka i pravo policijskog službenika na informisanost i djelotvornu pravnu zaštitu, uz istovremeno očuvanje legitimnih interesa zaštite nacionalne bezbjednosti", dodao je u obrazloženju.

Laković je trećim amandmanom predložio brisanje člana 22.

"Ovim amandmanom predlaže se brisanje odredbe Predloga zakona o izmjenama i dopunama kojom se propisuje da utvrđeno postojanje bezbjednosnih smetnji ne predstavija težu povredu službene dužnosti, kao disciplinskim prekršajem. Ovim brisanjem zadržava se važece zakonsko rješenje, čime se obezbjeđuje kontinuitet u pravnom uređenju disciplinske odgovornosti službenika Uprave policije".

Poslanik PES-a je četvrtim amandmanom predložio brisanje člana 24, stava 2.

"Ovim amandmanom predlaže se brisanje stava 2 Predloga zakona kojim se propisuje prestanak radnog odnosa po sili zakona u slučajevima kada Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji utvrdi postojanje bezbjednosnih smetnji, kao i u slučajevima dolaska policijskog službenika na posao pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci, njihovog konzumiranja tokom radnog vremena ili odbijanja podvrgavanja testiranju na prisustvo alkohola ill psihoaktivnih supstanci. Predloženo brisanje ima za cilj zadržavanje postojećeg zakonskog rješenja prema kojem se navedena ponašanja tretiraju kao teže povrede radne obaveze, o kojima se odlučuje u disciplinskom postupku, uz poštovanje prava na pravičan postupak", kazao je Laković.

Propisivanje prestanka radnog odnosa po sili zakona, kako je rekao, predstavija automatizam koji iskijučuje individuainu procjenu konkretnih okolnosti slučaja, stepena odgovornosti i eventualnih olakšavajućih ili otežavajucih okolnosti.

"Zadržavanjem postojećeg rješenja obezbjeđuje se srazmjernost između povrede službene dužnosti i posljedica po radnopravni status policijskog službenika, kao i usklađenost sa ustavnim načelima pravne sigurnosti i prava na djelotvoran pravni lijek. Na ovaj način se istovremeno štiti integritet i bezbjednost službe, ali i prava i dostojanstvo policijskih službenika, kroz primjenu odgovarajucih disciplinskih mjera u okviru propisanog postupka", istakao je u obrazloženju.

Konačno, Laković je u petom amandmanu predložio da se, u članu 26, novi član 214a mijenja i da glasi:

"Na lica za koja je u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima ('Službeni list CG'\ br. 70/21, 123/21, 3/23 i 84/24), utvrđeno postojanje bezbjednosnih smetnji za daiji rad, a za koja nije pokrenut disciplinski postupak do dana stupanja na snagu ovog zakona, primjenjivaće se odredbe ovog zakona. Disciplinski postupci koji su pokrenuti u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima ('Službeni list CG', br. 70/21, 123/21, 3/23 i 84/24) zbog postojanja bezbjednosnih smetnji za dalji rad, a koji nisu prvosnažno okončani do dana stupanja na snagu, nastaviće se po odredbama zakona koji je važio u vrijeme pokretanja postupka, osim ako su odredbe ovog zakona povoljnije za lice protiv kojeg se postupak vodi. Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji dužna je da, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, izvrši reviziju svih slučajeva iz stava 1 ovog člana donese novo misljenje u skladu sa odredbama ovog zakona."

Laković je pojasnio da amandman eliminiše automatsku obustavu tekućih postupaka, koja je "predstavijala najozbiijniji problem predloga".

"Umjesto toga, uvodi princip koji je uobičajen u tranzicionom zakonodavstvu: tekući postupci se nastavljaju po prethodnom zakonu osim ako je novi povoljniji (analogija sa krivičnopravnim principom lex mitior). Za slučajeve gdje postupak nije ni pokrenut, nove odredbe se primjenjuju — što je logicno jer se te situacije tretiraju od nule. Dodatno, propisuje se rok od 90 dana za reviziju zatečenih slucajeva, čime se sprječava pravni vakuum", napisao je poslanik.

( B.H. )