Ovakva brza cesta uništava sela i izvore: Mjesna zajednica i civilni sektor predlažu drugo rješenje obilaznice oko Budve
Opštini Budva je potrebna obilaznica radi rasterećenja saobraćaja tokom ljetnje sezone, ali ne ona sa četiri trake, jer su dovoljne dvije, naveli su iz MZ “Sveti Stefan” i Fondacije Bankada
Izgradnja brze ceste - obilaznice oko Budve, kako je to predviđeno predstavljenom trasom, nosi rizik uništenja lokalnih izvora i zagađenja vodotokova, uništenja pojedinih starih sela sa perspektivom ruralnog turizma i razvoja, kao i narušavanja kulturnog pejzaža sela Mrtvice sa bogatim kulturnim nasleđem.
To su u prigovoru na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za taj projekat Agenciji za zaštitu životne sredine i “Monteputu”, u koji su “Vijesti” imale uvid, a koji su uputili predsjednik i član Savjeta Mjesne zajednice “Sveti Stefan” Vladislav Mitrović i Srđan Kuljača i predstavnik Fondacije Bankada Blažo Kažanegra.
Kako bi se izbjeglo pretvaranje “prelijepog zaleđa Budve” u tranzitnu zonu, oni predlažu izgradnju tunela na lokaciji koja se od planirane lokacije tunela nalazi kilometar do dva unazad duž planirane trase saobraćajnice u pravcu Stanišića i Markovića.
“Predlažemo izgradnju saobraćajnice sa dvije trake (tipa magistrala) kojom bi se bitno smanjio rizik od devastacije baštine, pejzaža i vodotokova, a samim time i negativni uticaj na životnu sredinu. Takva saobraćajnica bi bila u stanju da se prilagodi terenu za razliku od brze ceste sa četiri trake koja, usljed nemogućnosti da se prilagodi brdovitom terenu, djeluje destruktivno po pejzaž i baštinu, te ugrožava perspektivu ruralnog razvoja i turizma, a samim tim utiče na kvalitet životne sredine u selima i manastirima. Smatramo da se vozačima automobila i putnicima (turistima) treba pružiti mogućnost da uživaju u ovim našim ljepotama, umjesto da “jure” brzom cestom čime bi ovaj naš prelijepi kraj bio pretvoren u tranzitnu zonu. Predlažemo takođe, po mogućnosti, izgradnju i biciklističke trase koja bi pratila ovakvu saobraćajnicu, čime se takođe promoviše ruralni razvoj uz održivost i ekološku efikasnost (smanjenje zagađivanja od izduvnih gasova)”, navodi se u prigovoru.
Kako ističu, uvidom u preliminarni nacrt trase saobraćajnice, kojeg su vidjeli tek tokom javne rasprave za elaborat procjene uticaja, konstatovali su da trasa ulazi na teritoriju MZ “Sveti Stefan” na području iznad sela Kuljače, između brda Spas i sela Mrtvice, gdje se nalazi crkva Svetog Đorđa sa starim nadgrobnim pločama, i brojnim praistorijskim tumulima.
“Trasa, gledano iz pravca sela Markovići, prolazi ispod brda (grede) na kojoj se nalazi selo Mrtvica, i potom skrećući ulijevo nastavlja ka planini/brdu koju Brajići zovu Široka strana, a Paštrovići zovu Eva, u podnožju koje, na nižoj ili višoj koti, je predviđena izgradnja tunela. Nakon ulaska u tunel, put navodno treba dalje da vodi ka Crmnici i Ljubotinju spajajući se sa drugim planiranim saobraćajnicama na tom području. Važno je ukazati da upravo na ovom pojasu, gdje trasa skreće ulijevo ka Evi/Širokoj strani prema planiranom tunelu nalazi se više izvora vode i vodotokova koji će biti ugroženi izgradnjom saobraćajnice. Vodom iz ovih izvora se snabdijevaju sela Kuljače, Kažanegre (Dapkovići), Vojnići i Rustovo, kao i obližnji manastiri Duljevo, Vojnići i Rustovo, tako da izgradnja saobraćajnice na ovom području nosi visoki rizik da će ovi izvori i vodotokovi biti narušeni, oštećeni ili prekinuti čime bi se značajno ugrozio kvalitet životne sredine na ovom području. Isto tako, ovi vodotokovi se slivaju skroz nizvodno do mora i, prirodno-istorijski gledano, oni su evoluciono bili ključni u formiranju plaža Kamenovo i Pržno, tako da njihovo eventualno presjecanje ili narušavanje bi značajno poremetilo proces daljeg formiranja plaža, kao i održavanje pijeska na ovim plažama. Sve to utiče na kvalitet životne sredine, na ovaj ili onaj način”, ističu predstavnici mjesne zajednice i nevladinog sektora.
