N1: Slučaj Jovane Jeremić i da li je Crna Gora u svemu pretekla Srbiju ili će u EU "preko veze"

Portal N1 Srbija objavio je tekst u kojem pišu da se, čitajući stiče utisak da je Crna Gora otišla daleko ispred Srbije, i to ne samo kada su evropske integracije u pitanju.

Jedan od sagovornika tog medija bio je i pomoćnik glavnog urednika “Vijesti” Vukašin Obradović, koji je kazao da je Crna Gora napredovala u mnogim oblastima i da ima ozbiljne ambicije i šanse na evropskom putu.

Crna Gora je, podsjeća između ostalog N1, na šest mjeseci ograničila emitovanje dvije emisije jutarnjeg programa TV Pink, a isto bi moglo da se desi i sa emisijama TV Prva i Informera, sve zbog govora mržnje, negiranja nacionalnog identiteta i veličanja ratnih zločinaca. Iako isti sadržaj gledaju i građani Srbije, i to u mnogo većem broju, a propisi su slični, ukazuje N1, regulatorno tijelo za elektronske medije u Srbiji u svemu tome ne vidi ništa sporno. "Na krilima ovakvih i drugih, čini se nemogućih situacija u Srbiji, Crna Gora ubrzano ide ka Evropskoj uniji, što se vidi i na njenim avionima – cilj je da tamo stigne 2028", piše taj medij.

Podsjećaju da je Crna Gora otvorila sva, a do sada zatvorila 13 poglavlja koja čine pristupne pregovore za članstvo u EU, te da je evropska komesarka za proširenje Marta Kos nedavno rekla da je Evropska komisija spremna da pomogne Crnoj Gori da zatvori sva poglavlja do kraja ove godine.

"Zato je crnogorska vlada na avione Er Montenegra odštampala svoj moto '28 od 28' – što znači 28. članica Unije do 2028. godine. Čitajući vijesti iz regiona, stiče se utisak da je 'bratska' država otišla daleko ispred Srbije, i to ne samo kada su evropske integracije u pitanju", piše u tekstu.

"Utisak ne vara"

Da utisak ne vara, kako piše N1, potvrđuje pomoćnik glavnog urednika “Vijesti” Vukašin Obradović, nekadašnji predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije, koji je svoju višedecenijsku novinarsku karijeru nastavio u Crnoj Gori.

“Crna Gora je napredovala u mnogim oblastima i ima ozbiljne ambicije i šanse na evropskom putu. Ono što je važno za građane Crne Gore i u čemu se ona razlikuje od Srbije, gdje je podrška Evropskoj uniji prilično dvosmislena, konkretne mjere koje se donose u Crnoj Gori i tiču se poglavlja imaju i konkretne posljedice na život ljudi i društvo u cjelini”, rekao je Obradović.

On podsjeća da je Crna Gora pristupne pregovore počela prije Srbije u prvoj deceniji dvijehiljaditih, ali i da je dugo stagnirala – sve do avgusta 2020. godine i smjene režima Mila Đukanovića.

“Postignuta je neka vrsta političkog konsenzusa oko evropskog puta Crne Gore. Osobenost je da su u najvećoj mjeri stranke i vlasti i opozicije postigle dogovor da je ulazak u EU zajednički cilj svih”, napominje Obradović.

"Prećutni dogovor da se svi slože oko zajedničkog cilja"

To potvrđuje, kako se dodaje u tekstu, i crnogorski pisac i kolumnista Đuro Radosavović, koji živi u Beogradu. Ocjenjuje da u Crnoj Gori postoji prećutni dogovor da se svi slože oko zajedničkog cilja, pa čak i oni posvađani.

Ključne tačke na tom putu su poglavlja 23 i 24, koja se tiču vladavine prava, demokratije i sloboda, koja se posljednja zatvaraju. Crna Gora zato u finišu svojih pregovora donosi ustavne amandmane kako bi ojačala sudstvo i tužilaštvo, piše N1.

Obradović objašnjava da će ključna promjena biti to što ministar pravde više neće biti član Sudskog savjeta. Isto je uradila i Srbija 2022. godine, podsjeća se, kada je promijenjen sastav i izbor Visokog savjeta sudstva i Visokog savjeta tužilaštva. Međutim, od 2021. godine Srbija se nije mrdnula na evropskom putu, a početkom 2026. je dobila i “Mrdićeve zakone”, piše N1.

“U Srbiju se pod direktnu kontrolu stavlja dobar dio pravosuđa, odnosno tužilaštvo”, istakao je Obradović u razgovoru za portal tog medija.

Međutim, uvođenje reda u crnogorsko pravosuđe, kao i borba protiv organizovanog kriminala, "ne idu baš glatko", piše u tekstu.

