Nafta i gas zarobljeni na Bliskom istoku

Rat između Sjedinjenih Država i Irana proširio se danas nakon što je u američkom napadu pogođen iranski ratni brod kod Šri Lanke, produbljujući krizu koja već peti dan parališe pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz i prekida ključne tokove nafte i gasa sa Bliskog istoka.

Napad američke podmornice na iransko plovilo dogodio se dok je predsjednik SAD Donald Tramp obećao da će obezbijediti osiguranje i mornaričku pratnju za brodove koji izvoze naftu i gas sa Bliskog istoka, u pokušaju da obuzda nagli rast cijena energenata.

Najmanje 200 brodova, uključujući tankere za naftu i tečni prirodni gas, kao i teretne brodove, i dalje je usidreno na otvorenom moru uz obale velikih proizvođača u Zalivu, među kojima su Irak, Saudijska Arabija i Katar, pokazuju procjene Rojtersa zasnovane na podacima o kretanju brodova sa platforme MarineTraffic.

Stotine drugih plovila ostale su izvan Hormuškog moreuza i ne mogu da pristanu u luke, pokazuju podaci o pomorskom saobraćaju. Ovaj plovni put predstavlja ključnu arteriju za oko petinu svjetske ponude nafte i tečnog prirodnog gasa.

Kontejnerski brod "Safeen Prestige", koji plovi pod zastavom Malte, takođe je oštećen projektilom dok je ranije plovio ka sjevernom ulazu u Hormuški moreuz, zbog čega je posada napustila brod, rekli su izvori iz pomorske industrije.

Katar će danas u potpunosti obustaviti proizvodnju tečnog gasa i neće se vratiti na normalnu proizvodnju i izvoz najmanje mjesec dana, kazala su za Rojters dva izvora upoznata sa situacijom. Energetski gigant QatarEnergy proglasio je višu silu za isporuke tečnog prirodnog gasa nakon napada na svoje proizvodne objekte.

Irak je smanjio proizvodnju nafte jer je ostao bez skladišnog prostora, pošto ne može da je utovari u tankere. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt takođe imaju poteškoća sa utovarom nafte, ali još nije jasno da li su smanjili proizvodnju, piše Rojters.

Tramp je u utorak rekao da je naložio Američkoj međunarodnoj finansijskoj razvojnoj korporaciji da obezbijedi osiguranje od političkog rizika i finansijske garancije za pomorsku trgovinu u Zalivu.

„Bez obzira na sve, SAD će obezbijediti slobodan protok energije ka svijetu“, napisao je u objavi na društvenim mrežama.

Cijene nafte su danas blago pale, ali su i dalje 12 odsto više nego prije početka rata u subotu, nakon što su američko-izraelski napadi na Iran poremetili snabdijevanje sa Bliskog istoka.

Investiciona banka Goldman Sachs je danas povećala svoju prognozu za cijenu sirove nafte Brent u drugom kvartalu za 10 dolara - na 76 dolara po barelu. Prognoza za američku referentnu naftu WTI podignuta je za 9 dolara, na 71 dolar po barelu.

Očekuju se duži poremećaji u izvozu nafte i gasa kroz Hormuški moreuz, kao i šteta na proizvodnim postrojenjima. Takođe pretpostavlja se da će nizak protok nafte kroz moreuz dovesti do velikog pada zaliha u zemljama OECD-a i smanjenja proizvodnje na Bliskom istoku u martu.

„Obezbijediti zaštitu za sve tankere koji plove područjima koja su trenutno pod prijetnjom Irana nije realno, jer bi to zahtijevalo izuzetno veliki broj ratnih brodova i druge vojne opreme“, rekao je Jakob Larsen, direktor za bezbjednost i sigurnost u pomorskom udruženju BIMCO.

Neke azijske rafinerije i petrohemijske kompanije suočavaju se sa smanjenjem proizvodnje jer zbog zastoja u pomorskom saobraćaju ne mogu brzo da obezbijede zamjenske isporuke od svojih dobavljača iz Zaliva.

Azija oko 60 odsto nafte dobija sa Bliskog istoka, što region čini posebno ranjivim na ovakve poremećaje. Rafinerije u Indoneziji i Japanu pokušavaju da nadoknade manjak povećanom kupovinom nafte iz Sjedinjenih Država. Indija bi, prema izvorima iz dvije kompanije, mogla razmotriti i veću kupovinu iz Rusije.

Najveća domaća rafinerija kompanije Saudi Aramco i ključni izvozni terminal za sirovu naftu Ras Tanura pogođeni su u srijedu, rekla su četiri izvora za Rojters.

Napadi iranskih dronova mogli bi mjesecima da poremete plovidbu kroz Hormuški moreuz, ali koliko dugo bi Islamska Republika mogla da nastavi raketnu baražnu paljbu ostaje uglavnom nejasno, navode obavještajni izvori i vojni analitičari.

Teheran je veliki proizvođač dronova i ima industrijske kapacitete da proizvede oko 10.000 mjesečno, navodi Centar za informacionu otpornost, neprofitna istraživačka organizacija koju finansira britansko Ministarstvo spoljnih poslova.

Veličina iranskih zaliha raketa nije poznata. Procjene se kreću od oko 2.500, prema izraelskoj vojsci, do oko 6.000, prema drugim analitičarima. Koliki dio tog arsenala je Iranu još preostao mogao bi biti ključni faktor u određivanju daljeg toka rata.

Zatvaranje Hormuškog moreuza jedan je od glavnih ciljeva Irana, ističe britanska agencija.

( N.B. )