Kako naglašavaju u blizini Pokrejnika, takođe, se nalazi i stari hrast koji se u narodu naziva Hrast Svetog Save, i zaista izgleda veoma staro te u tom smislu može biti prepoznat kao potencijalni spomenik prirode.
“ Isto tako, izgradnjom brze saobraćajnice bi bilo potpuno presječeno nekoliko istorijskih staza/puteva na ovom području i to: staza Kuljače-Mrtvica-Brajići, staza Duljevo-Mrtvica-Brajići, brdo Spas - Mrtvica i eventualno staza Kažanegre (Dapkovići)-brdo Spas (za ovu posljednju stazu – od Kažanegra ka Spasu – nismo još sigurni da li bi bila presječena dok se ne objavi nacrt preciznije rute saobraćajnice). Ove staze, osim toga što su istorijske staze i vjekovima su predstavljale glavne puteve na ovom području, trenutno važe za vrlo popularne hajking staze. Izgradnja planirane saobraćajnice, pored toga što bi prekinula ove istorijske staze, ugrozila bi perspektivu za hajking, razonodu i rekreaciju u prirodi na ovom području, jer ljudi idu u prirodu radi mira i tišine, daleko od buke i masivnih betonskih konstrukcija. Ovo takođe utiče na kvalitet životne sredine, čime se naše prelijepo zaleđe, umjesto da bude očuvano, stapa sa bukom i betonom koje imamo u priobalnom pojasu opštine Budva, i tako gubi svoj značaj u smislu ruralnog razvoja”, navodi se u prigovoru.
Napominju da se u blizini Pokrejnika nalazi staro selo Troberi sa kaskadnim parcelama i docima u suvomeđi i starim kućama od kojih neke mogu biti i fortifikacioni objekti (kule) kakvih već ima dosta u zaleđu Paštrovića, koji potiču iz 17. vijeka.
“Trasa je, čini se, planirana da prođe kroz selo i da ga podijeli na dva dijela tako da bi time revitalizacija ovog sela u smislu perspektive ruralnog razvoja i turističke valorizacije bila nepovratno ugašena. Važno je napomenuti da je Evropa Nostra, organizacija sa sjedištem u Hagu (i Briselu) koja se bavi zaštitom evropske kulturne i prirodne baštine, zajedno sa Institutom Evropske investicione banke (EIB), stavila 2023. godine Paštrovsku goru na listu 11 najugroženijih lokaliteta kulturne baštine.
Opštini Budva je potrebna obilaznica radi rasterećenja saobraćaja tokom ljetnje sezone, pa stoga se ne protivimo izgradnji. Međutim, protivimo se izgradnji brze ceste sa četiri trake ukoliko je cijena toga žrtvovanje našeg prelijepog zaleđa i njegovo pretvaranje u tranzitnu zonu. Ukoliko se zaista ispostavi da će izgradnja brze ceste devastirati zaleđe opštine Budva i time ugroziti perspektivu ruralnog razvoja i ruralnog turizma, a po svemu sudeći izgleda da hoće, u tom slučaju neophodno je parcijalno, na kritičnim mjestima, a to je značajan dio u zaleđu opštine Budva (npr. pojas od Markovića do Stanišića, pojas Gornjih Čučuka gdje se nalazi više tumula od kojih jedan ima oko 40 metara prečnika, staro selo Gornji Čučuci, i utvrda, vjerovatno iz 17/18. vijeka, po nekim izvorima Kula Martinovića, kao i opisani pojas kod sela Mrtvice i Trobera, iznad Kuljača i Kažanegra), suziti saobraćajnicu na način da se grade samo dvije trake umjesto četiri. Duž tih nekoliko kilometara magistralnog puta nijedan putnik neće zažaliti da malo uspori sa svojim prevoznim sredstvom i da uživa u ovim našim ljepotama i pejzažima u zaleđu naše obale”, naglašava se u prigovoru.
Kako se dodaje, svako žrtvovanje prelijepih pejzaža, kulturnih dobara, vodotokova, istorijskih puteva i staza u zaleđu opštine Budva, seoskog i manastirskog mira, perspektive ruralnog razvoja i turizma, a samim tim i kvaliteta životne sredine, radi izgradnje tranzitne saobraćajnice i pretvaranja zaleđa u tranzitnu zonu, je apsolutno nedopustivo.
“Pojedini ljudi govore da Evropska unija od nas traži brzu cestu sa četiri trake; moguće, ali ne po cijenu uništavanja našeg zaleđa sa bogatom kulturnom i prirodnom baštinom, što je u suštini dio naše zajedničke evropske baštine. Pojedine institucije EU, poput pomenutog Instituta Evropske investicione banke (EIBI), upravo nastoje da minimalizuju negativni uticaj krupnih investicionih projekata, finansiranih ili na drugi način podržanih od strane EU, na prirodnu i kulturnu baštinu”, zaključuje se u prigovoru.
( Vuk Lajović )