“Kada se ima u vidu nasljeđe Crne Gore i razorne posljedice u pravosuđu, vidi se da se Crna Gora suočava sa nimalo lakim zadatkom reforme pravosuđa koje je dugo bilo pod kontrolom Demokratske partije socijalista (DPS). Pomaci koji postoje jasno iskazuju volju da se uvaže izjave zvaničnika EU i ima primjedbi da to ne ide željenom brzinom, ali uočavaju se jasni napori da se zatvore ta poglavlja”, ocijenio je Obradović.

Radosavović ističe da je ključni trenutak koji je omogućio Crnoj Gori da iskorači bilo hapšenje Vesne Medenice, nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda. Za nju se "govorilo da je 'crna kutija' Mila Đukanovića".

Dodaje da vlast i pored toga ne zna kako da riješi stvari u pravosuđu i izbori se sa organizovanim kriminalom, a da se sve svodi na jurnjavu za sopstvenim repom.

“Policija i kada uhapsi nekoga malo zdraži, i kao ono sa zlatnom ribicom – poljubi je i pusti nazad. Sudstvo ide sporo, jer je birano od DPS-a”, kaže Radosavović i dodaje da događaji pokazuju da je organizovani kriminal organizovaniji od policije i države.

"I pored svega toga, Medenici i njenom sinu je izrečena prvostepena presuda, a na osnovu skaj poruka sudi se bivšem specijalnom tužiocu Milivoju Kantiću, specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću, a postupci se vode i protiv više visokorangiranih pripadnika policije", piše u tekstu.

Radosavović: Crna Gora u EU "preko veze"

Iako je komesarka za proširenje Marta Kos rekla da je pred Podgoricom još mnogo toga što treba da uradi, poruke iz Brisela su ohrabrujuće, navodi N1. Predsjednica Evropske komisije Usula fon der Lajen je prošle godine Podgorici poručila: “Posvećeni ste, ambiciozni ste, a mi to volimo i zbog toga ćemo vas podržati”.

"Vuku iz Crne Gore ka EU, a vuku i iz EU dosta jako", kaže Radosavović i dodaje da misli da je Briselu sada preče da primi Crnu Goru u Uniju nego neke druge.

“Ironija je da će Crna Gora u Evropsku uniju ući 'preko veze'. To je izgleda upisano u genetski kod države”, smatra Radosavović.

Upitan koja je to veza u pitanju, on navodi da trenutna “situacija tako nalaže”.

“Samo da se ne pobiju Mandić, Jakov i Spajić. Da se ne potuku ko će prvi da presiječe vrpcu i ostane upamćen da je uveo Crnu Goru u Evropsku uniju”, kaže on.

"Mediji uređeni - donekle"

Prije nego što je uredila pravosuđe, Crna Gora je dovela u red medije i aktivno radi na tome, piše N1.

Radosavić kaže da u Crnoj Gori postoje emisije u kojima se mogu vidjeti i čuti različiti akteri koji polemišu o različitim temama. O tome dokle će se u polemici otići i šta će se sve u elektronskim medijima reći, vodi računa Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge (SAMU), koji je na šest mjeseci zabranio reemitovanje jutarnjeg programa Jovane Jeremić na TV Pink i sličnim mjerama zaprijetio Informeru i Prvoj.

Vukašin Obradović kaže da situaciju u Crnoj Gori ne treba idealizovati i da postoje određeni pritisci i pojave koji narušavaju medijsku sliku, ali da je atmosfera u kojoj novinari rade potpuno drugačija u odnosu na onu u Srbiji.

U posljednje tri godine u Crnoj Gori je donijeto 12 presuda zbog napada na novinare, a u toku su postupci protiv napadača na novinare "Pobjede" i "Vijesti" prilikom otkrivanja spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću u avgustu prošle godine.

Poređenja radi, piše N1, srpskoj policiji je trebalo dva i po mjeseca da identifikuje napadača na ekipu tog medija kod tzv. Ćacilenda, dok osoba koja je redakciji N1 poslala prijeteće pismo poštom ni poslije osam mjeseci nije pronađena, iako se na pismu vidi broj pošte.

“Generalno gledano, još dosta mora da se uradi na medijskim slobodama, ali situacija je neuporediva što se tiče političkog pritiska, napada na novinare, posebno nezavisnih”, istakao je Obradović.

Ograničavanje reemitovanje jutarnjeg programa TV Pink nije prvi put da crnogorsko regulatorno tijelo reaguje na sadržaj televizija iz Srbije, a najčešće su postupci pokretani protiv TV Hepi i TV Pink, podsjeća N1. Pored širenja govora mržnje i diskriminacije na račun Crnogoraca i drugih naroda, razlog je 2022. godine bilo i neprimjereno izvještavanje o masovnom ubistvu na Cetinju, kada je ubijeno deset, a ranjeno šest osoba.

