Dug po sudskim blokadama dostigao 1,6 milijardi eura

U praksi su česte situacije da se naplata značajno oteža ili postane nemoguća jer pravno lice – izvršni dužnik, nema novčanih priliva, nema imovine na kojoj se može sprovesti izvršenje ili je imovina već opterećena. Kada se namjerno želi izbjeći plaćanje duga ili nije postojala stvarna namjera njegovog plaćanja postoji osnov za krivični postupak, kazali su “Vijestima” iz Komore javnih izvršitelja.

Podaci Centralne banke CBCG pokazuju da je blokadu računa na dan 31. januar imalo 21.369 izvršnih dužnika, od kojih su povjerioci pokušavali da naplate potraživanja vrijedna 1,61 milijardu eura. Duže od godinu u blokadi je 20.067 izvršnih dužnika sa iznosom blokade od 1,57 milijardi. Za pet godina iznos iznos potraživanja koji se pokušava naplatiti kroz prinudnu naplatu povećan je za više nego duplo, jer su u januaru 2021. godine računi dužnika bili blokirani na iznos od 783 milion eura. Tada su bili blokirani računi 18.978 izvršnih dužnika.

“Vijestima” je javio čitalac, vlasnik male firme, koji je imao problem sa naplatom potraživanja. On je novom kupcu prodao prehrambenu robu vrijednu 15.000 eura sa rokom plaćanja od 60 dana. Međutim, i nakon tog roka kupac nije platio dug, firma je prestala da bude poslovno aktivna, nema novca na računu niti druge imovine.

“Obratio sam se izvršitelju koji je blokirao račun tog kupca, ali firma nema aktivan rad niti prilive novca. Vlasnik te firme dužnika u međuvremenu je na člana familije osnovao drugu firmu preko koje sada posluje. Saznao sam da je na sličan način prevario više drugih firmi da im ne plati robu koju je od njih uzeo slične ili veće vrijednosti. Mjesecima odbija kontakt, a posljednji put mi je rekao da ‘slobodno tužim firmu’. Međutim, od toga nema ništa, a nisu mi pomogli ni izvršitelji”, kazao je ovaj privrednik.

Na pitanje “Vijesti”, iz Komore javnih izvršitelja su kazali da ne mogu komentarisati povodom konkretnog predmeta i bez uvida u dokumentaciju, ali da nam dostavljaju opšte informacije i savjete na ovu temu.

“U praksi su česte situacije da se naplata značajno oteža ili postane nemoguća jer pravno lice - izvršni dužnik, nema novčanih priliva, nema imovine na kojoj se može sprovesti izvršenje ili je imovina već opterećena. Ključna stvar je da se izvršenje može sprovesti samo na imovini koja pripada dužniku. Ako je račun blokiran, ali nema priliva, blokada sama po sebi ne obezbjeđuje sredstva za namirenje povjerioca. To se vidi i kroz javno dostupne pokazatelje o blokadama računa - veliki broj subjekata je dugotrajno u blokadi, što u realnosti znači da su povjerioci često u situaciji da čekaju eventualni budući priliv ili da moraju tražiti druga sredstva izvršenja ako postoje”, naveli su iz Komore.

Na pitanje “Vijesti” kako u opisanom primjeru povjerilac može postupiti radi naplate, kazali su da postoje četiri moguće opcije.

“Ako već postoji izvršna odnosno vjerodostojna isprava i postupak je pokrenut, povjerilac može tražiti da se izvršenje ne zadrži samo na računu, već da se preduzmu radnje radi identifikacije druge imovine i da se promijeni sredstvo odnosno predmet izvršenja (pokretne stvari, nepokretnosti, potraživanja dužnika prema trećim licima, udjeli ili akcije, druga imovinska prava). Zakon omogućava da se od dužnika zahtijevaju podaci o imovini i prihodima, kao i da se podaci traže od trećih lica i organa, uz mogućnost novčanog kažnjavanja za nedostavljanje ili davanje netačnih podataka”, naveli su iz Komore.

Druga opcija je provjera da li je imovina prenijeta na novu firmu ili povezana lica ako postoje indicije da je roba uzeta bez realne namjere plaćanja ili da je imovina namjerno “izvučena” iz društva.

“Tada povjerilac preko punomoćnika može razmotriti: građanskopravne mehanizme pobijanja radnji kojima je dužnik oštetio povjerioce (kada je bilo prenosa imovine), i/ili tužbu zbog zloupotrebe pravne ličnosti (proboj pravne ličnosti) radi lične odgovornosti onih koji su zloupotrijebili društvo, ako su ispunjeni uslovi i postoji dokazna osnova”, naveli su izvršitelji.

Treća opcija je stečaj kada izvršenje ne daje rezultat, a četvrta krivični postupak.

“Kada dužnik nema sredstava i nema imovine, povjerilac može razmotriti podnošenje predloga za otvaranje stečaja. Stečaj može imati smisla ako postoji šansa da stečajni upravnik pronađe i vrati imovinu (npr. osporavanjem sumnjivih pravnih radnji), ali treba realno sagledati troškove i vjerovatnoću naplate. Četvrta opcija je krivičnopravni aspekt ako postoje elementi prevare - ako postoje ozbiljne indicije da je od početka postojala namjera da se roba ne plati, povjerilac može razmotriti i obraćanje nadležnim organima. Krivični postupak je odvojen od izvršenja i ne garantuje naplatu, ali može biti relevantan u dijelu utvrđivanja odgovornosti”, naveli su iz ove Komore.

Izvlačenje imovine iz firme dužnika i kako protiv “phoenix” ponašanja

Na pitanje kako dužnik može osnovati drugu firmu ili izvući novac i imovinu iz firme dužnika da bi izbjegao povjerioce, oni navode da blokada računa jedne firme ne znači automatski zabranu da fizičko lice, vlasnik ili član, osnuje drugo društvo -osim u situacijama kada su ispunjeni zakonski uslovi za zabrane odnosno ograničenja.

“U crnogorskom pravnom okviru postoje mehanizmi koji ciljaju tzv. ‘phoenix’ ponašanje (gašenje tj. ostavljanje firme u problemima i nastavak poslovanja preko novog subjekta), posebno kroz propise iz oblasti sprečavanja nelegalnog poslovanja i poreske discipline. Takođe, Zakon o privrednim društvima poznaje institut odgovornosti zbog zloupotrebe pravne ličnosti (tzv. ‘proboj pravne ličnosti’) - kada se pravno lice koristi da se nanese šteta povjeriocima, da se izbjegnu obaveze ili da se imovina ‘izvuče’ iz društva. U takvim okolnostima, povjerilac može tražiti da za obaveze društva odgovara i član odnosno direktor, ali to se ostvaruje u posebnom sudskom postupku i zavisi od dokazivanja zloupotrebe”, kazali su “Vijestima” iz Komore.

( Goran Kapor )