Rojters: Američki i izraelski vojni udari na Iran ojačaće nuklearne ambicije Kim Džong Una

Američki i izraelski vojni udari na Iran ojačaće nuklearne ambicije sjevernokorejskog lidera Kim Džong Una, smatraju stručnjaci i bivši zvaničnici, dok se pažnja usmjerava na to da li bi mogao da se vrati pregovorima sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldom Trampom, piše danas agencija Rojters.

Razgovori o sjevernokorejskom arsenalu nuklearnog oružja i balističkih raketa, koji je pod teškim međunarodnim sankcijama, propali su uprkos samitima Kima i Trampa 2018. i 2019. godine, ali bi napadi na Iran mogli podstaći Pjongjang da to ponovo razmotri.

Udari na Iran, u kojima je ubijen vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, dolaze dva mjeseca nakon što je venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro, zarobljen u raciji američkih specijalnih snaga po Trampovom nalogu.

"Kim je vjerovatno pomislio da je Iran napadnut tako zato što nije imao nuklearno oružje", rekao je Song Seong-džong, profesor na Univerzitetu Tedžon i bivši zvaničnik Ministarstva odbrane Južne Koreje.

Vojna operacija bila je neizbježna, s obzirom na "hegemonističku i odmetničku" prirodu SAD-a, saopštio je portparol Ministarstva spoljnih poslova Sjeverne Koreje u izjavi koju su u nedjelju objavili državni mediji.

Samo nekoliko dana prije napada, Kim je na kongresu vladajuće partije prošle sedmice obećao da će graditi još nuklearnog oružja, iako je ostavio otvorena vrata za nove razgovore, u zavisnosti od stava Vašingtona.

"Ako SAD povuku svoju politiku konfrontacije prema Sjevernoj Koreji poštujući sadašnji status naše zemlje... nema razloga da ne možemo dobro da se slažemo sa SAD", prenijela je državna agencija KCNA Kimove riječi.

Tramp je više puta rekao da bi želio da održi nove razgovore, što je podstaklo spekulacije da bi se dvojica lidera mogla sastati kada Tramp bude putovao u Kinu od 31. marta do 2. aprila.

Preventivni udari

"Poruka koju Trampova administracija želi da države-parije jasno shvate je: prestanite da prijetite Americi i njenim saveznicima i postignite dogovor prije nego što bude prekasno", rekao je Lajf-Erik Isli, profesor međunarodnih studija na Univerzitetu Ihva u Seulu.

Ipak, Sjeverna Koreja je, kako kaže, daleko naprednija od Irana u razvoju nuklearnih bojevih glava i sistema isporuke, uključujući interkontinentalne balističke rakete.

Sjeverna Koreja je 2022. godine zvanično u zakon unijela pravo na preventivnu upotrebu nuklearnih udara, za šta je Kim rekao da čini njen nuklearni status "nepovratnim".

Obnovljeni razgovori sa SAD ipak su Kimu bili niskog prioriteta, rekao je Sidni Sajler, viši savjetnik u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS).

"Spremnost predsjednika Trampa da koristi vojnu silu i prijetnje kao pregovarački adut mora Kima da čini nervoznim i manje sklonim da ishitreno traži razgovore", dodao je bivši američki specijalni izaslanik tokom šestostranačkih pregovora o sjevernokorejskom nuklearnom programu.

Ipak, pojačani osjećaj ugroženosti mogao bi Kima da vrati za pregovarački sto, smatraju neki analitičari.

"Za razliku od Irana, nemoguće je denuklearizovati Sjevernu Koreju", rekao je Čo Han-bum iz državnog Instituta za nacionalno ujedinjenje Koreje, navodeći rasutost nuklearnih lokacija širom izolovane države.

Procjenjuje se da je Sjeverna Koreja sastavila oko 50 bojevih glava i da posjeduje dovoljno fisibilnog materijala da proizvede još do 40, procijenio je prošle godine Stokholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI).

Upravljanje odnosima sa Trampom

I dalje bi mogao postojati prozor mogućnosti za razgovore ako Kim bude želio "da iskoristi svoj lični odnos sa predsjednikom Trampom kako bi ispitao stav Vašingtona o Sjevernoj Koreji, a u isto vrijeme kupovao vrijeme da dodatno unaprijedi nuklearne kapacitete zemlje", rekao je Jang Mu-džin, profesor na Univerzitetu za sjevernokorejske studije u Seulu.

Kim bi mogao razmotriti uslovni sastanak sa Trampom ako SAD priznaju nuklearni status Sjeverne Koreje, rekao je Nam Sung-uk, profesor na Ženskom univerzitetu Sukmjung i bivši šef istraživačkog centra u južnokorejskoj obavještajnoj službi.

Sjevernokorejski lider vjerovatno vjeruje i da mu veze sa Kinom i Rusijom pružaju zaštitu, rekao je Nam.

U septembru je Kim rijetko putovao oklopnim vozom u Peking, gdje je stajao rame uz rame sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom i ruskim kolegom Vladimirom Putinom na velikoj vojnoj paradi.

Uprkos tim vezama, Kim bi ipak mogao željeti da uvjeri Trampa da neće upotrijebiti nuklearno oružje protiv SAD-a, rekao je Ko Jong-hvan, sjevernokorejski diplomata koji je prebjegao i koji je savjetovao vladu Južne Koreje.

"Incident u Iranu mora da ga je naveo da pomisli kako bi trebalo bolje da upravlja odnosima sa SAD-om", kazao je on.

( Ne.V. )