'Taktika u Iranu liči na Kosovo 1999': Bivši savjetnik Donalda Ramsfelda za BBC
Vazdušni napadi američke i izraelske vojske na Iran i ubistvo vrhovnog vođe ajotalaha Alija Hamneija potpalili su novo bure baruta na Bliskom istoku
Džordž Buš stariji i Pustinjska oluja u Iraku, Bil Klinton i Saveznička sila u SR Jugoslaviji, Džordž Buš mlađi i Iračka sloboda - hoće li Donald Tramp ostati upisan u istorijske knjige kroz akciju Epski bes u Iranu?
Vazdušni napadi američke i izraelske vojske na Iran i ubistvo vrhovnog vođe ajotalaha Alija Hamneija potpalili su novo bure baruta na Bliskom istoku.
Iranci su odgovorili napadima na američke baze širom regiona, Izrael, ali i druge ciljeve u zemljama Bliskog istoka.
Američki predsednik 3. marta je rekao da bi akcija mogla da traje četiri do pet nedelja, ali da SAD imaju zalihe oružja da „zauvek ratuju".
Dok rakete i dronovi paraju nebo iznad Bliskog istoka, pored mnogih drugih, otvara se i pitanje u kakvu vrstu vojnog sukoba bi ovaj mogao da se razvije i kako bi mogao da se završi.
„Ovo je preventivni rat čiji je ciljj da spreči razvoj oružja ili drugih vrsta pretnji koje Iran može da predstavljati.
A u etici rata, preventivni rat se smatra zabranjenim", kaže za BBC na srpskom, Džon Arkila, vojni analitičar i bivši savetnik generala Normana Švarckofa tokom Pustinjske oluje i Donalda Ramsfelda, ministra odbrane SAD.
Ramsfeld, takozvani arhitekta rata u Iraku 2003, bio je na funkciji u za vreme predsednika Džordža Buša mlađeg i važio je za glavnog zagovornika „rata protiv terorizma" posle napada na Njujork i Vašington 11. septembra 2001.
Aktuelna Trampova administracija optužuje Iran da pokušava da razvije opasan nuklearni program, dok je vlast u Iranu tvrdila da to radi isključivo u naučne svrhe.
Pošto je najnoviji sukob počeo, Tramp je pozvao narod Irana koji se protivio ajatolahu da preuzme vlast u zemlji u kojoj su tokom antivladinih demonstracija u januaru ubijene hiljade ljudi.
U američko-izraelskim napadima do sada je uništen određen broj baza Islamske revolucionarne garde (IRGC), vojni aerodromi, protivvazdušna odbrana i lanseri balističkih raketa.
Tipično za ovakve vrste vazdušnih kampanja je taktike „roja" - istovremenih udara na mnogo, mnogo različitih lokacija, objašnjava Arkila.
„U taktičkom pogledu SAD ovo se sprovodi prilično efikasno, a Iran ima malo mogućnosti za protivvazdušnu odbranu.
„Naneli su mnogo udaraca relativno bespomoćnom protivniku", kaže Arkila, ističući da se radi o ličnoj oceni.
U dosadašnjem toku sukoba, ubijeno je šest američkih vojnika, a Tramp i Pit Hegset, ministar odbrane, upozorili su da bi moglo da bude još žrtava narednih dana.
Prema podacima lokalnog Crvenog polumeseca, u Iranu je ubijeno blizu 800 ljudi, ali nije poznato kolike su vojne žrtve.
Sličnosti i razlike sa Kosovom 1999.
Za akciju protiv Irana Tramp nije tražio odobrenje Kongresa, što je naišlo na kritike pristalica opozicione Demokratske stranke.
Istovremeno, najnoviji sukob doveo je do povlačenja paralela sa sličnim odlukama prethodnih američkih administracija.
„Što se tiče samih vojnih operacija, najveća sličnost je sa Kosovom, kada je Srbija bombardovana 78 dana, u nadi da će se srpske snage povući, a istovremeno i potkopati režim Slobodana Miloševića", ocenjuje Arkila.
Vojna operacija Severnoatlanskog saveza počela je 24. marta 1999. godine, a povod za intervenciju bio je progon Albanaca na Kosovu koji su sprovodile bezbednosne snage Srbije.
„Efikasnost vazdušne kampanje tada je bila daleko manja, znatno manja šteta je naneta snagama SR Jugoslavije, a Milošević je još godinu dana opstao na vlasti", dodaje američki analitičar koji je tada radio u Ministarstvu odbrane SAD.
Pored vojnog aspekta i pitanja poštovanja međunarodnog prava, otvara se i dilema dugoročnih efekata ovakve vrste akcije SAD i Izraela protiv Irana.
Nastavljajući poređenje se NATO akcijom na Kosovu 1999, Arkila vidi sličnost u tome što u Iranu postoji, kako kaže, značajan broj stanovnika koji su protivnici vlasti.
„Većina ljudi na Kosova je želela da srpske snage odu, a bilo je i mnogo protivnika Miloševića u samoj Srbiji".
