"Izvanredan" fosil jednog od najmanjih dinosaurusa pronađen u Argentini
Bio je otprilike veličine vrane. Živio je prije 95 miliona godina u pustinjskom okruženju
U argentinskoj Patagoniji, prije 95 miliona godina, krajolikom su lutali i neki ogromni dinosaurusi, među njima zastrašujući mesožder Giganotosaurus težak oko osam tona, kao i džinovski, dugovrati biljojed Argentinosaurus, možda i do 70 tona. Ali to nije bila samo zemlja džinova, što pokazuje novoopisani fosil.
Istraživači su pronašli dobro očuvan i skoro potpun skelet jednog od najmanjih poznatih dinosaurusa na svijetu, nazvanog Alnashetri cerropoliciensis. Bio je otprilike veličine vrane i vjerovatno je lovio sitne životinje poput guštera, zmija, sisara i beskičmenjaka, prenosi agencija Rojters.
Fosil, očuvan tako da su kosti raspoređene gotovo kao u trenutku života, pruža uvid u alvarezsaure, neobičnu porodicu dinosaurusa unutar grupe poznate kao teropodi, koja obuhvata sve mesoždere među dinosaurima.
Ovaj primjerak, koji je dobio nadimak "Alna", iskopan je iz pješčara na lokalitetu La Buitrera u sjevernoj Patagoniji, u argentinskoj provinciji Rio Negro, poznatom po brojnim fosilima malih i srednje velikih životinja iz perioda krede.
Alna je bila mala ženka koja je živjela u pustinjskom okruženju i uginula je nakon što je doživjela četiri godine - dakle, bila je gotovo potpuno odrasla. Nakon smrti, njeno tijelo je brzo prekrila pješčana dina, što objašnjava izuzetno visok nivo očuvanosti.
Osim ptica, koje su evoluirale od malih pernatih dinosaurusa, Alnashetri je najsitniji dinosaur poznat iz Južne Amerike i može se mjeriti s najmanjima otkrivenim u svijetu.
"Alnashetri je zaista sićušan. Težak oko 0,7 kg, manji je od kokoške”, rekao je paleontolog Univerziteta u Minesoti Peter Makovicki, glavni autor istraživanja objavljenog u časopisu Nature. "Ne bi dosegao ni do koljena prosječnoj odrasloj osobi".
Alvarezsauri su uglavnom bili mali, sa kratkim ali snažnim prednjim udovima, dugim i vitkim zadnjim nogama i lagano građenim lobanjama. Istraživači sumnjaju da je Alnashetri imao perje, na osnovu fosila drugih alvarezsaura. Uprkos nekim osobinama sličnim pticama, alvarezsauri su bili samo daleko srodni pticama.
Alna je živjela u području zvanom Kokorkom, što na jeziku lokalnog autohtonog naroda Mapuče znači "pustinja kostiju".
"Iako su mnogi stanovnici Kokorkom pustinje kopali jazbine, Alnashetri je bio lagana životinja koja se kretala preko dina na svojim vitkim nogama. Tijelo mu je ličilo na pijetla, ali sa dugim repom", rekao je paleontolog i koautor studije Sebastian Apesteguia iz Fondacije Feliks de Azara i argentinskog Nacionalnog savjeta za naučna i tehnička istraživanja.
"Ruke su mu bile dobro razvijene, ali ne dovoljno duge da bi mogao da leti, a rep, iako nije potpuno sačuvan, djeluje da je bio podjednako dug (u odnosu na veličinu tijela) kao kod tipičnih mesožderskih dinosaurusa", dodao je Apesteguia, procjenjujući da je Alnashetri bio dug oko 70 cm, pri čemu je većina dužine otpadala na rep.
Alnin tanak i krhak skelet bio je toliko dobro očuvan da su istraživači mogli da sprovedu histološka ispitivanja - analizu mikroskopskih struktura kostiju.
"Nivo histoloških detalja je izvanredan", rekao je Apesteguía.
Njegovi šiljati zubi bili su brojni i snažni, poput zuba malog Velociraptora. Kasniji alvarezsauri iz Argentine i drugih djelova svijeta imali su sitne zube i skraćene ruke opremljene velikom kandžom, vjerovatno korišćenom za kopanje termitnjaka u okviru ishrane zasnovane na insektima.
Alna pokazuje da su postojali vrlo mali alvarezsauri bez specijalizacije za ishranu insektima, te da se smanjenje veličine razvijalo više puta u ovoj lozi, rekao je Apesteguia.
Prvi ostaci Alnashetrija ikad pronađeni bile su dvije nepotpune noge otkrivene 2004. godine na lokalitetu La Buitrera. Sadašnji primjerak pronađen je 2014, a zatim je prošao kroz 12 godina preparacije i proučavanja.
Patagonija je jedno od svjetskih žarišta fosila dinosaurusa, velikih i malih. La Buitrera je bila "zlatni rudnik" fosila malih kičmenjaka kao što su rani zmijski oblik sa udovima Najash, sabljozubi sisar Cronopio i mali biljojedni reptil Priosphenodon, kao i mali dinosaurusi Jakapil i Buitreraptor.
"Kada zamišljamo pejzaže s dinosaurima, ili kroz prizmu filmske fikcije, vidimo ogromna prostranstva s golemim zvijerima u daljini. Ali u takvim prikazima gotovo uvijek nedostaje ključna komponenta ekosistema: srednje i male životinje", rekao je Apesteguia.
"Vrijeme u kojem je živio Alnashetri, jedan od najmanjih dinosaurusa, poklapa se s onim što često zovemo ‘doba južnih džinova’. Alnashetri nam pokazuje da to nije bilo samo doba džinova, već doba ogromne biodiverzitetske raznolikosti", zaključio je Apesteguia.
( D.C. )