Unuk tvorca Islamske Republike kao protivteža tvrdolinijašima

Unuk ajatolaha Ruholaha Homeinija, pokojnog osnivača Islamske Republike Iran, vjerovatno će imati istaknutu ulogu u raspravama sveštenika koji će odlučivati o tome ko će naslijediti ajatolaha Alija Hameneija na mjestu vrhovnog vođe.

Ubistvo Hameneija (86) u američko-izraelskom napadu gurnulo je u prvi plan pitanje njegovog nasljednika, što je tema koja se dugo potajno razmatrala, ali koja, uprkos njegovim godinama, nije razjašnjena.

Hasan Homeini je najvidljiviji od 15 unuka pokojnog ajatolaha i smatra se relativnim umjerenjakom unutar iranskog klera. Održava bliske veze sa reformistima, uključujući bivše predsjednike Mohameda Hatamija i Hasana Rohanija, koji su tokom mandata vodili politiku približavanja Zapadu.

Homeini (53) ima simbolično važnu ulogu u javnom životu kao čuvar mauzoleja svog djeda u južnom Teheranu. Nikada nije obavljao državnu funkciju.

Pojedini političari u Iranu vide ga kao protivtežu tvrdolinijašima koji su ojačali pod Hameneijem, naročito njegovom sinu Modžtabi.

Zalaganje za postavljanje umjerenijeg nasljednika Hameneija dobilo je na zamahu među pojedinim iranskim političarima nakon nemira koji su u januaru zahvatili zemlju.

Zahtijevao odgovornost za smrt Mahse Amini

Mada je lojalan Islamskoj Republici uspostavljenoj nakon svrgavanja šaha 1979. godine, Homeini ima istorijat pozivanja na reforme i povremeno je javno izražavao neslaganje s vlastima.

Godine 2021. kritikovao je Savjet čuvara, tijelo iranske teokratije zaduženo za provjeru i odobravanje predsjedničkih kandidata, nakon što je reformistima zabranio učešće na izborima.

Odluka Savjeta otvorila je put pobjedi tvrdolinijaša Ebrahima Raisija, koji je poginuo u helikopterskoj nesreći 2024. godine. „Ne možete vi izabrati nekoga umjesto mene i reći mi da glasam za njega!“, rekao je tada Homeini.

Zatražio je i odgovornost nakon što je Mahsa Amini, mlada Iranka, preminula 2022. godine pošto ju je privela policija za moral pod optužbom da je prekršila konzervativna pravila odijevanja, događaj koji je pokrenuo talas protesta širom zemlje.

Vlasti „moraju transparentno i precizno objasniti šta se dogodilo ovoj 22-godišnjoj djevojci pod izgovorom ‘savjetovanja i edukacije’“, kazao je.

Ipak, potvrđujući svoju lojalnost sistemu, ovaj srednje rangirani klerik kritikovao je i demonstrante koji su uzvikivali parole protiv Hameneija.

Tokom nemira koji su zahvatili Iran u decembru i januaru, najsmrtonosnijih od revolucije 1979, stao je uz establišment, optužujući izgrednike da služe Izraelu, učestvovao je u provladinom maršu i dio nasilja uporedio sa djelovanjem Islamske države.

U pismu saučešća, Homeini je naveo da će Hamenei zauvijek „biti heroj naroda Irana i muslimana“, dodajući: „Plemeniti narod Irana ponovo će, prevazilazeći ovaj događaj, krenuti putem imama (Homeinija).“

Progresivni teolog

Blizak Homeinijev prijatelj, koji je 2015. govorio za Rojters, opisao ga je kao progresivnog teologa, naročito kada je riječ o muzici, pravima žena i društvenim slobodama. Prati trendove na društvenim mrežama i jednako ga zanimaju zapadna filozofija kao i islamska misao.

Njegova supruga, Sejeda Fatima, kćerka je jednog ajatolaha, a imaju četvoro djece.

Neki reformisti su ga 2012. pozivali da se kandiduje za predsjednika, ali je to odbio.

Homeini je podržavao Rohanijevu vladu koja je pregovarala i postigla nuklearni sporazum iz 2015. godine, kojim su sankcije ublažene u zamjenu za ograničenja nuklearnog programa, sve dok ga predsjednik SAD Donald Tramp nije poništio 2018.

Otvoreno je govorio o ekonomskim teškoćama koje su Iranci trpjeli tokom godina sankcija uvedenih zbog nuklearnog programa.

Spriječen da se kandiduje za Skupštinu eksperata

Prije deset godina, Homeini je pokušao da se kandiduje na izborima za Skupštinu eksperata, tijelo nadležno za izbor vrhovnog vođe.

Navodno je u početku dobio odobrenje za kandidaturu od Hameneija, koji mu je dao blagoslov, ali ga je ujedno upozorio da ne nanese štetu imenu svog djeda. Ipak, Savjet čuvara ga je kasnije diskvalifikovao.

Iako su kao razlog za diskvalifikaciju navedene njegove vjerske kvalifikacije, Homeini ima čin hodžatoleslama, stepen ispod ajatolaha, taj potez je protumačen kao pokušaj da se spriječi mogući izazov iz redova reformista.

Godine 2008. smatralo se da je kritikovao moćni Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) kada je u jednom intervjuu rekao da oni koji se pozivaju na nasljeđe njegovog djeda treba da poštuju njegov nalog da vojska mora ostati izvan politike. Ipak, održava bliske veze sa Revolucionarnom gardom, elitnom snagom zaduženom za zaštitu Islamske revolucije.

Tokom dvanaestodnevnog vazdušnog rata između Izraela i Irana prošle godine, Homeini je u pismu Hameneiju pohvalio njegovo vođstvo i naveo da su iranske rakete postale noćna mora za Izrael i izvor zadovoljstva za iranski narod.

Homeini je Izrael opisivao kao „zli cionistički režim“ i „kancerogeni tumor“ koji podržava Zapad, te poručivao da muslimanski svijet mora ojačati kako bi se suprotstavio cionizmu, navodi se u izjavama koje prenosi iranskiinformativni sajt Džamaran.

Prema biografskim podacima, tečno govori arapski i engleski jezik, a do 21. godine bio je strastveni fudbaler, kada je njegov djed insistirao da ode u Kom na studije islamske teologije.

( N.B., Rojters )