Rojters: Uoči napada, Tramp zvaničnike SAD-a obavijestio da je udar na Iran visokog rizika i potencijalno velike dobiti

Uoči američkog napada na Iran, američki predsjednik Donald Tramp dobio je brifinge koji su, osim što su iznosili otvorene procjene o riziku od velikih američkih žrtava, ukazivali i na mogućnost generacijske promjene na Bliskom istoku u korist interesa SAD-a, rekao je za agenciju Rojters jedan američki zvaničnik.

Pokretanje onoga što je Pentagon nazvao "Epski bijes" u subotu gurnulo je Bliski istok u novi i nepredvidiv sukob. Američka i izraelska vojska gađale su ciljeve širom Irana, što je izazvalo uzvratne iranske napade na Izrael i obližnje arapske zalivske zemlje.

Zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da su oni koji su držali brifinge predsjedniku operaciju opisali kao scenario visokog rizika i velike dobiti.

I sam Tramp je, čini se, potvrdio takvu ocjenu kada je priznao ulog na početku operacije, rekavši da "životi hrabrih američkih heroja mogu biti izgubljeni", navodi Rojters.

"Ali ovo ne radimo za sadašnjost, već za budućnost, i to je plemenita misija“, rekao je Tramp u video obraćanju kojim je najavio početak velikih borbenih operacija. Već 47 godina iranski režim uzvikuje smrt Americi i vodi neprekidnu kampanju krvoprolića i masovnih ubistava... Nećemo to više tolerisati", rekao je Tramp.

Brifinzi Trampovog tima za nacionalnu bezbjednost pomažu da se objasni kako je predsjednik odlučio da pokrene vjerovatno najrizičniju američku vojnu operaciju od invazije na Irak 2003. godine.

Uoči napada, Tramp je primio više brifinga od zvaničnika među kojima su bili direktor CIA-e Džon Retklif, američki general Den Kejn, predsjedavajući Združenog generalštaba, državni sekretar Marko Rubio i ministar odbrane Pit Hegset.

U četvrtak je admiral Bred Kuper, koji predvodi američke snage na Bliskom istoku kao šef Centralne komande, doputovao u Vašington kako bi učestvovao u razgovorima u Sobi za krizne situacije Bijele kuće.

Drugi američki zvaničnik rekao je da je Bijela kuća prije napada informisana o brojnim rizicima povezanim s operacijama protiv Irana, uključujući moguće uzvratne napade iranskim raketama na više američkih baza u regionu, koje bi mogle nadjačati odbrambene sisteme, kao i napade iranskih saveznika na američke trupe u Iraku i Siriji.

Zvaničnik je dodao da su, uprkos velikom vojnom pojačanju Sjedinjenih Država, postojala ograničenja u pogledu sistema protivvazdušne odbrane koji su ubrzano raspoređeni u region.

Stručnjaci upozoravaju da bi sukob mogao krenuti opasnim putem, a prvi zvaničnik je rekao da planiranje Pentagona nije garantovalo ishod bilo kakvog konflikta.

Tramp je pozvao Irance da sruše vlast, ali to je lakše reći nego učiniti, rekla je Nikol Grajevski iz Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir.

"Iranska opozicija je prilično fragmentisana. Nije jasno šta je stanovništvo spremno da uradi kada je riječ o ustanku", rekla je Grajevski.

Oba američka zvaničnika tražila su anonimnost zbog osjetljivosti internih razgovora.

Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjeve za komentar. Pentagon je odbio da komentariše.

Trampovi sveobuhvatni ciljevi

U sedmicama koje su prethodile napadu, Tramp je naredio veliko vojno pojačanje na Bliskom istoku. Rojters je izvijestio o vojnim planovima za vođenje dugotrajne kampanje protiv Irana, ukoliko bi to predsjednik odlučio. Planovi su uključivali i ciljanje pojedinih zvaničnika, rekli su izvori.

Jedan izraelski zvaničnik rekao je da su meta bili iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei i predsjednik Masud Pezeškijan, ali da ishod napada nije jasan.

Tramp je u subotu jasno stavio do znanja da su njegovi ciljevi u Iranu sveobuhvatni, poručivši da će okončati prijetnju koju Teheran predstavlja Sjedinjenim Državama i dati Irancima priliku da svrgnu svoje vladare. Kako bi to postigao, iznio je planove da uništi veliki dio iranske vojske i onemogući je da razvije nuklearno oružje. Iran negira da teži razvoju nuklearnog oružja.

"Uništićemo njihove rakete i sravniti njihovu raketnu industriju sa zemljom... Uništićemo njihovu mornaricu. Obezbijedićemo da teroristički saveznici u regionu više ne mogu destabilizovati region ili svijet i napadati naše snage", rekao je.

Trampova odluka pokazuje rastuću spremnost na rizik, znatno veću nego kada je prošlog mjeseca naredio američkim specijalnim snagama da uđu u Venecuelu kako bi u smjeloj operaciji uhapsile predsjednika te zemlje.

Aktuelna kampanja protiv Irana rizičnija je i od odluke da u junu bombarduje iranska nuklearna postrojenja.

Iranska Revolucionarna garda zaprijetila je svim američkim bazama i interesima u regionu, poručivši da će iranska odmazda trajati dok "neprijatelj ne bude odlučno poražen".

Stručnjaci upozoravaju da Iran ima mnogo opcija za odmazdu, uključujući raketne napade, ali i dronove i sajber ratovanje.

Danijel Šapiro, bivši visoki zvaničnik Pentagona za pitanja Bliskog istoka, rekao je da će Teheran, uprkos američkim i izraelskim napadima, i dalje biti sposoban da nanese štetu.

"Iran ima mnogo više balističkih raketa koje mogu pogoditi američke baze nego što SAD imaju presretača... neke iranske rakete će proći", rekao je Šapiro, koji je takođe bio američki ambasador u Izraelu.

"(Ovi napadi su) velika kocka."

( Da.M. )