SAMU ovakve postupke nije vodio protiv lokalnih medija.

Obradović objašnjava da medijsku sliku Crne Gore karakterišu pojedini mediji, prije svega portali i televizije, koji su pod direktnom kontrolom Srbije.

“I tu se vidi pinkovsko-informerski pristup i tu država nema adekvatnog rješenja da se utiče na ove medije da se pridržavaju novinarskih standarda”, kazao je Obradović, dodajući da se preko tih medija vrši maligni uticaj na crnogorsko društvo.

On napominje da je domet SAMU-a ograničen, da ne postoje samoregulatorna tijela kao što je srpski Savjet za štampu, a da pravni mehanizmi kojima bi se uticalo na gore pomenute medije nisu dovoljno ni razvijani, niti primjenjivani.

“Drugi mehanizmi se ne koriste, jer se ti mediji nalaze pod pokroviteljstvom prosrpskih stranaka i ostaju van dometa i onih mogućih mjera”, objasnio je sagovornik portala N1.

"Evropski standardi na lokalni način"

Dok je ispunjavala zadatke na evropskom putu, Crna Gora je donosila i donosi niz zakona koji direktno utiču na život građana, ističe N1. Ustavni sud je, podsjećaju, ukinuo odluku iz 2019. godine kojom je zabranjen rad nedjeljom, zbog kršenja slobode preduzetništva i jednakosti. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je na to reagovao tako što je najavio da će predložiti promjenu Ustava kako bi neradna nedjelja postala ustavno pravo.

Država je nedavno, na predlog Instituta za javno zdravlje donijela odluku da nevakcinisanoj djeci zabrani upis u vrtiće. Izuzetak su oni koji zbog trajnih medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisani. Povod za izmjenu zakona bila je epidemija malih boginja i sve veći broj nevakcinisane djece. I pored dobrih namjera države, javnost je burno reagovala.

Vukašin Obradović napominje da je mali broj onih koji podržavaju izmjene zakona i da je osnovna zamjerka da treba više raditi na emancipaciji građana, prije uvođenja tako restriktivnih mjera.

Crnogorci su, piše N1, još burnije reagovali kad su čuli da izmjenama Zakona o radu vlada planira da obaveže očeve da dva mjeseca idu na porodiljsko odsustvo, dok će majke sa bebom biti 10 mjeseci.

U crnogorskom parlamentu, ali i u javnosti, dodaje se u tekstu, može se čuti da predloženi zakon ide na štetu majki.

Đuro Radosavović objašnjava da je to ljudsko pitanje o kojem treba da odluči majka, jer “muškarci se ionako izvuku”. “Ne zanima me Evropska unija”, ističe on i dodaje da o trajanju porodiljskog odsustva i ko će biti sa bebom treba isključivo žene da pričaju.

"Efikasnija administracija i poneki apsurd"

U “čekiranju” evropskih standarda, Crna Gora je popunila dosta polja, a mnoga su doživjela svoj apsurd u stvarnosti, kaže Radosavović. Kao primjer navodi crtanje biciklističkih staza po Podgorici tamo gdje su one nemoguće i gdje je vožnja bicikla nemoguća.

Ono u čemu se osjeća poboljšanje je vađenje dokumenata, kaže on.

Navodi primjer svog prijatelja koji je u Pljevaljima riješio da otvori eko-park. Otišao je u taj grad i spremio se da u njemu ostane sedam dana i moli Boga da za to vrijeme uspije sve da uradi. Međutim, za dva dana je sve bilo gotovo. Dodaje da je slična situacija i u drugim manjim gradovima, gdje je administracija postala mnogo efikasnija.

Podgoričani bi uskoro mogli da dobiju i pogon za prečišćavanje otpadnih voda, ali je njegova izgradnja u Botunu postala nacionalno pitanje, piše N1. Istovremeno ona je i evropsko pitanje, ukazuju, jer je početak radova bio uslov da se zatvori Poglavlje 27 o životnoj sredini i opravdaju ogromna sredstva koja je za tu namjenu dala Evropska unija.

"Premijer Crne Gore Milojko Spajić poručuje da neće prihvatiti da ga ucjenjuju i da će se kanalizacija graditi kako je i planirano. Za to vrijeme Beograđani broje godine od kada je predsjednik Aleksandar Vučić 2019. godine stao na stolicu u Borči i stanovnicima lijeve obale Dunava obećao kanalizaciju", zaključuje se u tekstu.

( B.H. )