Ali pitanje je li će antirežimski elementi u Iranu moći da iskoriste ovu priliku da sruše teokrate.
„Vlast u Iranu je mnogo više od ajatolaha i nekoliko vojnih vođa - imaju stotine hiljada tvrdokornih pristalica", smatra Arkila, danas vanredni profesor na Pomorskoj školi za postdiplomske studije u Montreju u Kaliforniji.
Pogledajte video o NATO bombardovanju Jugoslavije: Šta se dešavalo u proleće 1999.
Sukob na Bliskom istoku, kao i prethodno rat Ukrajine i Rusije, doneo je novu vrstu ratovanja u kojem se masovno koriste dronovi.
Tokom operacije Pustinjska oluja i Prvog zalivskog rata 1991. u kojoj su se saveznici predvođeni SAD, sukobili sa iračkim diktatorom Sadamom Huseinom, 90 odsto bombi i projektila nisu bili navođeni.
„Sada to nije slučaj, a pored razvoja navođenih projektila i dronova, napredovale su i protivvazdušne odbrane", kazao je Arkila.
Izrael ima sistem Gvozdenu kupolu koja je oborila veliki broj protivničkih projektila.
„Ako pogledamo i rat u Ukrajini, vidimo da Rusi imaju velikih poteškoća u korišćenju vazdušne moći.
„Imaju veoma napredne sisteme protivvazdušne odbrane koji su efikasni protiv lovačkih aviona", objašnjava američki stručnjak.
- Američko-izraelski napad: Gde su Rusija i Kina, saveznici Irana
- I dalje nemamo predstavu u kom pravcu ide rat na Bliskom istoku: BBC urednik
- Ovo je izuzetan trenutak za koji se Iran pripremao: BBC urednica
Za razliku od prošlogodišnjeg 12-dnevnog rata u kojem su Izrael i SAD gađali iranska nuklearna postrojenja, vlasti u Teheranu sada su odlučile da gađaju i objekte u susednim državama koje smatraju saveznicama Vašingtona.
Otuda nije redak prizor eksplozija u gradovima poput Dubaija i Abu Dabija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Rijada u Saudijskoj Arabiji ili Dohe u Kataru.
Ciljevi nisu bili samo američke baze, ambasadi i konzulati, već su dronovi padali i gađali hotele i aerodrome.
U napadu na školu na jugu Irana ubijeno je više desetina devojčica.
Ovakva vrsta odmazde izazvala je osude širom Bliskog istoka, ali i iz Evrope i SAD.
„Iran je napravio stratešku grešku što je proširio ove napade po celom Bliskom istoku i samo će potvrditi argument o pretnji koju Iran predstavlja", kaže Arkila.
Istovremeno, činjenica da su mete američko-izraelske koalicije bile ne samo vojna postrojenja i lideri IRGC, već i politički funkcioneri, izazvala je kritike i pojedinih saveznika SAD poput Francuske, Španije i Velike Britanije.
„Kampanja u kojoj je direktno ubijen strani lider svakako će dodatno pojačati negativna osećanja i ogorčenje u Iranu", smatra.
U znak odmazde za ubistvo Hamneija, u sukob se uključio i islamistički pokret Hezbolah iz Libana koji je gađao Izrael.
Usledio je žestok odgovor Izraelskih odbrambenih snaga i najava da će kopnene trupe ući u južni deo Libana.
Pogledajte video: Radost i tuga zbog smrti iranskog ajatolaha
Hoće li se uključiti vojska na terenu?
Upotreba američkih kopnenih trupa u akciji Epski bes jedan je od elemenata koji se čini kao neizbežan kada se govori o kraju sukoba.
Koliko je realan - to je već drugi aspekt, jer poslednji put američka vojska masovno je ušla u stranu zemlju tokom invazije na Irak.
Oko 4.500 američkih vojnika poginulo je tokom operacije Iračka sloboda, prema podacima Ministarstva odbrane SAD.
Ali ako su u nekom trenutku najtvrdokornije Trampove pristalice mislile da će operacije Iranu biti poput svojevrsnog „blickriga" iz januara kada su američki specijalci za jedan dan upali u Venecuelu i zarobili predsednika Nikolasa Madura, već sada je jasno da, takva efikasnost i brzina nisu moguće na Bliskom istoku.
Izraz blickrig se najčešće povezuje sa nacističkom Nemačkom tokom Drugog svetskog rata, ali elementi ove taktike mogu se naći i vekovima ranije, a primenjivali su se i u nekim potonjim sukobima.
„Neizbežno je da Izrael i SAD u nekom trenutku da proglase pobedu.
„Ideja o slanju američkih trupa bila bi velika strateška greška, izazvala bi veliki otpor u Iranu i dala im šansu da se, prvi put, zaista brane", zaključje Arkila.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
- Smena režima u Iranu: Trampova najveća kocka do sada
- Ajatolah Hamnei: Kako je iranski vrhovni vođa držao vlast čeličnim stiskom
- Bouen: Opasan trenutak, ali Amerika i Izrael vide priliku koja se ne sme propustiti
( BBC Serbian Svi članovi )