Mandić: Srpski jezik duboko utkan u istoriju i kulturno nasljeđe Crne Gore
Predsjednik Skupštine govorio na Svečanoj akademiji povodom manifestacije "Mart - mjesec srpskog jezika i književnosti", koji je organizovao Filološki fakultet u Nikšiću
Srpski jezik je duboko utkan u istoriju i kulturno nasljeđe Crne Gore, a pitanje jezika ne smije biti izvor podjela, već most razumijevanja među građanima, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.
On je govorio na Svečanoj akademiji povodom manifestacije "Mart - mjesec srpskog jezika i književnosti", koji je organizovao Filološki fakultet u Nikšiću.
Kako je saopšteno iz Skupštine, Mandić je govoreći o periodu nakon referenduma i političkim procesima koji su uslijedili, ocijenio da je bivši režim, vođen maksimom "prvo država, pa demokratija", koristio identitetska pitanja kao sredstvo političkih podjela.
"Umjesto da nas različitosti zbliže, one su godinama korišćene kako bi se građani Crne Gore, koji su jedni drugima najbliži, što više udaljili", rekao je Mandić.
On je podsjetio da se ove godine navršava dvadeset godina od referenduma, naglašavajući da istorija ne stoji i da su nove generacije pozvane da grade društvo na drugačijim temeljima.
"Kao što svijet nije stao ni u najtežim trenucima ljudske istorije, tako nije stao ni završetkom referenduma. Zajednica, poput rijeke, nastavlja da teče, a na nama je odgovornost da taj tok pratimo mudro i savjesno", rekao je Mandić.
Istakao je da je Crna Gora nakon decenija autokratske vlasti prije nekoliko godina napravila drugačiji izbor, koji predstavlja prvi veliki korak ka njenom demokratskom ozdravljenju i obnovi slobode kao temeljne vrijednosti.
Mandić se, navodi se u saopštenju, osvrnuo se i na pitanje službenog statusa srpskog jezika.
"Postoji li država na svijetu u kojoj jezik kojim govori najveći broj građana nije službeni jezik? Kakvu poruku time šaljemo porodici razvijenih, demokratskih evropskih zemalja kojoj težimo", pitao je Mandić.
Kao primjer naveo je Finsku, ističući da je u toj državi švedski jezik službeni uz finski, iako ga govori znatno manji procenat stanovništva.
Naglasio je da ne govori kao lingvista ni pravnik, već kao neko čija je dužnost da sprovodi narodnu volju.
"Ne znam ja sve ono što znaju mudriji i edukovaniji o jeziku od mene, ali sam skupio hrabrosti da sa vama podijelim moje misli iz srca i svoje riječi iz najdubljih i najboljih namjera za više dijaloga, argumenata, trpeljivosti i razumnosti. To je put kako bi ova naša zemlja u pomirenju i razumijevanju čvrsto koračala naprijed u budućnost ljudskog i demokratskog napretka. Nadam se da ćemo zajedno uspjeti da ostvarimo ovaj plemeniti cilj i da će Crna Gora u budućnost zakoračiti kao dobar primjer stabilne, složne, ekonomski bogate zajednice srećnih i pomirenih ljudi", rekao je Mandić.
( D.C. )