I SAD i Iran spremni da idu do kraja

Rat na Bliskom istoku, izazvan američko-izraelskim napadom na Iran, prerastao u širi regionalni sukob, a žrtve i razaranja za manje od deset sati zabilježeni su u najmanje devet zemalja. Strah od dalje destabilizacije odmah je uzdrmao tržišta, pa su cijene nafte osjetno porasle zbog bojazni od poremećaja u snabdijevanju iz ključnog energetskog regiona. Dok predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp tvrdi da bi operacije mogle trajati “tri do četiri nedjelje”, brojni analitičari upozoravaju da postoji ozbiljan rizik da SAD budu uvučene u dugotrajan i teško predvidiv rat.

Tramp je naveo da su vojne operacije SAD, koje je pokrenuo u subotu, ispred planirane dinamike, ne iznoseći detalje. Kazao je da je procijenio da će američka kampanja trajati četiri do pet nedjelja, ali da bi mogla potrajati i duže.

“Koliko god da traje, u redu je. Koliko god bude potrebno”, rekao je Tramp u obraćanju u Bijeloj kući. “Od samog početka projektovali smo četiri do pet nedjelja, ali imamo sposobnost da idemo mnogo duže od toga. Uradićemo to”.

Tramp je juče u Bijeloj kući iznio svoje najopsežnije komentare o ratu, mimo dva video obraćanja i niza kratkih telefonskih razgovora sa novinarima tokom vikenda u kojima su ciljevi sukoba povremeno bili međusobno protivurječni. On je kazao da je naredio američkoj vojsci da napadne Iran kako bi osujetio razvoj iranskog nuklearnog programa i programa balističkih raketa, za koji je rekao da se brzo širi. Naveo je da ciljevi rata uključuju uništavanje iranskih raketnih kapaciteta, “uništenje njihove mornarice” i sprječavanje Irana da dođe do nuklearnog oružja.

“Iranski režim naoružan raketama dugog dometa i nuklearnim oružjem bio bi neprihvatljiva prijetnja za Bliski istok, ali i za američki narod”, kazao je Tramp.

Ranije juče, Tramp rekao je da je “veliki talas” novih napada neizbježan, ne iznoseći detalje, i dodao da nije jasno ko je trenutno na čelu Irana, nakon što je vrhovni vođa Ali Hamenei ubijen tokom vikenda.

Tramp je pod sve većim pritiskom da jasno saopšti svoju viziju za Iran usred napada na tu zemlju i izvještaja o prvim američkim žrtvama od početka vojnih udara SAD i Izraela.

Kritičari traže da Bijela kuća detaljno objasni šta slijedi, jer, kako navode pojedini analitičari, izostanak jasno definisanog plana stvara opasnost da SAD budu uvučene u dugotrajan sukob kakav je Tramp više puta obećavao da će izbjeći

“Ako administracija ima plan igre, zasad ga nije otkrila, iskreno”, rekao je za “Gardijan” Aleks Vatanaka, viši saradnik i stručnjak za Iran u Institutu za Bliski istok u Vašingtonu. “Moraće da krene u pravcu većeg političkog projekta, koji nije samo vojni dio, već i dublji razgovor unutar njegove administracije o tome kakvu bi promjenu režima mogli da izdejstvuju.”

Američki ministar odbrane Pit Hegset odbio je ranije juče da isključi mogućnost slanja američkih kopnenih snaga u Iran u svojim prvim javnim komentarima o zajedničkoj američko-izraelskoj vojnoj operaciji.

Pojavivši se u Pentagonu zajedno sa predsjedavajućim Združenog generalštaba, generalom Denom Kejnom, najviši vojni zvaničnici SAD poručili su da udari nemaju utvrđen rok završetka i da im je cilj da unište iranske programe konvencionalnog i nuklearnog naoružanja. Upitan konkretno o slanju američkih vojnika na teren, Hegset je rekao da ih sada tamo nema, ali da “nećemo ulaziti u spekulacije o tome šta ćemo ili nećemo uraditi”.

General Den Kejn, opisao je operaciju u kojoj je u prvih 24 sata gađano više od 1.000 ciljeva. Kazao je da su dodatne snage i dalje na putu ka regionu. “Ovo nije jednokratna operacija koja će se završiti preko noći. Vojni ciljevi koje su CENTCOM i Združene snage dobile kao zadatak zahtijevaće izvjesno vrijeme da se ostvare, a u pojedinim slučajevima biće to težak i mukotrpan posao”, rekao je Kejn.

Otvoreni vremenski okvir, zajedno sa mogućnošću angažovanja kopnenih snaga, u suprotnosti je sa Trampovim predizbornim obećanjima da će izbjegavati nove ratove.

Rat protiv Irana proširio juče se proširio, pošto je otvoren novi front kada je libanski oružani pokret Hezbolah, jedan od glavnih saveznika Teherana na Bliskom istoku, lansirao rakete i dronove ka Izraelu.

Izrael je odgovorio opsežnim vazdušnim udarima, za koje je naveo da su bili usmjereni na južna predgrađa Bejruta pod kontrolom Hezbolaha i da su pogodili visoke pripadnike tog pokreta.

Iranska raketa tipa “šahed”, za koju su kiparski zvaničnici rekli da je najvjerovatnije ispaljena iz Libana od strane Hezbolaha, pogodila je i britansku vazduhoplovnu bazu Akrotiri na Kipru - prvi udar koji je zahvatio američke saveznike u Evropi.

Dok su američki saveznici u Zalivu ponovo bili izloženi napadima iranskih raketa i dronova, crni dim uzdizao se iznad područja oko američke ambasade u Kuvajtu. Jake eksplozije odjekivale su u Dubaiju i Samhi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao i u Dohi, prijestonici Katara.

Rat je, kako prenosi Rojters, izazvao haos u globalnom vazdušnom saobraćaju i obustavio pomorski saobraćaj kroz ključni Ormuški moreuz, što je izazvalo nagli skok cijena nafte.

Katar, jedan od najvećih svjetskih izvoznika tečnog prirodnog gasa, obustavio je proizvodnju, bez izgleda da će moći bezbjedno da isporučuje energente kroz usko grlo moreuza.

Saudijska Arabija zatvorila je svoju najveću rafineriju nakon što su napadi dronovima izazvali požar, jednu od više energetskih instalacija koje su postale mete.

Unutar Irana, gdje su stanovnici zakrčili autoputeve pokušavajući da pobjegnu od bombardovanja, vlada neizvjesnost u pogledu budućnosti, a emocije se kreću od euforije do strepnje i bijesa.

Mnogi su otvoreno slavili smrt vrhovnog vođe, Alija Hameneija, koji je vladao od 1989. godine i upravljao bezbjednosnim snagama koje su početkom ove godine ubile hiljade antivladinih demonstranata.

Međutim, konzervativni klerikalni lideri ne pokazuju znake da su spremni da prepuste vlast. Vojni stručnjaci navode da američka i izraelska vazdušna nadmoć, bez kopnenih snaga na terenu, možda neće biti dovoljna da ih ukloni.

U međuvremenu, prema izvještajima, u napadima je poginulo na desetine Iranaca, uključujući i u udarima koji su, kako se čini, pogodili civilne ciljeve među kojima je i jedna škola.

“Ubijaju djecu, napadaju bolnice. Da li je to demokratija koju Tramp želi da nam donese?”, rekao je za Rojters telefonom iz Tabriza, na sjeverozapadu Irana, Morteza Sedigi (52), nastavnik. “Nevine ljude je prvo ubijao režim, a sada Izrael i SAD.”

U znak da iransko rukovodstvo i dalje komunicira sa spoljnim svijetom, visoki iranski bezbjednosni zvaničnik kontaktirao je Rojters poručivši da se Iran brani od agresora i da će to nastaviti da čini.

U objavi na mreži Iks, Ali Laridžani, uticajni savjetnik Hameneija, poručio je juče da Iran neće pregovarati s Trampom, koji ima “zabludjele ambicije” i koji je sada zabrinut zbog američkih žrtava.

“Iran se, za razliku od Sjedinjenih Država, pripremio za dug rat”, napisao je u objavi.

Nakon prošlogodišnjeg dvanaestodnevnog rata sa Izraelom, u kojem su masovne salve iz Irana u velikoj mjeri presretnute, a lansirne rampe uništene, Teheran je prilagodio svoju raketnu doktrinu, piše Fajnenšl tajms. List navodi da je u uzvratnim napadima na Izrael, Iran prešao je sa spektakularnih, medijski upečatljivih salvi na postojaniju kampanju osmišljenu da iscrpi protivvazdušnu odbranu.

Istovremeno koristi rakete kratkog dometa i dronove za intenzivne napade na američke saveznike u Zalivu, ciljajući civilnu infrastrukturu, ali i američke vojne baze. Na oba fronta nastoji da najprije potroši svoju manje vrijednu municiju, dok istovremeno iscrpljuje presretače svojih protivnika i remeti život širom regiona.

Izraelski zvaničnici naveli su da je njihova zemlja izložena manjim salvama nego u prethodnom sukobu, ali u ujednačenijem ritmu. To, prema riječima jednog bivšeg izraelskog bezbjednosnog zvaničnika, djeluje kao svjesna strategija “iscrpljivanja”, koja se u Izraelu opisuje kao “rominjanje”, za razliku od prošlogodišnjih napada. “Ko je rekao da će Iranci igrati po našim pravilima?”, kazao je za FT bivši bezbjednosni zvaničnik. “Ne znamo dokle će Iranci ići... ali ovaj rat vjerovatno se neće mjeriti satima ili danima.”

( N.B. )